Budući američki predsjednik za čije se mjesto bore Joe Biden iz redova demokrata, kao i aktuelni predsjednik Donald Trump iz tabora republikanaca, osim unutrašnjih problema SAD-a imaće i teret spoljne politike, a jedno od spoljnopolitičkih problema
Politički analitičar Fitim Salihu smatra da Kosovo na pobjedu demokratskog kandidata Bidena treba da gleda sa rezervom, jer će prema njegovim riječima, fokus bivšeg potpredsjednika SAD biti unutrašnji problemi, poput ekonomije, problema rasnih podjela i destabilizacija koju je doneo koronavirus.
"Ne bismo trebali imati velika očekivanja. Moto ,Amerika prije svega’ nije doneo Trump, to je trend koji ide odozdo prema gore, kao zahtjev društva koje je umorno od toga da bude ,svjetski policajac’ i smatra da je vrijeme da se koncentriše na svoje probleme. Shodno tome, mislim da će i za Bidena prioritet biti unutrašnja situacija u SAD - ekonomija, kovid19, rasne podjele itd.“, izjavio je Salihu.
Za razliku od Salihua, ekspert za politička pitanja, Imer Mushkolaj, ima drugačiji pristup kosovsko-američkim odnosima.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države pristupile su problemu Kosova na državni, a ne na stranački način.
„SAD su imale državni i nestranački pristup u odnosu na Kosovo. Kosovo je strateški interes Sjedinjenih Američki Država. Imam utisak da na Kosovu vrlo pažljivo pratimo pitanje odnosa SAD-a, baveći se određenim imenima“, rekao je Mushkolaj u telefonskom razgovoru za Express.
Prema njegovim riječima, svaki put kada se radilo o Kosovu, Amerika je zadržala političku dosljednost.
“Smatram da je spoljna politika zadržala određenu liniju prema Kosovu, uprkos kolebanju određenih administracija“, istakao je Mushkolaj.
Ali šta se do sada zna o doprinosu Trumpove administracije i političkim opredjeljenjima Joea Bidena prema Kosovu?
Odnosi između Kosova i Trumpove administracije bili su izuzetno zapaljivi tokom vladavine Albina Kurtija, pošto je šef Samoopredjeljenja odbio američki zahtjev za potpuno ukidanje takse i reciprociteta.
Bilo je čak i upozorenja o povlačenju američkih trupa iz Bondstila. Republikanski senator, David Pardue, zahtjevao je povlačenje američkih trupa sa Kosova, nakon tvrdoglavosti šestog zakonodavnog tijela, predvođenog Albinom Kurtijem. Takvu izjavu podržao je i sin američkog predsjednika Donalda Trumpa, izjavivši preko Twittera da „na Kosovu ima 650 američkih vojnika i da je vrijeme da se krene dalje“.
Međutim, ista administracija, koju su predvodili Donald Trump i specijalni posrednik za pregovore između Kosova i Srbije Richard Grenell, donela je ekonomski sporazum između Kosova i Srbije u Vašington.
Zahvaljujući ovom sporazumu, dodaje se u teksu, Kosovo je dobilo diplomatsko priznanje od Izraela, "revitalizovana je granična tačka u Merdaru" i obećana je studija izvodljivosti za jezero Gazivode, koje će, prema Grenellu, otvoriti nova radna mjesta.
Prije dva dana, američka delegacija za Gazivode se sastala sa premijerom Avdullahom Hotijem kako bi razgovarala o studiji izvodljivosti upravljanja resursima jezera.
Dok Trumpova administracija još nije dala nikakva izborna obećanja u vezi sa političkim procesom Kosova koji je na čekanju uoči predsjedničkih izbora, demokrata Biden je upravo to učinio.
Prije nekoliko dana poslao je pismo albansko-američkom komitetu u Americi, rekavši da će podržati osudu zločina na Kosovu tokom nedavnog rata.
Između ostalog, Biden je spomenuo liberalizaciju viznog režima, kao obećanje koje će ispuniti Evropska unija.
U svakom slučaju, Bidenovi napori na Kosovu nastali su mnogo ranije.
Analitičar Salihu podsjeća na vrijeme kada je demokratski kandidat 90-ih, budući da je bio senator, pokušao da podigne američku svijest o Kosovu.
„Tokom svog vremena senatora, Biden je bio među 3-4 najglasnija senatora u korist Kosova - zajedno sa Bobom Dolom, Johnom McCenom i Joeom Libermanom. Bio je glasan tokom devedesetih da podigne svijest američke javnosti o stradanju naroda Kosova i bio je jedan od glavnih promotera američke podrške tokom 1999. i 2008. godine. Stoga, ako Biden bude izabran za predsjednika, a čini se da je favorit - biće da predsjednik koji je bliži i upoznatiji sa pitanjem Kosova nikada nije sjedeo u Ovalnoj kancelariji“, izjavio je Salihu.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
"Ne bismo trebali imati velika očekivanja. Moto ,Amerika prije svega’ nije doneo Trump, to je trend koji ide odozdo prema gore, kao zahtjev društva koje je umorno od toga da bude ,svjetski policajac’ i smatra da je vrijeme da se koncentriše na svoje probleme. Shodno tome, mislim da će i za Bidena prioritet biti unutrašnja situacija u SAD - ekonomija, kovid19, rasne podjele itd.“, izjavio je Salihu.
Za razliku od Salihua, ekspert za politička pitanja, Imer Mushkolaj, ima drugačiji pristup kosovsko-američkim odnosima.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države pristupile su problemu Kosova na državni, a ne na stranački način.
„SAD su imale državni i nestranački pristup u odnosu na Kosovo. Kosovo je strateški interes Sjedinjenih Američki Država. Imam utisak da na Kosovu vrlo pažljivo pratimo pitanje odnosa SAD-a, baveći se određenim imenima“, rekao je Mushkolaj u telefonskom razgovoru za Express.
Prema njegovim riječima, svaki put kada se radilo o Kosovu, Amerika je zadržala političku dosljednost.
“Smatram da je spoljna politika zadržala određenu liniju prema Kosovu, uprkos kolebanju određenih administracija“, istakao je Mushkolaj.
Ali šta se do sada zna o doprinosu Trumpove administracije i političkim opredjeljenjima Joea Bidena prema Kosovu?
Odnosi između Kosova i Trumpove administracije bili su izuzetno zapaljivi tokom vladavine Albina Kurtija, pošto je šef Samoopredjeljenja odbio američki zahtjev za potpuno ukidanje takse i reciprociteta.
Bilo je čak i upozorenja o povlačenju američkih trupa iz Bondstila. Republikanski senator, David Pardue, zahtjevao je povlačenje američkih trupa sa Kosova, nakon tvrdoglavosti šestog zakonodavnog tijela, predvođenog Albinom Kurtijem. Takvu izjavu podržao je i sin američkog predsjednika Donalda Trumpa, izjavivši preko Twittera da „na Kosovu ima 650 američkih vojnika i da je vrijeme da se krene dalje“.
Međutim, ista administracija, koju su predvodili Donald Trump i specijalni posrednik za pregovore između Kosova i Srbije Richard Grenell, donela je ekonomski sporazum između Kosova i Srbije u Vašington.
Zahvaljujući ovom sporazumu, dodaje se u teksu, Kosovo je dobilo diplomatsko priznanje od Izraela, "revitalizovana je granična tačka u Merdaru" i obećana je studija izvodljivosti za jezero Gazivode, koje će, prema Grenellu, otvoriti nova radna mjesta.
Prije dva dana, američka delegacija za Gazivode se sastala sa premijerom Avdullahom Hotijem kako bi razgovarala o studiji izvodljivosti upravljanja resursima jezera.
Dok Trumpova administracija još nije dala nikakva izborna obećanja u vezi sa političkim procesom Kosova koji je na čekanju uoči predsjedničkih izbora, demokrata Biden je upravo to učinio.
Prije nekoliko dana poslao je pismo albansko-američkom komitetu u Americi, rekavši da će podržati osudu zločina na Kosovu tokom nedavnog rata.
Između ostalog, Biden je spomenuo liberalizaciju viznog režima, kao obećanje koje će ispuniti Evropska unija.
U svakom slučaju, Bidenovi napori na Kosovu nastali su mnogo ranije.
Analitičar Salihu podsjeća na vrijeme kada je demokratski kandidat 90-ih, budući da je bio senator, pokušao da podigne američku svijest o Kosovu.
„Tokom svog vremena senatora, Biden je bio među 3-4 najglasnija senatora u korist Kosova - zajedno sa Bobom Dolom, Johnom McCenom i Joeom Libermanom. Bio je glasan tokom devedesetih da podigne svijest američke javnosti o stradanju naroda Kosova i bio je jedan od glavnih promotera američke podrške tokom 1999. i 2008. godine. Stoga, ako Biden bude izabran za predsjednika, a čini se da je favorit - biće da predsjednik koji je bliži i upoznatiji sa pitanjem Kosova nikada nije sjedeo u Ovalnoj kancelariji“, izjavio je Salihu.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
