Predsjednica Skupštine Kosova i v.d. predsjednika Kosova Vjosa Osmani u intervjuu za Deutsche welle na albanskom jeziku govorila je o procesu u Specijalnom sudu, aktuelnim dešavanjima u svijetu i dijalogu sa Srbijom za koji je rekla da nije vrijeme da sada bude nastavljen.
Prije nekoliko dana preuzeli ste funkciju predsjednika Kosova kako je predviđeno Ustavom, poslije ostavke predsjednika Hashima Thaçija, jer su ga Specijalizovana vijeća teretila za ratne zločine na Kosovu. Takođe mu se stavljalo na teret da je bio lider velike stranke na Kosovu i lider parlamentarne grupe slične velike stranke u Skupštini Kosova. Može li se reći da na Kosovu postoji institucionalna nestabilnost ili ugrožavanje funkcionalnosti države?
"Dozvolite mi da napomenem od početka da to nije lako vrijeme, a još teže za Kosovo kao državu, za sve naše građane, ali i za naše institucije. Naravno, uprkos ovom razvoju događaja, ne bismo smeli da oklijevamo da stalno ponavljamo istinu koja se dogodila na Kosovu. Istina je da su se na Kosovu dogodili stravični zločini koje je počinila Srbija, od pokušaja genocida do zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zločina koji su nastavak režima sličnog Aparthejdu od 1989. do kraja rata. To su radnje za koje, nažalost, Srbija još uvijek nije izvedena pred lice pravde, uprkos nekim slučajevima u MKSJ-u pred Haškim tribunalom, koji sada ne funkcioniše, kao što znate. Ali velika većina počinilaca još uvijek nije izvedena pred lice pravde, što moramo da kažemo naglas u svakom trenutku, svuda na Kosovu i u inostranstvu, ispred svakog foruma, u svakoj instituciji, jer govorimo istinu, a kao Albanci to ne činimo nemamo potrebu da preuveličavamo istinu, jer je već ono što smo iskusili izuzetno strašno i moramo svakodnevno podizati glas da bismo tražili pravdu”, rekla je ona. Ali samo pravda za žrtve, pravda za djecu ubijenu tokom rata, pravda za žene i muškarce silovane tokom rata, pravda za sve ove žrtve. A takođe i reparacije za štetu koju je Srbija nanela Kosovu. Ali s druge strane, Kosovo je država više od 12 godina i tokom ovih godina, uprkos mnogim olujama kroz koje smo prošli, održana je institucionalna stabilnost. Imamo ustav koji jasno kaže da je u slučaju odsustva vršioca dužnosti predsjednik skupštine, što je potvrđeno odlukom Ustavnog suda. Mi imamo ustav koji određuje ko zamjenjuje premijera u slučaju bilo kog odsustva, ko zamjenjuje predsjednika Skupštine. Imam još pet potpredsjednika koji mogu da me zamjene. Dakle, to su pitanja koja su izgrađena na takav način da osiguraju institucionalnu stabilnost. Dakle, trenutno naše institucije funkcionišu bez ikakvih problema. Ali to ne znači da situacija na Kosovu nije teška situacija i prije svega zato što za građane, za civilne žrtve posljednjeg rata na Kosovu još uvijek nije bilo pravde, a to znači da kao institucije sada imamo mnogo veću obavezu da dignemo glas da tražimo ovu pravdu koja je do sada nedostajala”, rekla je Osmani.
Specijalni sud sudiće optužbama za ratne zločine protiv bivših pripadnika OVK. Na Kosovu postoje mnogi glasovi koji kažu da je Sud jednostran, da sudi o jednoj etničkoj pripadnosti. I to je presedan slučaj u pravdi. Zanima me sa stanovišta advokata, vi ste vrlo dobro upoznati sa tim stvarima, da li se slažete sa ovom izjavom?
“U vrijeme kada su se u Skupštini Kosova raspravljalo o specijalizovanim komorama, kako se zove Specijalni sud, sa malo lakšom terminologijom, razgovaralo se o svima onima koje ste pomenuli, pa je bilo argumenata da bi to bila etnička pripadnost. Bilo je argumenata da se sudi jednoj stranci, dok, kao što sam ranije pomenuo, ne postoji pravda za zločine koje je počinila Srbija. Svi ovi argumenti su izneti na zasjedanjima Skupštine Kosova, ali na kraju je insistiranje tadašnje vlade u to vrijeme bilo LDK i PDK, ili jasnije da je postojala koalicija između gospodina Thaçija i gospodina Mustafe, i oni su bili obojica kao nosioci koalicije koji su insistirali da se Specijalni sud formira po svaku cijenu. Jer, kako su nam tada rekli kao poslanici, sljedeća opcija bila bi mnogo strašnija, a to bi bilo uspostavljanje Specijalnog suda od strane Ujedinjenih nacija, gdje tada zakoni Kosova ne bi bili priznati, vratili bismo se u vrijeme UNMIK-a, gdje bi Ujedinjena nacija dobila dodatna ovlašćenja na polju pravosuđa i spoljne politike.
To su, dakle, nadležnosti koje smo preuzeli nakon proglašenja nezavisnosti. Na neki način, bio je napad na kosovsku državnost, ako bismo išli u tom pravcu. I ovo je bio više-manje osnovni argument zašto je velika većina poslanika odlučila, ili barem da govorim u svoje ime, da ne pretjerujem, mi smo to u to vrijeme podržavali. Ali to je bio, kao što rekoh, teret koji je tada snosila ta koalicija, koja se sastojala od dvije trećine. I kroz tu političku podršku koju je imala koalicija, uspjela je da dvije trećine u Skupštini Kosova promjeni čak i Ustav i da Specijalni sud uvede kao dio našeg pravnog sistema. Uprkos argumentima koji se sada iznose, ovaj Sud je međunarodna obaveza koju je Kosovo preuzelo ratifikacijom međunarodnog sporazuma u to vrijeme između predsjednice Atifete Jahjage i Evropske unije.
Drugo, taj sporazum pretvoren je u ustavni amandman, koji su prenela dvojica lidera tadašnje koalicije. I treće, to je takođe postao dodatni zakon, koji zatim određuje postupke. Sada, čak i onog dana kada je odobren Specijalni sud, pokazao sam argumente za i protiv, primjedbe koje sam imao. Ne vjerujem da je vrijeme da se vratim tamo, ali želim da napomenem činjenicu koju su sami zvaničnici Specijalnih snaga iznosili nekoliko puta ili su bivši tužioci koji su tamo radili i učestvovali u istragama dali javne izjave kojih nigdje u dokumentaciji nema, preko kojih su stvorene Specijalne snage, ne kaže se da će se baviti jednom ili drugom etničkom pripadnošću, već se određuje samo vremenski mandat, odnosno da će istraživati zločine iz jednog perioda u drugi, odnosno utvrđuje se vremenska nadležnost, teritorijalna nadležnost itd., ali ne i da će se baviti samo jednom nacionalnošću.
Sada ćemo vidjeti šta možemo očekivati u budućnosti od specijalizovanih vijeća, ali ne bih želeo da ulazim sada da komentarišem pitanja koja su okončana u vrijeme kada je ovaj sud izglasan. Jer je svojom voljom Kosovo formirano, svojom voljom postalo dio Ustava, svojom voljom dio pravnog sistema. Dakle, svi ovi detalji su poznati od tada”, rekla je Osmani.
Izbor novog predsjednika zadatak je parlamentarnih političkih partija, prema parlamentarnom izbornom sistemu Kosova. Takođe vršite dužnost predsjednika Skupštine. Da li ste spremni da završite funkciju predsjednika na petogodišnji mandat, ako bude ponuđena?
“Ne, ne vjerujem da ću sada biti među ljudima koji će biti dio političke kalkulacije u trenutnom parlamentu. Ne želim da dajem ocjene o mjestu političkih partija iz ove kancelarije, ali vjerujem da već znate moj politički stav koji sam ranije izrazio kao predsjednik Skupštine, kao izabrani predstavnik građana Kosova, kao i ja sa narodnim legitimitetom koji je dat 6. oktobra i koji je naravno izabrao aktuelnu Skupštinu. Međutim, lično neću biti deo takvih kalkulacija” navela je ona.
U fazi smo kada se dijalog odvija. Kažete da na Kosovu postoji institucionalna stabilnost. Kako mislite da bi se dijalog trebao razvijati? Postoje glasovi koji kažu da dijalog treba prekinuti.
“Mislim da zbog trenutnih dešavanja sada nije trenutak da se dijalog nastavi odmah. A kosovske institucije treba da odvoje malo vremena, sjede, konsultuju se međusobno, stvore mnogo jedinstveniji stav o dijalogu, jer je neophodno da svako ko pregovara u ime Kosova, za sudbinu Kosova, ima mnogo jedinstveniji stav političkog spektra nego samo koalicija koju predstavlja. Daću svoj maksimalan doprinos u tom pogledu, kako bih zajedno sa svima razgovarao o tome koji bi trebali biti stavovi Kosova.
Ali sada ne vjerujem da je pravi trenutak da Kosovo nastavi kao da se ništa nije dogodilo. Nije da nema institucije. Ali zato što situacija nije ista kao prije nekoliko dana. Ovo se mora uzeti u obzir. Treba izvršiti ponovnu procenu dosadašnjeg procesa, o čemu se pregovaralo, kako je pregovarano, šta je postignuto, ma koliko malo postignuto. Ali sve zajedno, gradimo dalje korake. A ne da ima slučajeva kada se o nečemu pregovara u Briselu, a mi kao druge institucije to saznajemo ili preko Brisela, ili tamošnjih zvaničnika, ili putem medija. Ali da li bi ovo trebalo da bude neka vrsta preliminarnih konsultacija, neka vrsta preliminarne komunikacije stava, tako da onda svako ko pregovara u ime Kosova ima jasniju predstavu šta Kosovo očekuje od njega ili nje.
S druge strane, kao Skupština Kosova, sada da govorimo iz svojstva predsjednika Skupštine, u jednom trenutku smo svakoj vladi jasno stavili do znanja koje nedjelje crvene linije, u vezi sa temama o kojima ne treba raspravljati, a one imaju ne samo sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom zemlje, već i sa unutrašnjim uređenjem Kosova, odnosno načinom njihovog funkcionisanja. Niko ne sme da pregovara o stvaranju treće sile. I vlada mora biti izuzetno oprezna da ne upadne u takve zamke, koje Srbija gradi otvaranjem ovih tema u Briselu, tobože samo formalno, ali koje se potom pretvaraju u nove kompromise za Republiku Kosovo. Mi koji dugo pratimo dijalog videli smo kako su došli ovde. Ali greške ne treba ponavljati.
Vaš odnos sa premijerom ne izgleda baš dobro. Uzimam u obzir da niste glasali za njegovu vladu, iako ste poticali iz iste stranke. Dok u posljednje vrijeme više niste potpredsjednik LDK. Da li ste spremni da učestvujete u dijalogu na ovoj poziciji u kojoj govorite kao aktuelni predsjednik, ako bi na kraju trebalo da bude potpisan sveobuhvatan sporazum ako govorim u stvaranju nacionalnog jedinstva?
Rekla sam da treba graditi jedinstvo kako bi se utvrdilo koji su stavovi Kosova i kako bi se postiglo preliminarno ujedinjenje. Ali nijedan racionalan čovjek ne bi trebalo da ide u Brisel samo radi potpisa i formalnosti. Bio bih dio procesa u kome sam i sam dio pregovora od početka, a ne samo da mu dam neku konačnu formalnost. I da budem dio potpisivanja sporazuma o kojima ni sam nisam pregovarao. Jedinstvo je neophodno, ali moramo napraviti korak unazad u procesu dijaloga, posebno nakon nedavnih izjava gospodina Lajčaka, koji je tražio od Kosova da podstakne izmenu Ustava po pitanju pridruživanja. Dakle, politički i institucionalni lideri Kosova trebalo bi da sjednu kako bi detaljno potvrdili svoje stavove o ovim temama, a ne da generalno kažu da je vodič Ustav. Ustav je uveijk bio vodilja. Ali do sada imamo potpisana 33 sporazuma, od kojih su mnogi prevazišli Ustav, posebno dokument potpisan u Briselu za udruženje iz 2015. godine.
Dakle, nikome ne bi trebalo da bude dovoljna činjenica da je pomenuo Ustav Kosova, a sa druge strane potpisan je sporazum koji prevazilazi okvire definisane Ustavom. Svi moramo da sjednemo zajedno, redefinišemo pozicije, odlučimo kako ići naprijed i onda razgovaramo o formalnim pitanjima. Ali samo ići i potpisati sporazum o kome je pregovarao neko drugi bilo bi apsurdno za bilo kojeg nosioca institucije. Jer ne možete da se obavežete da potpišete sporazum kada niste učestvovali u njegovom pregovaranju. Ja nisam tamo kao figura, već predstavljam, ja sam drugi lider sa najviše glasova u Republici Kosovo, tako da predstavljam građane Kosova i mogu da govorim u ime naroda Kosova, nisam formalna ličnost koja bi trebalo da sačekao pješke dok je neko drugi potpisivao ugovor, zaključila je Osmani.
Izvor: KosovoOnline/Deutsche welle
"Dozvolite mi da napomenem od početka da to nije lako vrijeme, a još teže za Kosovo kao državu, za sve naše građane, ali i za naše institucije. Naravno, uprkos ovom razvoju događaja, ne bismo smeli da oklijevamo da stalno ponavljamo istinu koja se dogodila na Kosovu. Istina je da su se na Kosovu dogodili stravični zločini koje je počinila Srbija, od pokušaja genocida do zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zločina koji su nastavak režima sličnog Aparthejdu od 1989. do kraja rata. To su radnje za koje, nažalost, Srbija još uvijek nije izvedena pred lice pravde, uprkos nekim slučajevima u MKSJ-u pred Haškim tribunalom, koji sada ne funkcioniše, kao što znate. Ali velika većina počinilaca još uvijek nije izvedena pred lice pravde, što moramo da kažemo naglas u svakom trenutku, svuda na Kosovu i u inostranstvu, ispred svakog foruma, u svakoj instituciji, jer govorimo istinu, a kao Albanci to ne činimo nemamo potrebu da preuveličavamo istinu, jer je već ono što smo iskusili izuzetno strašno i moramo svakodnevno podizati glas da bismo tražili pravdu”, rekla je ona. Ali samo pravda za žrtve, pravda za djecu ubijenu tokom rata, pravda za žene i muškarce silovane tokom rata, pravda za sve ove žrtve. A takođe i reparacije za štetu koju je Srbija nanela Kosovu. Ali s druge strane, Kosovo je država više od 12 godina i tokom ovih godina, uprkos mnogim olujama kroz koje smo prošli, održana je institucionalna stabilnost. Imamo ustav koji jasno kaže da je u slučaju odsustva vršioca dužnosti predsjednik skupštine, što je potvrđeno odlukom Ustavnog suda. Mi imamo ustav koji određuje ko zamjenjuje premijera u slučaju bilo kog odsustva, ko zamjenjuje predsjednika Skupštine. Imam još pet potpredsjednika koji mogu da me zamjene. Dakle, to su pitanja koja su izgrađena na takav način da osiguraju institucionalnu stabilnost. Dakle, trenutno naše institucije funkcionišu bez ikakvih problema. Ali to ne znači da situacija na Kosovu nije teška situacija i prije svega zato što za građane, za civilne žrtve posljednjeg rata na Kosovu još uvijek nije bilo pravde, a to znači da kao institucije sada imamo mnogo veću obavezu da dignemo glas da tražimo ovu pravdu koja je do sada nedostajala”, rekla je Osmani.
Specijalni sud sudiće optužbama za ratne zločine protiv bivših pripadnika OVK. Na Kosovu postoje mnogi glasovi koji kažu da je Sud jednostran, da sudi o jednoj etničkoj pripadnosti. I to je presedan slučaj u pravdi. Zanima me sa stanovišta advokata, vi ste vrlo dobro upoznati sa tim stvarima, da li se slažete sa ovom izjavom?
“U vrijeme kada su se u Skupštini Kosova raspravljalo o specijalizovanim komorama, kako se zove Specijalni sud, sa malo lakšom terminologijom, razgovaralo se o svima onima koje ste pomenuli, pa je bilo argumenata da bi to bila etnička pripadnost. Bilo je argumenata da se sudi jednoj stranci, dok, kao što sam ranije pomenuo, ne postoji pravda za zločine koje je počinila Srbija. Svi ovi argumenti su izneti na zasjedanjima Skupštine Kosova, ali na kraju je insistiranje tadašnje vlade u to vrijeme bilo LDK i PDK, ili jasnije da je postojala koalicija između gospodina Thaçija i gospodina Mustafe, i oni su bili obojica kao nosioci koalicije koji su insistirali da se Specijalni sud formira po svaku cijenu. Jer, kako su nam tada rekli kao poslanici, sljedeća opcija bila bi mnogo strašnija, a to bi bilo uspostavljanje Specijalnog suda od strane Ujedinjenih nacija, gdje tada zakoni Kosova ne bi bili priznati, vratili bismo se u vrijeme UNMIK-a, gdje bi Ujedinjena nacija dobila dodatna ovlašćenja na polju pravosuđa i spoljne politike.
To su, dakle, nadležnosti koje smo preuzeli nakon proglašenja nezavisnosti. Na neki način, bio je napad na kosovsku državnost, ako bismo išli u tom pravcu. I ovo je bio više-manje osnovni argument zašto je velika većina poslanika odlučila, ili barem da govorim u svoje ime, da ne pretjerujem, mi smo to u to vrijeme podržavali. Ali to je bio, kao što rekoh, teret koji je tada snosila ta koalicija, koja se sastojala od dvije trećine. I kroz tu političku podršku koju je imala koalicija, uspjela je da dvije trećine u Skupštini Kosova promjeni čak i Ustav i da Specijalni sud uvede kao dio našeg pravnog sistema. Uprkos argumentima koji se sada iznose, ovaj Sud je međunarodna obaveza koju je Kosovo preuzelo ratifikacijom međunarodnog sporazuma u to vrijeme između predsjednice Atifete Jahjage i Evropske unije.
Drugo, taj sporazum pretvoren je u ustavni amandman, koji su prenela dvojica lidera tadašnje koalicije. I treće, to je takođe postao dodatni zakon, koji zatim određuje postupke. Sada, čak i onog dana kada je odobren Specijalni sud, pokazao sam argumente za i protiv, primjedbe koje sam imao. Ne vjerujem da je vrijeme da se vratim tamo, ali želim da napomenem činjenicu koju su sami zvaničnici Specijalnih snaga iznosili nekoliko puta ili su bivši tužioci koji su tamo radili i učestvovali u istragama dali javne izjave kojih nigdje u dokumentaciji nema, preko kojih su stvorene Specijalne snage, ne kaže se da će se baviti jednom ili drugom etničkom pripadnošću, već se određuje samo vremenski mandat, odnosno da će istraživati zločine iz jednog perioda u drugi, odnosno utvrđuje se vremenska nadležnost, teritorijalna nadležnost itd., ali ne i da će se baviti samo jednom nacionalnošću.
Sada ćemo vidjeti šta možemo očekivati u budućnosti od specijalizovanih vijeća, ali ne bih želeo da ulazim sada da komentarišem pitanja koja su okončana u vrijeme kada je ovaj sud izglasan. Jer je svojom voljom Kosovo formirano, svojom voljom postalo dio Ustava, svojom voljom dio pravnog sistema. Dakle, svi ovi detalji su poznati od tada”, rekla je Osmani.
Izbor novog predsjednika zadatak je parlamentarnih političkih partija, prema parlamentarnom izbornom sistemu Kosova. Takođe vršite dužnost predsjednika Skupštine. Da li ste spremni da završite funkciju predsjednika na petogodišnji mandat, ako bude ponuđena?
“Ne, ne vjerujem da ću sada biti među ljudima koji će biti dio političke kalkulacije u trenutnom parlamentu. Ne želim da dajem ocjene o mjestu političkih partija iz ove kancelarije, ali vjerujem da već znate moj politički stav koji sam ranije izrazio kao predsjednik Skupštine, kao izabrani predstavnik građana Kosova, kao i ja sa narodnim legitimitetom koji je dat 6. oktobra i koji je naravno izabrao aktuelnu Skupštinu. Međutim, lično neću biti deo takvih kalkulacija” navela je ona.
U fazi smo kada se dijalog odvija. Kažete da na Kosovu postoji institucionalna stabilnost. Kako mislite da bi se dijalog trebao razvijati? Postoje glasovi koji kažu da dijalog treba prekinuti.
“Mislim da zbog trenutnih dešavanja sada nije trenutak da se dijalog nastavi odmah. A kosovske institucije treba da odvoje malo vremena, sjede, konsultuju se međusobno, stvore mnogo jedinstveniji stav o dijalogu, jer je neophodno da svako ko pregovara u ime Kosova, za sudbinu Kosova, ima mnogo jedinstveniji stav političkog spektra nego samo koalicija koju predstavlja. Daću svoj maksimalan doprinos u tom pogledu, kako bih zajedno sa svima razgovarao o tome koji bi trebali biti stavovi Kosova.
Ali sada ne vjerujem da je pravi trenutak da Kosovo nastavi kao da se ništa nije dogodilo. Nije da nema institucije. Ali zato što situacija nije ista kao prije nekoliko dana. Ovo se mora uzeti u obzir. Treba izvršiti ponovnu procenu dosadašnjeg procesa, o čemu se pregovaralo, kako je pregovarano, šta je postignuto, ma koliko malo postignuto. Ali sve zajedno, gradimo dalje korake. A ne da ima slučajeva kada se o nečemu pregovara u Briselu, a mi kao druge institucije to saznajemo ili preko Brisela, ili tamošnjih zvaničnika, ili putem medija. Ali da li bi ovo trebalo da bude neka vrsta preliminarnih konsultacija, neka vrsta preliminarne komunikacije stava, tako da onda svako ko pregovara u ime Kosova ima jasniju predstavu šta Kosovo očekuje od njega ili nje.
S druge strane, kao Skupština Kosova, sada da govorimo iz svojstva predsjednika Skupštine, u jednom trenutku smo svakoj vladi jasno stavili do znanja koje nedjelje crvene linije, u vezi sa temama o kojima ne treba raspravljati, a one imaju ne samo sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom zemlje, već i sa unutrašnjim uređenjem Kosova, odnosno načinom njihovog funkcionisanja. Niko ne sme da pregovara o stvaranju treće sile. I vlada mora biti izuzetno oprezna da ne upadne u takve zamke, koje Srbija gradi otvaranjem ovih tema u Briselu, tobože samo formalno, ali koje se potom pretvaraju u nove kompromise za Republiku Kosovo. Mi koji dugo pratimo dijalog videli smo kako su došli ovde. Ali greške ne treba ponavljati.
Vaš odnos sa premijerom ne izgleda baš dobro. Uzimam u obzir da niste glasali za njegovu vladu, iako ste poticali iz iste stranke. Dok u posljednje vrijeme više niste potpredsjednik LDK. Da li ste spremni da učestvujete u dijalogu na ovoj poziciji u kojoj govorite kao aktuelni predsjednik, ako bi na kraju trebalo da bude potpisan sveobuhvatan sporazum ako govorim u stvaranju nacionalnog jedinstva?
Rekla sam da treba graditi jedinstvo kako bi se utvrdilo koji su stavovi Kosova i kako bi se postiglo preliminarno ujedinjenje. Ali nijedan racionalan čovjek ne bi trebalo da ide u Brisel samo radi potpisa i formalnosti. Bio bih dio procesa u kome sam i sam dio pregovora od početka, a ne samo da mu dam neku konačnu formalnost. I da budem dio potpisivanja sporazuma o kojima ni sam nisam pregovarao. Jedinstvo je neophodno, ali moramo napraviti korak unazad u procesu dijaloga, posebno nakon nedavnih izjava gospodina Lajčaka, koji je tražio od Kosova da podstakne izmenu Ustava po pitanju pridruživanja. Dakle, politički i institucionalni lideri Kosova trebalo bi da sjednu kako bi detaljno potvrdili svoje stavove o ovim temama, a ne da generalno kažu da je vodič Ustav. Ustav je uveijk bio vodilja. Ali do sada imamo potpisana 33 sporazuma, od kojih su mnogi prevazišli Ustav, posebno dokument potpisan u Briselu za udruženje iz 2015. godine.
Dakle, nikome ne bi trebalo da bude dovoljna činjenica da je pomenuo Ustav Kosova, a sa druge strane potpisan je sporazum koji prevazilazi okvire definisane Ustavom. Svi moramo da sjednemo zajedno, redefinišemo pozicije, odlučimo kako ići naprijed i onda razgovaramo o formalnim pitanjima. Ali samo ići i potpisati sporazum o kome je pregovarao neko drugi bilo bi apsurdno za bilo kojeg nosioca institucije. Jer ne možete da se obavežete da potpišete sporazum kada niste učestvovali u njegovom pregovaranju. Ja nisam tamo kao figura, već predstavljam, ja sam drugi lider sa najviše glasova u Republici Kosovo, tako da predstavljam građane Kosova i mogu da govorim u ime naroda Kosova, nisam formalna ličnost koja bi trebalo da sačekao pješke dok je neko drugi potpisivao ugovor, zaključila je Osmani.
Izvor: KosovoOnline/Deutsche welle
