Traži se konsenzus

Ukoliko političke partije na Kosovu ne postignu konsenzus po pitanju kandidata za predsjednika države, najvjerovatnije slijede novi izbori, ocjenjuju analitičari Donika Emini i Artan Muhaxhiri, piše Radio Slobodna Evropa.

Navode da će, uzimajući u obzir dešavanja u posljednjih nekoliko mjeseci na Kosovu, većina parlamentarnih političkih partija, osim pokreta Samoopredjeljenje (VV), pokušati da postigne politički dogovor kako bi se izbjegli izbori.

Pitanje izbora novog predsjednika Kosova je sve aktuelnije jer predsjednica Skupštine Kosova Vjosa Osmani funkciju predsjednice države može da obavlja najduže šest mjeseci.

Osmani je dužnost preuzela 5. novembra kada je Hashim Thaçi podnio ostavku jer su Specijalizovana vijeća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Za sada je Alijansa za budućnost Kosova (AAK), koja je dio vladajuće koalicije, jedina partija koja je u javnost izašla sa konkretnim imenom za kandidata predsjednika - predložen je njihov lider Ramush Haradinaj.

Ranije je Isa Mustafa, lider Demokratskog saveza Kosova (LDK), partije koja je na čelu vladajuće koalicije, izjavio da će početkom decembra biti organizovan sastanak sa predstavnicima političkih partija na kome će se razgovarati o poziciji predsjednika. Kako je rekao, "bolje riješiti to pitanje sada", nego ići na vanredne izbore. Ova partija još nije prihvatila Haradinaja kao kandidata budućeg predsjednika. U međuvremenu, i opoziciona Demokratska partija Kosova (PDK) je saopštila da će ponuditi svog kandidata za predsjednika, i da će glasovi te partije ići jedino njihovom kandidatu.

Kako do predsjednika?


Izvršna direktorka organizacije CiviKOs iz Prištine, Donika Emini, za Radio Slobodna Evropa navodi da je pitanje izbora predsjednika Kosova uvijek bilo osjetljivo i da je upravo izbor predsjednika bio propraćen nekom vrste krize.

Trenutno je, kaže, pitanje izbora novog predsjednika Kosova još složenije jer je Vlada krhka, dok između Demokratskog saveza Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Demokratske partije Kosova postoji političko rivalstvo. Ipak, Emini navodi da su već poslati neki signali o mogućem postizanju dogovora, odnosno da se LDK odrekne pozicije predsjednika Kosova budući da su na čelu vlade. Da bi Vlada Kosova opstala, potrebna je podrška veće političke partije, u ovom slučaju Demokratske partije Kosova, kaže ona. Ta partija, međutim, nije objavila kandidata za predsjednika.

"Jasno je da čak ni unutar stranke (PDK) nema kohezije, kompromisa u odnosu na kandidata PDK za predsjednika. Činjenica da je Zakon o ekonomskom oporavku usvojen (glasovima PDK) i usklađen sa LDK, daje naznake da ih mogu podržati (Vladu Kosova), ali samo ako PDK dobije mjesto predsjednika. Na drugoj strani je Haradinaj, koji je sebe proglasio kandidatom za predsjednika. To je njegovo pravo kao lidera političke stranke, ali to uzrokuje unutrašnje probleme. Ipak mislim da se ovaj problem može riješiti, jer ni AAK, ni bilo kojoj drugoj partiji koja je trenutno protiv Samoopredjeljenja, ne odgovaraju novi izbori“, navodi ona.

Politički analitičar Artan Muhaxhiri smatra da će pitanje izbora predsjednika biti dio velikog paketa političkih sporazuma, u kontekstu potencijalnih koalicija, imajući u vidu da ni jedna politička partija ne dominira.

Nije realno da Haradinaj postane predsjednik


On ocjenjuje da će političke partije morati da postignu kompromis kako bi se pronašlo rješenje po pitanju izbora novog predsjednika. Muhaxhiri podsjeća da je LDK do sada bio konstruktivan, te da je pozvao političke partije na razgovore.

"Tvrdnje Ramusha Haradinaja da će biti predsjednik države su nerealne jer nemaju (AAK) jaku poziciju među političkim spektrom, posebno u Skupštini Kosova. Što se tiče PDK, ona je destabilizovana zbog odlaska Veseljija u Hag. Oni trenutno nisu jedinstveni da odlučuju o imenu kandidata za predsjednika", smatra Muhaxhiri.

Zvaničnici Demokratske partije Kosova već su upozorili da njihovi poslanici u Skupštini Kosova neće glasati za kandidata za predsjednika koga predlože partije iz vladajuće koalicije.

To je za RSE potvrdio i portparol PDK Avni Bytyqi.

"Nekoliko puta smo jasno stavili do znanja da je besmisleno kao opozicija da glasamo za kandidata koji dolazi iz vladajuće koalicije. Ako stranke koje su parlamentarna većina zahtjevaju naš glas, onda prijedlog mora da bude iz PDK. Demokratska partija Kosova ima mnogo imena koja bi bila pogodna za kandidata za predsjednika zemlje. Međutim, imajući u vidu da ne postoji saglasnost sa drugim parlamentarnim strankama, nismo došli do faze da nekog kandidujemo ili predlažemo imena“, naglasio je on.

Sa druge strane, premijer Kosova Avdullah Hoti je 3. decembra na jednoj konferenciji za novinare rekao da će uskoro biti organizovan okrugli sto na kome će političke partije razgovarati o pronalaženju rješenja po pitanju izbora novog predsjednika.

"Sada svaka od političkih partija ima određeni stav. Vidjećemo koji su prijedlozi političkih partija. Znamo prijedlog AAK-a. Sada je na redu PDK. Vjerujem da će narednih dana biti organizovan okrugli sto i vidjećemo kako ćemo dalje“, rekao je Hoti.

Hoti ne isključuje mogućnost vanrednih izbora


Ukoliko se na taj način ne postigne dogovor, Hoti nije isključio mogućnost vanrednih izbora. On je, međutim, kategorično negirao opciju podnošenja ostavke na mjesto predsjednika Vlade Kosova.

Donika Emini smatra da bi, zarad demokratije, trebalo da budu održani novi izbori.

"To je zato što govorimo o izboru predsjednika, o ostalim unutrašnjim i spoljnim procesima kroz koje prolazi Kosovo, kao i o proširenju koalicije po drugi put, odnosno promjena vlasti bez izbora je težak udarac za demokratiju. Međutim, uzimajući u obzir okolnosti na Kosovu, vjerovatnije je da će doći do približavanja stavova ovih političkih partija kako bi se izbjegli izbori, jer oni ne odgovaraju nijednoj od tih partija“, navodi Emini.

Takođe, politički nalitičar Artan Muhaxhiri ocjenjuje da većina parlamentarnih partija ne želi vanredne izbore jer se nalaze u složenoj situaciji, te nemaju garancije da mogu da pobjede na izborima.

„Dakle, mislim da će učiniti sve što je potrebno da se rješenje potraži izvan izbornog procesa. Ako dominiraju politička tvrdoglavost i uski interesi, onda bismo sigurno trebali izaći na birališta i razjasniti političke moći svake stranke, a zatim započeti novi proces. Međutim, takav pristup povlači mnoga pitanja, jer će sve zavisiti od izbornog rezultata. Posebno PDK i LDK imaju mnogo dilema i znakova pitanja", kaže on.

Na osnovu Ustava Kosova, predsjednik se bira u Skupštini na petogodišnji mandat tajnim glasanjem. Za izbor predsjednika potrebno je dvije trećine glasova od ukupnog broja poslanika, odnosno 80 od 120.

U slučaju da se predsjednik ne izabere u prva dva kruga, organizuje se treći krug glasanja kada od dva kandidata predsjednik postaje onaj koji je dobio većinu glasova svih prisutnih poslanika. U slučaju da se ni tada ne izabere predsjednik (uslijed nedostatka kvoruma na primjer), Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.

Izvor: RSE