Šestorica turskih državljana, koji su uhapšeni na Kosovu i izručeni Turskoj u martu 2018. godine, osuđeni su na 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora, međutim, uprkos mnogim lokalnim i međunarodnim izvještajima, pravosudne institucije na Kosovu do sada nisu podigle nijednu optužnicu protiv osoba osumnjičenih za kršenje zakona tokom njihovog hapšenja i deportacije, prenosi Gazeta Express.
U slučaju Kahramana Demireza, Mustafe Erdema, Hasana Husein Gunakana, Jusufa Karabina, Osmana Karakaja i Džihana Ozkana, Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija nedavno je otkrio kršenja kosovskih zakona, Ustava i međunarodnih konvencija.
Izvještaj koji je objavila Radna grupa za proizvoljno pritvaranje, tijelo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka za ljudska prava, koja istražuju slučajeve samovoljnog hapšenja i pritvora, kritikuje kosovske institucije zbog nezakonitih radnji u slučaju deportacije šest turskih državljana.
Izvještaj koji je objavio Savjet za ljudska prava pokazuje kako kosovske institucije nisu odgovorile radnoj grupi UN koja je istražila slučaj.
Ova grupa je u decembru prošle godine preko misije UN na Kosovu - UNMIK, poslala zvanični zahtjev kosovskim institucijama, tražeći da razjasni akcije preduzete u slučaju hapšenja i deportacije šest turskih državljana.
"Radna grupa žali što nije dobila odgovor sa Kosova", navodi se u izvještaju.
U martu 2018. godine učenici koledža "Mehmet Akif" protestovali su protiv hapšenja i deportacije svojih nastavnika u Tursku.
Turski državljani osuđeni su na 56 godina zatvora, Kosovo o tom slučaju "ćuti"
Radna grupa utvrdila je brojne nepravilnosti uključujući ona koja su počinili Kosovska informativna agencija, policija i druge institucije uključene u akciju od 29. marta 2018. godine.
U izvještaju se takođe navodi da postoje brojne sumnje da su optužbe protiv šestorice turskih državljana neosnovane.
Radna grupa, dodaje se, zahtjeva puštanje osuđenih i poziva kosovske institucije da garantuju nadoknadu i druge odštete u skladu sa međunarodnim pravom.
Specijalno tužilaštvo Kosova je 4. jula 2019. godine izjavilo za Radio Slobodna Evropa da su "saslušani svjedoci i veliki broj osumnjičenih".
Međutim, istrage započete 2018. godine nisu dale nikakve rezultate. Od tada, Specijalno tužilaštvo Kosova nije pružilo nikakve informacije o istragama ili mogućim optužnicama.
Na pitanje o fazi istrage Specijalno tužilaštvo Kosova nije odgovorilo.
Radio Slododna Evropa navodi da je pokušao da dobije informacije o tome da li je istraga završena podizanjem optužnice, ali službenici tužilaštva nisu reagovali.
Advokat Kushtrim Palushi poručio je da je ćutanje pravosuđa u ovom slučaju besmisleno.
"Bar službenici Odjeljenja za državljanstvo, azil i migracije pri MUP-u, koji su opozvali dozvolu boravka i nisu dali mogućnost da se žale, kao i odgovorna policija i zapovednici, i kao i agenti KIA, morali su biti krivično gonjeni za krivično djelo: zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja; kršenje jednakog statusa građana i stanovnika Kosova; nezakonito lišavanje slobode; kršenje prava na korišćenje pravnog lijeka", objasnio je Palushi.
Skupština Kosova osnovala je istražnu komisiju koja je pronašla više od 30 prekršaja tokom deportacije turskih državljana.
Uprkos činjenici da je izvještaj ove Komisije podnet kosovskom tužilaštvu, bivši član ove komisije Sami Kurteshi ne vjeruje da na Kosovu postoji istražitelj ili tužilac koji bi se usudio da istraži osobe koje su direktno umješane u ovaj slučaj.
"Mislim da se još uvijek ne usuđuju da istraže srž problema jer ljudi koji su to naredili nisu bili u policiji i KIA. Ne vjerujem da imamo tužioca ili sudiju koji bi se usudio da se obračuna sa počiniocima", poručio je Kurteshi.
Prema njegovim riječima, nakon podnošenja izvještaja, sačinjenog od Komisije, tužilaštvo nije dalo nikakve informacije da li je napredovalo u istrazi ovog slučaja.
Pored nevladinih organizacija, narodni advokat na Kosovu otkrio je i desetine kršenja u operaciji hapšenja i deportacije. Ova institucija je zatražila krivičnu istragu za odgovorna lica.
Za ovaj slučaj, Policijski inspektorat Kosova podneo je krivične prijave protiv 22 službenika Policije Kosova koji su bili umješani u operaciju hapšenja i deportacije.
Međutim, Specijalno tužilaštvo Kosova nije ni odgovorilo na pitanje šta se dogodilo sa ovim krivičnim prijavama protiv policajaca.
Pravni savjetnik kosovskog Instituta za pravdu Yll Zekaj naveo je da su postupci istražnih tijela u ovom slučaju razočarajući.
Zekaj je ukazao da Specijalno tužilaštvo Kosova nije uspjelo da istraži osobe visokog profila umješane u ovaj slučaj.
"Naš pravosudni sistem amnestira u svim slučajevima za koje se sumnja da su isti (visoki zvaničnici) umješani u krivična djela i to ide na štetu licima koja su bila samo izvršitelji odluka, dok su oni koji su direktno odgovorni u ovom slučaju amnestirani", naglasio je Zekaj.
Kako je naveo, cjelokupna državna struktura, koja je bila ključni dio izvođenja ove operacije, trebalo bi da odgovara.
Izvještaj Radne grupe za proizvoljni pritvor djelimično opisuje optužbe kojima je turska istraga teretila šest deportovanih sa Kosova.
Plakat sa slikom Fethulaha Gulena pregažen je od pristalica turskog predsednika Recepa Tayipa Erdogana u Istanbulu, 18. jula 2016. godine.
Pored optužbi za terorizam, odgovor turskih institucija Radnoj grupi za proizvoljno zadržavanje navodi i da su neki od pritvorenika koristili aplikacije za mobilnu komunikaciju kao što su "BiLock", "Falcon", "Viber" i "Kakaotalk" za komunikaciju sa drugim članovima organizacije.
U odgovoru turske države takođe se navodi da su neki od pritvorenika takođe polagali novac u finansijske institucije usko povezane sa pokretom "Hizmet".
Turska takođe insistira da nije bilo zakonskih kršenja i da je suđenje bilo pošteno i zasnovano na činjenicama.
Dana 29. marta 2018. godine, velikom akcijom policije Kosova i Kosovske informativne agencije, u ranim jutarnjim satima uhapšeno je šest turskih državljana.
Poslije hapšenja, poslati su na prištinski međunarodni aerodrom "Adem Jashari", odakle su privatnim letom poslati u Tursku. Po dolasku tamo, suočeni su sa suđenjem, gdje su na kraju osuđeni na 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Hapšenju i deportaciji prethodilo je ukidanje dozvole boravka, postupak za koji je sud kasnije presudio da je bio nezakonit.
Od pet turskih državljana, troje je imalo dozvolu za stalni boravak, i to Mustafa Erdem, Jusuf Karabina, Karhaman Demirez, dok su njih dvojica, Hasan Hisein Demir i Cihan Ozkan, imali privremene dozvole.
Jedan od osuđenih u ovom slučaju je Hasan Gunakan je pogrešno uhapšen umjesto Hasana Demira, ali uprkos tome, sud u Turskoj je 28. januara 2020. godine optužio i proglasio krivim.
Jedine radnje preduzete nakon deportacije bile su smena tadašnjeg direktora KIA Dritona Gashija i ministra unutrašnjih poslova Flamura Sefaja, navodi se u tekstu.
Otpušteni su odlukom tadašnjeg premijera Kosova Ramusha Haradinaja, neposredno nakon operacije.
Porodice šest državljana Turske pokrenule su 2018. godine tužbu protiv kosovskih institucija zbog samovoljnog hapšenja i pritvaranja članova njihovih porodica.
Neki od članova porodice zatražili su azil na Kosovu, a neki drugi su pobjegli u evropske zemlje.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Izvještaj koji je objavila Radna grupa za proizvoljno pritvaranje, tijelo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka za ljudska prava, koja istražuju slučajeve samovoljnog hapšenja i pritvora, kritikuje kosovske institucije zbog nezakonitih radnji u slučaju deportacije šest turskih državljana.
Kosovo nije odgovorilo UN
Izvještaj koji je objavio Savjet za ljudska prava pokazuje kako kosovske institucije nisu odgovorile radnoj grupi UN koja je istražila slučaj.
Ova grupa je u decembru prošle godine preko misije UN na Kosovu - UNMIK, poslala zvanični zahtjev kosovskim institucijama, tražeći da razjasni akcije preduzete u slučaju hapšenja i deportacije šest turskih državljana.
"Radna grupa žali što nije dobila odgovor sa Kosova", navodi se u izvještaju.
U martu 2018. godine učenici koledža "Mehmet Akif" protestovali su protiv hapšenja i deportacije svojih nastavnika u Tursku.
Turski državljani osuđeni su na 56 godina zatvora, Kosovo o tom slučaju "ćuti"
Radna grupa utvrdila je brojne nepravilnosti uključujući ona koja su počinili Kosovska informativna agencija, policija i druge institucije uključene u akciju od 29. marta 2018. godine.
U izvještaju se takođe navodi da postoje brojne sumnje da su optužbe protiv šestorice turskih državljana neosnovane.
Radna grupa, dodaje se, zahtjeva puštanje osuđenih i poziva kosovske institucije da garantuju nadoknadu i druge odštete u skladu sa međunarodnim pravom.
Smanjivanje šansi za istragu na Kosovu
Specijalno tužilaštvo Kosova je 4. jula 2019. godine izjavilo za Radio Slobodna Evropa da su "saslušani svjedoci i veliki broj osumnjičenih".
Međutim, istrage započete 2018. godine nisu dale nikakve rezultate. Od tada, Specijalno tužilaštvo Kosova nije pružilo nikakve informacije o istragama ili mogućim optužnicama.
Na pitanje o fazi istrage Specijalno tužilaštvo Kosova nije odgovorilo.
Tužilaštvo saslušalo veliki broj osumnjičenih za deportaciju turskih državljana
Radio Slododna Evropa navodi da je pokušao da dobije informacije o tome da li je istraga završena podizanjem optužnice, ali službenici tužilaštva nisu reagovali.
Advokat Kushtrim Palushi poručio je da je ćutanje pravosuđa u ovom slučaju besmisleno.
"Bar službenici Odjeljenja za državljanstvo, azil i migracije pri MUP-u, koji su opozvali dozvolu boravka i nisu dali mogućnost da se žale, kao i odgovorna policija i zapovednici, i kao i agenti KIA, morali su biti krivično gonjeni za krivično djelo: zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja; kršenje jednakog statusa građana i stanovnika Kosova; nezakonito lišavanje slobode; kršenje prava na korišćenje pravnog lijeka", objasnio je Palushi.
Skupština Kosova osnovala je istražnu komisiju koja je pronašla više od 30 prekršaja tokom deportacije turskih državljana.
Uprkos činjenici da je izvještaj ove Komisije podnet kosovskom tužilaštvu, bivši član ove komisije Sami Kurteshi ne vjeruje da na Kosovu postoji istražitelj ili tužilac koji bi se usudio da istraži osobe koje su direktno umješane u ovaj slučaj.
"Mislim da se još uvijek ne usuđuju da istraže srž problema jer ljudi koji su to naredili nisu bili u policiji i KIA. Ne vjerujem da imamo tužioca ili sudiju koji bi se usudio da se obračuna sa počiniocima", poručio je Kurteshi.
Prema njegovim riječima, nakon podnošenja izvještaja, sačinjenog od Komisije, tužilaštvo nije dalo nikakve informacije da li je napredovalo u istrazi ovog slučaja.
Amnestirani su moćni ljudi
Pored nevladinih organizacija, narodni advokat na Kosovu otkrio je i desetine kršenja u operaciji hapšenja i deportacije. Ova institucija je zatražila krivičnu istragu za odgovorna lica.
Za ovaj slučaj, Policijski inspektorat Kosova podneo je krivične prijave protiv 22 službenika Policije Kosova koji su bili umješani u operaciju hapšenja i deportacije.
Međutim, Specijalno tužilaštvo Kosova nije ni odgovorilo na pitanje šta se dogodilo sa ovim krivičnim prijavama protiv policajaca.
Komisija utvrđuje kršenja tokom deportacije turskih državljana
Pravni savjetnik kosovskog Instituta za pravdu Yll Zekaj naveo je da su postupci istražnih tijela u ovom slučaju razočarajući.
Zekaj je ukazao da Specijalno tužilaštvo Kosova nije uspjelo da istraži osobe visokog profila umješane u ovaj slučaj.
"Naš pravosudni sistem amnestira u svim slučajevima za koje se sumnja da su isti (visoki zvaničnici) umješani u krivična djela i to ide na štetu licima koja su bila samo izvršitelji odluka, dok su oni koji su direktno odgovorni u ovom slučaju amnestirani", naglasio je Zekaj.
Kako je naveo, cjelokupna državna struktura, koja je bila ključni dio izvođenja ove operacije, trebalo bi da odgovara.
Šta je Turska rekla UN
Izvještaj Radne grupe za proizvoljni pritvor djelimično opisuje optužbe kojima je turska istraga teretila šest deportovanih sa Kosova.
Plakat sa slikom Fethulaha Gulena pregažen je od pristalica turskog predsednika Recepa Tayipa Erdogana u Istanbulu, 18. jula 2016. godine.
Pored optužbi za terorizam, odgovor turskih institucija Radnoj grupi za proizvoljno zadržavanje navodi i da su neki od pritvorenika koristili aplikacije za mobilnu komunikaciju kao što su "BiLock", "Falcon", "Viber" i "Kakaotalk" za komunikaciju sa drugim članovima organizacije.
U odgovoru turske države takođe se navodi da su neki od pritvorenika takođe polagali novac u finansijske institucije usko povezane sa pokretom "Hizmet".
Turska takođe insistira da nije bilo zakonskih kršenja i da je suđenje bilo pošteno i zasnovano na činjenicama.
Istorija deportacije
Dana 29. marta 2018. godine, velikom akcijom policije Kosova i Kosovske informativne agencije, u ranim jutarnjim satima uhapšeno je šest turskih državljana.
Poslije hapšenja, poslati su na prištinski međunarodni aerodrom "Adem Jashari", odakle su privatnim letom poslati u Tursku. Po dolasku tamo, suočeni su sa suđenjem, gdje su na kraju osuđeni na 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Hapšenju i deportaciji prethodilo je ukidanje dozvole boravka, postupak za koji je sud kasnije presudio da je bio nezakonit.
Od pet turskih državljana, troje je imalo dozvolu za stalni boravak, i to Mustafa Erdem, Jusuf Karabina, Karhaman Demirez, dok su njih dvojica, Hasan Hisein Demir i Cihan Ozkan, imali privremene dozvole.
Jedan od osuđenih u ovom slučaju je Hasan Gunakan je pogrešno uhapšen umjesto Hasana Demira, ali uprkos tome, sud u Turskoj je 28. januara 2020. godine optužio i proglasio krivim.
Nizbrdica istraga o deportaciji turskih državljana
Jedine radnje preduzete nakon deportacije bile su smena tadašnjeg direktora KIA Dritona Gashija i ministra unutrašnjih poslova Flamura Sefaja, navodi se u tekstu.
Otpušteni su odlukom tadašnjeg premijera Kosova Ramusha Haradinaja, neposredno nakon operacije.
Porodice šest državljana Turske pokrenule su 2018. godine tužbu protiv kosovskih institucija zbog samovoljnog hapšenja i pritvaranja članova njihovih porodica.
Neki od članova porodice zatražili su azil na Kosovu, a neki drugi su pobjegli u evropske zemlje.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
