Kosovo je pred ustavnom krizom ako predsjednik ne bude izabran do 5. aprila sljedeće godine, međutim, u takvom slučaju, nijedna odredba Ustava Kosova ne predviđa kako postupiti ako poslanici ne glasaju za predsjednika i ako skupština ne bude raspuštena do zadatog roka, prenosi Lajmi.
Yll Zeka iz Kosovskog instituta pravde, kao rješenje ove situacije, vidi samo tumačenje Ustavnog suda.
"Imamo prazninu u Ustavu, a za tumačenje ove odredbe ili pronalaženje izlaza iz ove situacije, nadležan je samo Ustavni sud. Ako se u roku od ovih šest mjeseci ne nađe rješenje, bilo da se izabere novi predsjednik ili da se ide na izbore, tada je dužnost v.d. predsjednika da se obrati Ustavnom sudu za tumačenje ove situacije", naveo je Zeka.
Prema njegovim riječima, tada Ustavni sud, u odsustvu ustavnih i zakonskih odredbi za konkretan slučaj, može doneti odluku zasnovanu na ustavnoj praksi demokratskih zemalja.
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu smatra da će ako se dogodi da predsjednik ne bude izabran u zadatim rokovima, doći do produbljivanja krize što znači neuspjeh političke klase, posebno vladajuće koalicije.
Baraliu kaže da u takvom slučaju, iako to nije zapisano u Ustavu Kosova, predsjednica Ustavnog suda može postati predsjednik.
"Po isteku šestomjesečnog mandata postoji mogućnost i neophodnost raspuštanja parlamenta, koji se raspušta glasanjem dvije trećine poslanika ili na inicijativu predsjednika. Uglavnom zasnovan na principu analogije, mislim da se to neće dogoditi do tog trenutka, jer bi to bio fijasko, neprihvatljiv i neviđen neuspjeh ove političke klase i posebno vladajuće koalicije", ocjenio je Baraliu.
Kako je naveo, ako se to dogodi i ako u parlamentu ne bude potrebna većina od dvije trećine poslanika za raspuštanje, onda bi to značilo dvostruko produbljivanje krize.
"Iako nije taksativno rečeno u tom slučaju predsjednica Ustavnog suda trebalo da preuzme ovlašćenja predsjednika Kosova", objasnio je Baraliu.
Politički analitičar Arton Demhasaj kaže da vršilac dužnosti predsjednika Vjosa Osmani ima mandat samo do februara 2021. godine, koliko bi bivši predsjednik Hashim Thaçi trebao da ima.
Prema njegovim riječima, ako do tada modalitet ne bude riješen i procedura izbora predsjednika ne uspije, tada se automatski skupština smatra raspuštenom i Kosovo ide na izbore.
"Ustav je odredio rokove, istovremeno zakone o tome kako treba da ide postupak izbora predsjednika. Mjesec dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika, moraju početi procedure za izbor novog predsjednika. Iz toga proizilazi da ovi postupci moraju započeti u januaru i završiti se krajem februara ili početkom marta 2021. godine", smatra Demhasaj.
Ostavkom predsjednika Hashima Thaçija 5. novembra, vršilac dužnosti predsjednika postala je predsjednica parlamenta Vjosa Osmani.
Vladajuća koalicija sama ne može da izabera predsjednika, jer je potrebna podrška dvije trećine poslanika skupštine. Parlamentarne političke stranke do sada nisu razgovarale o pronalaženju rješenja o izboru predsjednika Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
"Imamo prazninu u Ustavu, a za tumačenje ove odredbe ili pronalaženje izlaza iz ove situacije, nadležan je samo Ustavni sud. Ako se u roku od ovih šest mjeseci ne nađe rješenje, bilo da se izabere novi predsjednik ili da se ide na izbore, tada je dužnost v.d. predsjednika da se obrati Ustavnom sudu za tumačenje ove situacije", naveo je Zeka.
Prema njegovim riječima, tada Ustavni sud, u odsustvu ustavnih i zakonskih odredbi za konkretan slučaj, može doneti odluku zasnovanu na ustavnoj praksi demokratskih zemalja.
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu smatra da će ako se dogodi da predsjednik ne bude izabran u zadatim rokovima, doći do produbljivanja krize što znači neuspjeh političke klase, posebno vladajuće koalicije.
Baraliu kaže da u takvom slučaju, iako to nije zapisano u Ustavu Kosova, predsjednica Ustavnog suda može postati predsjednik.
"Po isteku šestomjesečnog mandata postoji mogućnost i neophodnost raspuštanja parlamenta, koji se raspušta glasanjem dvije trećine poslanika ili na inicijativu predsjednika. Uglavnom zasnovan na principu analogije, mislim da se to neće dogoditi do tog trenutka, jer bi to bio fijasko, neprihvatljiv i neviđen neuspjeh ove političke klase i posebno vladajuće koalicije", ocjenio je Baraliu.
Kako je naveo, ako se to dogodi i ako u parlamentu ne bude potrebna većina od dvije trećine poslanika za raspuštanje, onda bi to značilo dvostruko produbljivanje krize.
"Iako nije taksativno rečeno u tom slučaju predsjednica Ustavnog suda trebalo da preuzme ovlašćenja predsjednika Kosova", objasnio je Baraliu.
Politički analitičar Arton Demhasaj kaže da vršilac dužnosti predsjednika Vjosa Osmani ima mandat samo do februara 2021. godine, koliko bi bivši predsjednik Hashim Thaçi trebao da ima.
Prema njegovim riječima, ako do tada modalitet ne bude riješen i procedura izbora predsjednika ne uspije, tada se automatski skupština smatra raspuštenom i Kosovo ide na izbore.
"Ustav je odredio rokove, istovremeno zakone o tome kako treba da ide postupak izbora predsjednika. Mjesec dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika, moraju početi procedure za izbor novog predsjednika. Iz toga proizilazi da ovi postupci moraju započeti u januaru i završiti se krajem februara ili početkom marta 2021. godine", smatra Demhasaj.
Ostavkom predsjednika Hashima Thaçija 5. novembra, vršilac dužnosti predsjednika postala je predsjednica parlamenta Vjosa Osmani.
Vladajuća koalicija sama ne može da izabera predsjednika, jer je potrebna podrška dvije trećine poslanika skupštine. Parlamentarne političke stranke do sada nisu razgovarale o pronalaženju rješenja o izboru predsjednika Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
