Ustavni sud Kosova proglasio je juče neustavnom odluku Vrhovnog suda iz 2019. da se broje glasovi iz dijaspore pristigli nakon roka od 24 sata nakon održavanja parlamentarnih izbora.
Odlukom Vrhovnog suda od 26. oktobra prošle godine preinačena je prethodna odluka Izbornog panela za žalbe i predstavke (IPŽP) Centralne izborne komisije Kosova da te glasove ne uvaži, a ne koju se tada žalilo Samoopredjeljenje (LVV).
„Sud je utvrdio da su obrazloženja Vrhovnog suda i zaključci doneti na osnovu tog obrazloženja bili proizvoljni i da nisu zadovoljili nijedan od kriterijuma dovoljno obrazložene sudske odluke“, jedna je od ocjena Ustavnog suda o odluci Vrhovnog suda.
Dalje kritikuju tekst odluke zbog toga što se ne bavi time šta predstavlja „princip opšteg biračkog prava“ na koji se pozivaju, kako se taj princip odnosi na biračko pravo u dijaspori i kako je ono povređeno u konkretnom slučaju, ali i druge zamjerke.
Ustavni sud je istovremeno našao i da je odluka IPŽP bila u skladu sa ustavom.
„Sud je primjetio i utvrdio da Vrhovni sud ni na koji način nije uspio da utvrdi kako je odlučivanje IPŽP-a bilo pogrešno“, stoji u odluci, a u vezi prvobitne odluke IPŽP dodaje se i:
„U pogledu usklađenosti sa zakonskom normom koja je zahtjevala da glasovi iz dijaspore moraju stići u CIK dvadeset četiri (24) sata prije dana izbora, kako bi se oni brojali, Sud je zaključio da je ovo ograničenje biračkog prava: (1) bilo predviđeno zakonom; (2) da je postojao legitimni cilj koji se želeo postići tim ograničenjem; i (3) da postoji odnos proporcionalnosti između ograničenja predmetnog prava i legitimnog cilja koji je ono trebalo da postigne“.
Međutim, odluka Ustavnog suda, neće se prema zahtjevu podnosioca žalbe, predizborne koalicije NISMA-AKR-PD, retroaktivno odraziti na rezultate izbora odbacivanjem ranije prihvaćenih glasova, navodi se još u odluci.
U reakciji na ovu odluku predsjednica Centralne izborne komisije, Valdete Daka, rekla je da će ona pomoći da se brže objavljuju konačni rezulati, ali i da su riješene nedoumice oko budućih izbornih procesa.
„Drago mi je zbog toga što je za nas rješena dilema koja je pokrenuta tokom izbora 2019. godine i koja nam je zadala mnogo glavobolje i zapravo se ispostavilo da je ono što je CIK primjenio bilo tačno“, rekla je Daka, prenose mediji.
S druge strane, pokret Samoopredjeljenje po čijoj žalbi je Vrhovni sud i donio odluku koja je sada poništena, kritikovao je Ustavni sud zbog onoga što vide kao „kršenje ustavnih prava od strane institucije koja treba da ih garantuje“.
„Naša dijaspora će na sljedećim izborima morati da dođe i fizički glasa,“ napisala je na Facebooku članica predsjedništva LVV; Albuljena Haxhiu dodajući i da je „Ustavni sud pravnu proceduru stavio iznad ustavno zagarantovanog prava da se glasa“.
Okrivila je CIK da „ponekad namjerno“ glasovi dijaspore stižu nakon roka iako su koverte sa glasovima poslate na vrijeme.
Koalicija NISMA-AKR-PD se na izborima 2019. borila danima za cenzus. Pored zahtjeva da se odbace glasovi iz dijaspore pristigli nakon roka, tražili su i odbacivanje glasova pristiglih poštom iz Srbije protiv čega se takođe žalbom borio LVV, a koji su na kraju ipak odbačeni.
Zbog neizvjesnih rezultata u vezi sa ovom koalicijom, tri puta je naloženo i ponovno prebrojavanje glasova, dok kontroverzu sa navodnim trovanjem službenika CIK-a supstancom u kovertama glasova iz Srbije, Specijalno tužilaštvo Kosova do danas nije razriješilo.
Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu organizovani su 6. oktobra, a konačni rezultati saopšteni su tek nakon mjesec dana. Međutim, potvrdu ovih rezultata dodatno su odložile brojne žalbe političkih subjekata na ovaj proces.
Ipak, posmatračka misija EU na Kosovu na čelu sa poslanicom EP, Violom von Cramon navela je da je taj izborni proces protekao regularno, navedeno je da su „postojali određeni pritisci i zastrašivanje kandidata u srpskim sredinama koji nisu bili dio Srpske liste“.
Izvor: KoSSev
„Sud je utvrdio da su obrazloženja Vrhovnog suda i zaključci doneti na osnovu tog obrazloženja bili proizvoljni i da nisu zadovoljili nijedan od kriterijuma dovoljno obrazložene sudske odluke“, jedna je od ocjena Ustavnog suda o odluci Vrhovnog suda.
Dalje kritikuju tekst odluke zbog toga što se ne bavi time šta predstavlja „princip opšteg biračkog prava“ na koji se pozivaju, kako se taj princip odnosi na biračko pravo u dijaspori i kako je ono povređeno u konkretnom slučaju, ali i druge zamjerke.
Ustavni sud je istovremeno našao i da je odluka IPŽP bila u skladu sa ustavom.
„Sud je primjetio i utvrdio da Vrhovni sud ni na koji način nije uspio da utvrdi kako je odlučivanje IPŽP-a bilo pogrešno“, stoji u odluci, a u vezi prvobitne odluke IPŽP dodaje se i:
„U pogledu usklađenosti sa zakonskom normom koja je zahtjevala da glasovi iz dijaspore moraju stići u CIK dvadeset četiri (24) sata prije dana izbora, kako bi se oni brojali, Sud je zaključio da je ovo ograničenje biračkog prava: (1) bilo predviđeno zakonom; (2) da je postojao legitimni cilj koji se želeo postići tim ograničenjem; i (3) da postoji odnos proporcionalnosti između ograničenja predmetnog prava i legitimnog cilja koji je ono trebalo da postigne“.
Međutim, odluka Ustavnog suda, neće se prema zahtjevu podnosioca žalbe, predizborne koalicije NISMA-AKR-PD, retroaktivno odraziti na rezultate izbora odbacivanjem ranije prihvaćenih glasova, navodi se još u odluci.
U reakciji na ovu odluku predsjednica Centralne izborne komisije, Valdete Daka, rekla je da će ona pomoći da se brže objavljuju konačni rezulati, ali i da su riješene nedoumice oko budućih izbornih procesa.
„Drago mi je zbog toga što je za nas rješena dilema koja je pokrenuta tokom izbora 2019. godine i koja nam je zadala mnogo glavobolje i zapravo se ispostavilo da je ono što je CIK primjenio bilo tačno“, rekla je Daka, prenose mediji.
S druge strane, pokret Samoopredjeljenje po čijoj žalbi je Vrhovni sud i donio odluku koja je sada poništena, kritikovao je Ustavni sud zbog onoga što vide kao „kršenje ustavnih prava od strane institucije koja treba da ih garantuje“.
„Naša dijaspora će na sljedećim izborima morati da dođe i fizički glasa,“ napisala je na Facebooku članica predsjedništva LVV; Albuljena Haxhiu dodajući i da je „Ustavni sud pravnu proceduru stavio iznad ustavno zagarantovanog prava da se glasa“.
Okrivila je CIK da „ponekad namjerno“ glasovi dijaspore stižu nakon roka iako su koverte sa glasovima poslate na vrijeme.
Koalicija NISMA-AKR-PD se na izborima 2019. borila danima za cenzus. Pored zahtjeva da se odbace glasovi iz dijaspore pristigli nakon roka, tražili su i odbacivanje glasova pristiglih poštom iz Srbije protiv čega se takođe žalbom borio LVV, a koji su na kraju ipak odbačeni.
Zbog neizvjesnih rezultata u vezi sa ovom koalicijom, tri puta je naloženo i ponovno prebrojavanje glasova, dok kontroverzu sa navodnim trovanjem službenika CIK-a supstancom u kovertama glasova iz Srbije, Specijalno tužilaštvo Kosova do danas nije razriješilo.
Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu organizovani su 6. oktobra, a konačni rezultati saopšteni su tek nakon mjesec dana. Međutim, potvrdu ovih rezultata dodatno su odložile brojne žalbe političkih subjekata na ovaj proces.
Ipak, posmatračka misija EU na Kosovu na čelu sa poslanicom EP, Violom von Cramon navela je da je taj izborni proces protekao regularno, navedeno je da su „postojali određeni pritisci i zastrašivanje kandidata u srpskim sredinama koji nisu bili dio Srpske liste“.
Izvor: KoSSev
