"U ovom sazivu LDK je na čelu vlade, nećemo tražiti i poziciju predsjednika“, rekao je lider LDK, Isa Mustafa u intervjju za portal Teljegrafi.
S druge strane, ako političkog dogovora oko mjesta predsjednika ne bude, Kosovo će imati ponovo izbore.
"A onda su sve opcije otvorene", rekao je Mustafa.
Ipak, navodi da se ova politička opcija ne zalaže za izbore u ovom trenutku i kao razlog navodi pandemiju.
Ostavka kosovskog predsjednika nekoliko mjeseci prije isteka njegovog mandata, a zbog potvrđivanje optužnice Specijalizovanog tužioca protiv njega zbog ratnih zločina, bacila je u žižu političkih dešavanja dogovore oko imenovanja novog predsjednika.
Iako predsjednica Skupštine Kosova, Vjosa Osmani ima pravo da dužnost predsjednice koju je preuzela 5. novembra vrši do 5. juna slijedeće godine, to što se tema izbora predsjednika drži u fokusu kroz brojne izjave političara ali i interesovanje medija, ukazuje na to da će ono biti rješeno mnogo ranije.
U intervjuu je Mustafa najavio pregovore upravo sa bivšom strankom Hashima Thaçija – PDK. Ovakva opcija podrazumjeva i rekonstrukciju vlade i pridruživanje članova PDK vladinom kabinetu.
"Nismo imali sastanak (prim. red sa PDK). Otvoreni smo da diskutujemo o ovoj mogućnosti u sklopu paketa sporazuma o izboru PDK“, rekao je on.
S druge strane, nije želeo da komentariše moguću podršku LDK kandidatu postojećeg koalicionog partnera, lideru AAK, Ramushu Haradinaju.
"U narednim sedmicama ćemo organizovati okrugle stolove sa parlamentarnim partijama iz kojih će se iznedriti principi, kriterijumi i mogući kandidati za ovu poziciju. Nakon toga, LDK će saopštiti da li je naša politička volja da podržimo nekog kandidata ili novi izbori“, rekao je u odgovoru na pitanje Teljegrafija o zahtjevima partnera Haradinaja koji je najavio rasturanje koalicije u slučaju da ne dobije potrebnu podršku.
Kosovskog predsednika biraju poslanici Skupštine Kosova zbog čega je njegov izbor stvar političkog dogovora parlamentarnih stranaka.
Kandidat za ovo mjesto mora da obezbedi najpre 30 potpisa poslanika, a onda i 2/3 većine glasova svih poslanika, odnosno 80 glasova u skupštini u prva dva kruga glasanja, odnosno većinu glasova (61) u trećem krugu.
Ukoliko se ni u trećem krugu glasanja ne izabere kandidat, raspušta se Skupština i raspisuju novi izbori u roku od 45 dana.
"A onda su sve opcije otvorene", rekao je Mustafa.
Ipak, navodi da se ova politička opcija ne zalaže za izbore u ovom trenutku i kao razlog navodi pandemiju.
Ostavka kosovskog predsjednika nekoliko mjeseci prije isteka njegovog mandata, a zbog potvrđivanje optužnice Specijalizovanog tužioca protiv njega zbog ratnih zločina, bacila je u žižu političkih dešavanja dogovore oko imenovanja novog predsjednika.
Iako predsjednica Skupštine Kosova, Vjosa Osmani ima pravo da dužnost predsjednice koju je preuzela 5. novembra vrši do 5. juna slijedeće godine, to što se tema izbora predsjednika drži u fokusu kroz brojne izjave političara ali i interesovanje medija, ukazuje na to da će ono biti rješeno mnogo ranije.
U intervjuu je Mustafa najavio pregovore upravo sa bivšom strankom Hashima Thaçija – PDK. Ovakva opcija podrazumjeva i rekonstrukciju vlade i pridruživanje članova PDK vladinom kabinetu.
"Nismo imali sastanak (prim. red sa PDK). Otvoreni smo da diskutujemo o ovoj mogućnosti u sklopu paketa sporazuma o izboru PDK“, rekao je on.
S druge strane, nije želeo da komentariše moguću podršku LDK kandidatu postojećeg koalicionog partnera, lideru AAK, Ramushu Haradinaju.
"U narednim sedmicama ćemo organizovati okrugle stolove sa parlamentarnim partijama iz kojih će se iznedriti principi, kriterijumi i mogući kandidati za ovu poziciju. Nakon toga, LDK će saopštiti da li je naša politička volja da podržimo nekog kandidata ili novi izbori“, rekao je u odgovoru na pitanje Teljegrafija o zahtjevima partnera Haradinaja koji je najavio rasturanje koalicije u slučaju da ne dobije potrebnu podršku.
Kosovskog predsednika biraju poslanici Skupštine Kosova zbog čega je njegov izbor stvar političkog dogovora parlamentarnih stranaka.
Kandidat za ovo mjesto mora da obezbedi najpre 30 potpisa poslanika, a onda i 2/3 većine glasova svih poslanika, odnosno 80 glasova u skupštini u prva dva kruga glasanja, odnosno većinu glasova (61) u trećem krugu.
Ukoliko se ni u trećem krugu glasanja ne izabere kandidat, raspušta se Skupština i raspisuju novi izbori u roku od 45 dana.
