Studija o ulozi lažnih vijesti na Zapadnom Balkanu koja je predstavljena u Evropskom parlamentu (EP) navodi da je fenomen dezinformacija na Kosovu, imao direktne političke implikacije koje su izazvale i pad vlade Albina Kurtija.
"Ta sama koalicija bila je kratkog vijeka i u osnovi je srušena američkom operacijom dezinformacija", podvlači se u objavljenoj studiji, koja je izrađena od više evropskih autora, za potrebe spoljnopolitčkog komiteta EP (AFET).
U dokumentu se objašnjava angažovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, i imenovanje njegovog specijalnog izaslanika za, mirovne pregovore između Srbije i Kosova, Richarda Grenella.
“Frustriran onim što je video kao opstrukciju kosovskog premijera Albina Kurtija, ambasador Grenell je očigledno sredio da senator David Perdue i sin američkog predsednika Donald Trump mlađi objave izjave na Twitteru sugerišući da SAD povuku svoje trupe sa Kosova. Ambasador Grenell je tada tu prijetnju - koju nije izneo američki zvaničnik - preneo u pregovore sa Kurtijevim koalicionim partnerima, podstakavši tako izglasavanje nepovjerenja kojim je srušena Kurtijeva vlada. Taj potez je široko osuđen u Evropi, uključujući zajednički demarš francuskog i njemačkog ambasadora u Prištini. Kao što ovaj primjer pokazuje, strani faktor je uspio da orkestrira potpuno izmišljenu prijetnju i tako osmisli promjenu vlasti", podvlači se u studiji.
Prema navodima u ovom dokumentu, koji su izrađeni po analizi društvenih medija, i mediji i političari su se uključili u ovu kampanju, koje studija identiifkuje kao “ključne kanale dezinformacija na Kosovu”. U dokumentu se spominju određeni uticajni mediji na Kosovu, kao i predsednik Demokrtaskog saveza Kosova Isa Mustafa, i (sada već bivši) predsednik Demokratske partije Kosova, Kadri Veseli.
"Poruke na društvenim mrežama koje su dolazile od Mustafe i Veselija, posebno su potaknule obmanu afere Grenell", ističe se u ovom dokumentu.
Autori studije tvrde da kosovski slučaj najbolje ilustruje složenost fenomena lažnih vijesti, i da se radi o rijetkom slučaju gdje se "politički ishod može direktno pripisati dezinformacijama".
Prema ovoj studiji, u Bosni i Hercegovini predelom dezinformacija dominiraju srpski mediji, često uz podršku ruskih mreža za dezinformacije, a fokus je na ksenofobiji. Zaključuje se da je BiH "mjesto velikih pokušaja diskreditacije EU".
Što se tiče Crne Gore, dokument identifikuje "snažnu prisutnost" srpskih i ruskih medija, posebno u vezi sa članstvom zemlje u NATO-u i pokušajem puča 2016. godine. "Većina dezinformacija, međutim, i dalje ostaje domaća i bila je važno sredstvo u unutrašnjoj političkoj konkurenciji - koju je koristila dugogodišnja vlada kojom dominira DPS da diskredituje svoje protivnike", naglašava se u studiji koja je izrađena za potrebe spoljnopolitčkog odbora Evropskog parlamenta.
Ističe se da u zemljama - poput Crne Gore i Srbije - u kojima je politikom dominirala jedna grupa, dezinformacije teže da slijede "partijsku liniju", služeći interesima moćnika i podrivajući opoziciju.
U Srbiji, kako se kaže, primarnu ulogu u kampanjama dezinformacija koje sponzoriše država imaju TV stanice, koje su bliske SNS-u. Takođe se podvlači da je zemlja "bila svjedok značajnih napora vlade da falsifikuje podatke o COVID-19, kao i velikih međunarodnih kampanja za podrivanje podrške EU i NATO-u".
Promjena vlade u Sjevernoj Makedoniji, prema mišljenima koja su izneta u ovoj studiji, "gurnula je dezinformacije uglavnom iz državnih i glavnih medija na marginu, gdje i dalje ostaje moćna sila koja iskrivljuje unutrašnju politiku". U ovom dokumentu takođe stoji da su dezinformacije bile ključne za podrivanje učešća na referendumu o promeni imena.
U objavljenoj studiji se tvrdi da će ruska, i u mnogo manjoj mjeri kineska geostrateška politika, i dalje biti usredsređena na Zapadni Balkan kao kritični prostor za blokiranje širenja evroatlantskih institucija. Stoga se smatra da su dezinformacije bile i vjerovatno će ostati ključno sredstvo u ovim naporima.
"Američka geostrateška politika - posebno transatlantska praznina koju je otvorila Trumpova administracija - stvara nove mogućnosti Moskvi, Pekingu i Ankari, kao i domaćim akterima, da koriste dezinformacije za podrivanje evropskog uticaja", navodi se u studiji.
Ocjenjuje se da će pandemija COVID-19 i njene posljedice dodatno potkopati povjerenje javnosti u vlade, kao i stvarni učinak tih vlada. To, pak, prema studiji, pogoršava osnovni uzrok dezinformacija, a to je slom upravljanja i socijalne kohezije.
U dokumentu se objašnjava angažovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, i imenovanje njegovog specijalnog izaslanika za, mirovne pregovore između Srbije i Kosova, Richarda Grenella.
“Frustriran onim što je video kao opstrukciju kosovskog premijera Albina Kurtija, ambasador Grenell je očigledno sredio da senator David Perdue i sin američkog predsednika Donald Trump mlađi objave izjave na Twitteru sugerišući da SAD povuku svoje trupe sa Kosova. Ambasador Grenell je tada tu prijetnju - koju nije izneo američki zvaničnik - preneo u pregovore sa Kurtijevim koalicionim partnerima, podstakavši tako izglasavanje nepovjerenja kojim je srušena Kurtijeva vlada. Taj potez je široko osuđen u Evropi, uključujući zajednički demarš francuskog i njemačkog ambasadora u Prištini. Kao što ovaj primjer pokazuje, strani faktor je uspio da orkestrira potpuno izmišljenu prijetnju i tako osmisli promjenu vlasti", podvlači se u studiji.
Prema navodima u ovom dokumentu, koji su izrađeni po analizi društvenih medija, i mediji i političari su se uključili u ovu kampanju, koje studija identiifkuje kao “ključne kanale dezinformacija na Kosovu”. U dokumentu se spominju određeni uticajni mediji na Kosovu, kao i predsednik Demokrtaskog saveza Kosova Isa Mustafa, i (sada već bivši) predsednik Demokratske partije Kosova, Kadri Veseli.
"Poruke na društvenim mrežama koje su dolazile od Mustafe i Veselija, posebno su potaknule obmanu afere Grenell", ističe se u ovom dokumentu.
Autori studije tvrde da kosovski slučaj najbolje ilustruje složenost fenomena lažnih vijesti, i da se radi o rijetkom slučaju gdje se "politički ishod može direktno pripisati dezinformacijama".
Stanje u ostalim zemljama Zapadnog Balkana po pitanju dezinformacija
Prema ovoj studiji, u Bosni i Hercegovini predelom dezinformacija dominiraju srpski mediji, često uz podršku ruskih mreža za dezinformacije, a fokus je na ksenofobiji. Zaključuje se da je BiH "mjesto velikih pokušaja diskreditacije EU".
Što se tiče Crne Gore, dokument identifikuje "snažnu prisutnost" srpskih i ruskih medija, posebno u vezi sa članstvom zemlje u NATO-u i pokušajem puča 2016. godine. "Većina dezinformacija, međutim, i dalje ostaje domaća i bila je važno sredstvo u unutrašnjoj političkoj konkurenciji - koju je koristila dugogodišnja vlada kojom dominira DPS da diskredituje svoje protivnike", naglašava se u studiji koja je izrađena za potrebe spoljnopolitčkog odbora Evropskog parlamenta.
Ističe se da u zemljama - poput Crne Gore i Srbije - u kojima je politikom dominirala jedna grupa, dezinformacije teže da slijede "partijsku liniju", služeći interesima moćnika i podrivajući opoziciju.
U Srbiji, kako se kaže, primarnu ulogu u kampanjama dezinformacija koje sponzoriše država imaju TV stanice, koje su bliske SNS-u. Takođe se podvlači da je zemlja "bila svjedok značajnih napora vlade da falsifikuje podatke o COVID-19, kao i velikih međunarodnih kampanja za podrivanje podrške EU i NATO-u".
Promjena vlade u Sjevernoj Makedoniji, prema mišljenima koja su izneta u ovoj studiji, "gurnula je dezinformacije uglavnom iz državnih i glavnih medija na marginu, gdje i dalje ostaje moćna sila koja iskrivljuje unutrašnju politiku". U ovom dokumentu takođe stoji da su dezinformacije bile ključne za podrivanje učešća na referendumu o promeni imena.
Prijetnje u regionu
U objavljenoj studiji se tvrdi da će ruska, i u mnogo manjoj mjeri kineska geostrateška politika, i dalje biti usredsređena na Zapadni Balkan kao kritični prostor za blokiranje širenja evroatlantskih institucija. Stoga se smatra da su dezinformacije bile i vjerovatno će ostati ključno sredstvo u ovim naporima.
"Američka geostrateška politika - posebno transatlantska praznina koju je otvorila Trumpova administracija - stvara nove mogućnosti Moskvi, Pekingu i Ankari, kao i domaćim akterima, da koriste dezinformacije za podrivanje evropskog uticaja", navodi se u studiji.
Ocjenjuje se da će pandemija COVID-19 i njene posljedice dodatno potkopati povjerenje javnosti u vlade, kao i stvarni učinak tih vlada. To, pak, prema studiji, pogoršava osnovni uzrok dezinformacija, a to je slom upravljanja i socijalne kohezije.
