Opozicione stranke oštro su kritikovale Vladu Kosova što je dozvolila da pitanje jezera Gazivode postane dio preuzetih obaveza u sporazumu iz Vašingtona, piše Lajmi.
Kako navodi taj medioj, sa dužinom od 23 kilometara i količinom vode od 380 miliona kubnih metara, dvije trećine jezera nalazi se na teritoriji Kosova, a jedna trećina u Srbiji.
Kosovo i Srbija potpisali su u Bijeloj kući sporazum o ekonomskoj normalizaciji, koji predviđa izradu američke studije izvodljivosti za zajedničku upotrebu jezera Gazivode, kao snabdjevača energijom i vodom za obe strane.
Brana Gazivode sagrađena je između 1970-1984. godine. Hidroelektrana proizvodi 32 megavata električne energije na sat.
Izvršni direktor JP "Ibar-Lepenac" Berat Lushtaku istakao je da je ranije bila sprovedena studija Svjetske banke.
"Svi parametri koje je 70-ih godina napravila studija Svjetske banke pokazuju da Gazivode mogu da proizvedu 36 megavata električne energije na sat. Trenutno hidroelektrana proizvodi 32 megavata. Ne postoji kapacitet za proizvodnju većih količina. Nadam se da će se nastaviti na ovaj način kako bi se voda slala u Feronikel i za snabdjevanje TE Kosovo A i B. Za ova konkretna pitanja ne vjerujem da može postojati bilo koja druga studija izvodljivosti", naveo je Lushtaku.
Prema njegovim riječima, jezero Gazivode je u vlasništvu hidrosistema "Ibar-Lepenac" koji pripada Kosovu i za to kaže da postoje valjani dokumenti.
"Posjedujemo svu dokumentaciju, iz studije eksproprijacije, u našem dijelu i u dijelu Srbije sve je to u vlasništvo 'Ibar-Lepenac' čiji je akcionar sa 100 odsto akcija Kosovo i nijedan drugi dokument ne može dokazati suprotno. Gazivode pripadaju Kosovu i oko ovoga nema nikakve dileme", dodao je Lushtaku.
Ovo vještačko jezero snabdjeva pijaćom vodom vodovodne sisteme Mitrovice i Prištine.
Dok neprerađenom vodom, naveo je Lushtaku, snabdeva Kosovsku energetsku korporaciju (KEK) i kompaniju Feronikel, smještenu u Drenasu, ali i služi za navodnjavanje nekih regiona Kosova.
Premijer Kosova Avdullah Hoti na konferenciji za novinare iz Vašingtona rekao je da su se saglasili da američko Ministarstvo energetike sprovede studiju izvodljivosti za ovo jezero.
"Dakle, američko Ministarstvo energetike treba da uradi studiju izvodljivosti za jezero o tome kako će se voda ovog jezera koristiti u budućnosti, kao izvor navodnjavanja i kao izvor energije. Samo to, ovo je istina u vezi sa ovim pitanjem", istakao je Hoti.
Opozicione stranke, međutim, oštro su kritikovale Vladu Kosova jer je dozvolila da to pitanje postane dio preuzetih obaveza od kosovske strane.
Jezero Gazivode se smatra jednim od dobara Kosova, koje se nalazi na sjeverozapadu terotirije, u opštini Zubin Potok, koja je nastanjena srpskom većinom.
Brana Gazivode sagrađena je između 1979-1984. Jezero Gazivode je najveće na Kosovu sa površinom od 11,9 kvadratnih kilometara i 370 miliona kubnih metara vode. Hidroelektrana proizvodi 35 megavata električne energije na sat, dok je kanal Ibar-Lepenac dugačak 49 kilometara.
Takođe, brana Gazivode omogućava akumulaciju vode čija se količina koristi za proizvodnju električne energije u HE Gazivode 2 X 17,5 MW - 95GWh godišnje.
Snabdjevanje industrije neprerađenom vodom koriste KEK, Feronikel i Trepča.
Snabdjevanje regionalnivodovodnih sistema sa neprerađenom vodom koriste Regionalni sistem vodosnabdjevanje Mitrovice, Regionalno vodosnabdevanje Prištine (za Drenas), a koristi se i za snabdjevanje poljoprivrede vodom za navodnjavanje.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
Kosovo i Srbija potpisali su u Bijeloj kući sporazum o ekonomskoj normalizaciji, koji predviđa izradu američke studije izvodljivosti za zajedničku upotrebu jezera Gazivode, kao snabdjevača energijom i vodom za obe strane.
Brana Gazivode sagrađena je između 1970-1984. godine. Hidroelektrana proizvodi 32 megavata električne energije na sat.
Izvršni direktor JP "Ibar-Lepenac" Berat Lushtaku istakao je da je ranije bila sprovedena studija Svjetske banke.
"Svi parametri koje je 70-ih godina napravila studija Svjetske banke pokazuju da Gazivode mogu da proizvedu 36 megavata električne energije na sat. Trenutno hidroelektrana proizvodi 32 megavata. Ne postoji kapacitet za proizvodnju većih količina. Nadam se da će se nastaviti na ovaj način kako bi se voda slala u Feronikel i za snabdjevanje TE Kosovo A i B. Za ova konkretna pitanja ne vjerujem da može postojati bilo koja druga studija izvodljivosti", naveo je Lushtaku.
Prema njegovim riječima, jezero Gazivode je u vlasništvu hidrosistema "Ibar-Lepenac" koji pripada Kosovu i za to kaže da postoje valjani dokumenti.
"Posjedujemo svu dokumentaciju, iz studije eksproprijacije, u našem dijelu i u dijelu Srbije sve je to u vlasništvo 'Ibar-Lepenac' čiji je akcionar sa 100 odsto akcija Kosovo i nijedan drugi dokument ne može dokazati suprotno. Gazivode pripadaju Kosovu i oko ovoga nema nikakve dileme", dodao je Lushtaku.
Ovo vještačko jezero snabdjeva pijaćom vodom vodovodne sisteme Mitrovice i Prištine.
Dok neprerađenom vodom, naveo je Lushtaku, snabdeva Kosovsku energetsku korporaciju (KEK) i kompaniju Feronikel, smještenu u Drenasu, ali i služi za navodnjavanje nekih regiona Kosova.
Premijer Kosova Avdullah Hoti na konferenciji za novinare iz Vašingtona rekao je da su se saglasili da američko Ministarstvo energetike sprovede studiju izvodljivosti za ovo jezero.
"Dakle, američko Ministarstvo energetike treba da uradi studiju izvodljivosti za jezero o tome kako će se voda ovog jezera koristiti u budućnosti, kao izvor navodnjavanja i kao izvor energije. Samo to, ovo je istina u vezi sa ovim pitanjem", istakao je Hoti.
Opozicione stranke, međutim, oštro su kritikovale Vladu Kosova jer je dozvolila da to pitanje postane dio preuzetih obaveza od kosovske strane.
Jezero Gazivode se smatra jednim od dobara Kosova, koje se nalazi na sjeverozapadu terotirije, u opštini Zubin Potok, koja je nastanjena srpskom većinom.
Brana Gazivode sagrađena je između 1979-1984. Jezero Gazivode je najveće na Kosovu sa površinom od 11,9 kvadratnih kilometara i 370 miliona kubnih metara vode. Hidroelektrana proizvodi 35 megavata električne energije na sat, dok je kanal Ibar-Lepenac dugačak 49 kilometara.
Takođe, brana Gazivode omogućava akumulaciju vode čija se količina koristi za proizvodnju električne energije u HE Gazivode 2 X 17,5 MW - 95GWh godišnje.
Snabdjevanje industrije neprerađenom vodom koriste KEK, Feronikel i Trepča.
Snabdjevanje regionalnivodovodnih sistema sa neprerađenom vodom koriste Regionalni sistem vodosnabdjevanje Mitrovice, Regionalno vodosnabdevanje Prištine (za Drenas), a koristi se i za snabdjevanje poljoprivrede vodom za navodnjavanje.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
