Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da je za nju francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa sa Srbijom prihvatljiv kao dobra platforma za nastavak pregovora i da sada ostaje da se vidi da li će to prihvatiti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Osmani je u intervjuu za “Vijesti” rekla da je za nju zatvoreno pitanje granice između Kosova i Crne Gore i da se zalaže da se Crnogorci u Ustavu Kosova priznaju kao manjina, ali da to zavisi od složenih ustavnih procedura.
Kako ocjenjujete saradnju Kosova i Crne Gore, da li je ekonomska saradnja na dobrom nivou, kakav je međusobni trgovinski bilans i gdje vidite da se saradnja može unaprediti?
Naši odnosi su veoma dobri, jer se zasnivaju na veoma bliskom odnosu naših naroda, a naravno postoji i istorija dobrih odnosa koja je izgrađena, posebno tokom posljednje dvije decenije, koji su zbližili naše zemlje. A ono što nas danas još više približava jeste naš zajednički cilj da se pridružimo Evropskoj uniji i vrijednosti koje dijelimo na tom putu, doprinosi koji dajemo da naše vrijednosti uskladimo sa EU, kao i praktično 100 odsto svih zajedničkih bezbjednosne i spoljnopolitičke odluke.
Stojimo na istim pozicijama, što je, naravno, pomoglo da se poveća saradnja u ekonomskom smislu, ali, kao što sam u razgovaru sa vašim predsjednikom, premijerom i ministrima rekla, ovo je oblast u kojoj treba tražiti više, treba da podignemo ovu saradnju do novih visina. Ti projekti na kojima se trenutno radi su izuzetno važni, razgovarali smo o tome kako da sve to ide još brže nego što je prvobitno planirano, jer što brže budemo u realizaciji svih infrastrukturnih projekata, to će biti bolja ekonomska saradnja i trgovinski odnosi. Veoma sam optimistična da možemo mnogo da uradimo, jer na Kosovu već ima investitora iz Crne Gore i dosta naših turista dolazi u Crnu Goru.
Premijer Kosova Albin Kurti najavio je reviziju sporazuma o granici između Kosova i Crne Gore iz 2015. godine, tvrdeći da je Kosovo tim sporazumom izgubilo 8.200 hektara teritorije. Da li je on formalno tražio tu reviziju od Vlade Crne Gore i da li ste o tome razgovarali sa našim zvaničnicima tokom posjete Podgorici?
Ne. Ovdje sam prije svega da vidim kako da otvorimo novo poglavlje saradnje. Konkretno, što se granica tiče, za mene je to pitanje završeno u parlamentu prije nekoliko godina, kada je ratifikovan taj sporazum između Crne Gore i Kosova. Zatim slijedi bilateralni sporazum tadašnjih predsjednika Kosova i Crne Gore, svojevrsna deklaracija u kojoj se navode sljedeći koraci.
Deklaracijom, koju su potpisala dva predsjednika, između ostalog je predviđeno da se formira novi tehnički komitet sa stručnjacima sa obe strane koji će sesti i baviti se bilo kojim otvorenim pitanjem. Tako da ja lično nisam protiv da tehnički komitet sjedne i sagleda ovo sa ekspertske tačke gledišta, ali ne i sa političke tačke gledišta. Da zaključim, ne vidim da postoje otvorena politička pitanja između Kosova i Crne Gore i ne vidim ovo kao otvoreno pitanje koje bi na neki način štetilo našim odnosima.
Ovo prije svega vidim kao pitanje stručnosti i pitanje koje mora da se riješi između stručnjaka u tehničkom komitetu kako je predviđeno Deklaracijom dva predsjednika koja je potpisana 2015. godine i koja se, naravno, može primjeniti bez da šteti odnosima naše dvije zemlje. Tako da, naravno, ima mnogo ljudi koji bi to hteli da vide kao uzrok loših odnosa Crne Gore i Kosova, ali ne treba im tu želju ispuniti.
Zašto sve dosadašnje kosovske vlade i vlasti, uključujući i onu kojoj pripadate Vi i Vaša partija, nisu u Ustavu Kosova priznale Crnogorce kao manjinu, iako se to uporno traži više od 10 godina? Zašto vam je to problem?
Apsolutno sam za to i definitivno podržavam tu ideju i uvijek jesam. Međutim, složenost ovog pitanja nikada nije bila vezana za nedostatak volje prethodnih vlada i četiri parlamenta. Složenost je u ustavnim procedurama, načinu na koji su poslanička mjesta podjeljena.
Koliko će mjesta dobiti neke zajednice, ustavna je odredba koja bi zahtjevala amandman, a da bi taj amandman bio usvojen potrebno je ne samo dvije trećine u parlamentu, već i dvije trećine iz manjinskih zajednica, ko će glasati za, što znači da je srpska zajednica imala pravo glasa, a ja nisam videla takvu spremnost kod njih da glasaju za taj ustavni amandman.
Da je do mene, očigledno bi se desilo, jer ja ne vidim nikakvu štetu u tome da imamo crnogorsku manjinsku zajednicu, a naravno ima i drugih zajednica koje bi to htjele. Predstavnici Crnogoraca dali su veliki doprinos našoj zemlji, a svoj doprinos i dalje daju u Konsultativnom savjetu za zajednice, koji je ustavni organ, i iz tog razloga je veoma važno da i dalje daju svoj doprinos na svim nivoima u koji su sada uključeni, posebno u Vladi. Ponavljam, nije riječ o našoj bezvoljnosti, već o veoma složenim ustavnim odredbama i procedurama.
Kosovo je, kao i Crna Gora, trenutno izvan inicijative Otvoreni Balkan. Sadašnja crnogorska Vlada uglavnom podržava ulazak Crne Gore u otvoreni Balkan, ali još nije donela odluku. Zašto je Kosovo protiv pridruživanja Otvorenom Balkanu?
I dalje imamo isti stav. Ta inicijativa nije pokrenuta uz učešće svih šest zemalja Zapadnog Balkana i ne dozvoljava jednaku zastupljenost svih, a to su razlozi zbog kojih smatramo da bi ova inicijativa bila štetna, posebno za Kosovo, ali i generalno jer instrumenti za uticaj Srbije se povećavaju.
Da je dobar uticaj niko ga ne bi odbio, ali maligni uticaj Srbije želi da se širi na ovim prostorima, a mi nismo za to da im damo još jedan instrument za povećanje uticaja jer nije dokazano da je dobar. Sa druge strane, Kosovo je dio velikog broja regionalnih inicijativa, posebno Berlinskog procesa, kroz koji vjerujemo da možemo da postignemo sve što je u najboljem interesu regiona, a može i da nas približi Evropskoj uniji pa ćemo se držati Berlinskog procesa.
Dokle je stigla izgradnja puta Dečani - Plav, da li je moguć završetak tog puta u skorije vrijeme i kada?
Taj posao napreduje, ali naravno ne zavisi samo od nas. Mislim da idemo malo brže od Crne Gore, zbog čega smo razgovarali o tome kako obe zemlje mogu ubrzati tempo, kako bi se ovaj infrastrukturni projekat što brže završio. Zato što je zaista zajednički interes obe zemlje, ne samo da imamo više putovanja ljudi koji imaju porodice u Crnoj Gori ili na Kosovu, već i da imaju više ekonomske saradnje. Što više budemo mogli da skratimo put od jedne do druge zemlje, biće više saradnje i razumijevanja između naše dvije zemlje, tako da smo na dobrom putu.
Manastir Visoki Dečani se protivi planiranoj trasi puta. Kažu da su čak i sve međunarodne organizacije (EU, OSCE) potvrdile da planirana trasa, koja prolazi pored manastira, krši kosovski zakon o posebnim zaštićenim zonama, koji štiti pravoslavne manastire na Kosovu. Da li ste spremni da napravite obilaznicu van zaštićene zone ili će aktuelna Vlada Kosova i dalje insistirati da put ide pored manastira? I da li će se tamo nastaviti rad?
Mi smo na putu da vrlo brzo pronađemo rješenje za ovo i uvjerena sam da ćemo naći rješenje koje Srpska pravoslavna crkva neće odbiti, jer niko nije zainteresovan da na bilo koji način stvara probleme. Međutim, u isto vrijeme treba da nađemo rješenje koje neće izazvati probleme ili izuzetno visoke troškove za Kosovo. Idemo ka tome i mislim da smo na jako dobrom putu da nađemo rješenje za taj dio i onda ćemo naravno nastaviti sa ostalim dionicama kada je put u pitanju.
Na Kosovu je prethodnih mjeseci zabilježeno nekoliko ozbiljnih napada na pripadnike srpske manjine. Šta ćete učiniti kao predsjednica Kosova da to zaustavite i da li su Srbi danas bezbjedni na Kosovu, kažu da nisu?
Ogromna većina prijetnji i zastrašivanja srpske zajednice koja živi na Kosovu potiče od ilegalnih kriminalnih grupa koje podržava predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nažalost, najveći rizik po njihovu bezbjednost ne dolazi od kosovskih institucija niti od građana Kosova.
Prema podacima naše policije, nivo ili procenat međunacionalnog kriminala na Kosovu je 0,03 odsto. Naravno da želimo da to svedemo na nulu jer etnička komunikacija, sloga ljudi koji žive zajedno, njena integracija, sve je to glavni prioritet naših institucija, jer smatramo da je multietničnost jedna od najvećih vrijednosti koja je takođe dio našeg Ustava.
Dakle, i naši interesi su ugroženi ako je neko povređen, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Trudimo se da podržimo koliko možemo. Podržavamo građane drugog etničkog porijekla koji žive na Kosovu, a kao što znate, ovo je jedina država na evropskom kontinentu koja im daje takve garancije kakve imaju u našem Ustavu. Ali moraju da ih iskoriste a ne da ih bojkotuju jer to Vučić traži.
Da li Vi i Vlada Kosova prihvatate ili odbacujete francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova?
Prihvatljivo je kao dobra platforma za napredovanje u procesu dijaloga jer postoje neka pitanja koja tek treba da se razjasne i koja se odnose na plan implementacije tog prijedloga o kome će se morati pregovarati u Briselu.
Naravno, ima i dosta pitanja i dogovora sa međunarodnim garancijama koji su potrebni i jednima i drugima, kada su u pitanju njegove međunarodne pozicije. Na primjer, članstvo u međunarodnim organizacijama, pa još treba da razmotrimo ta pitanja, ali u principu je to dobra osnova za dalje razgovore u Briselu.
Očekujete li da Srbija, odnosno predsjednik Aleksandar Vučić to na kraju prihvati?
Iskreno, nikad ne slušam šta on govori. Gledam samo ono što radi i vrlo često, ako ne i uvijek, ono što kaže i ono što radi ne odgovaraju jedno drugom. Pa da vidimo kako će se ponašati, jer na osnovu onoga što kaže teško je predvideti šta će se zapravo desiti u praksi. Pored toga, moramo da vidimo konkretne dokaze iz Srbije da su oni za mir i stabilnost. Do sada nismo videli taj dokaz, nadajmo se da ćemo biti prijatno iznenađeni u narednih nekoliko mjeseci.
Ako Srbija prihvati ovaj plan, da li ćete vi i premijer Albin Kurti popustiti i prihvatiti formiranje Zajednice srpskih opština? Ili i dalje ostajete pri stavu da se može formirati samo kao NVO i da li je to sužavanje autonomije srpske zajednice na Kosovu?
Imamo odluku Ustavnog suda i Ustav koji jasno postavlja direktive kada je u pitanju bilo koje udruženje opština. Tako traže da se Zajednica srpskih opština pridržava iste procedure koju sledi i Zajednica kosovskih opština. Čak i sporazum iz 2013. godine, koji su potpisali i Srbija i Kosovo, a potom ratifikovali naši parlamenti, zahtjeva da procedure za formiranje zajednica opština budu po istim procedurama koje sprovodi Zajednica opština Kosova, koja sada postoji. Ispoštovali su zakon o lokalnoj samoupravi koji, naravno, omogućava stvaranje Zajednice opština, ali su registrovani kao nevladina organizacija, pa nemaju izvršna ovlašćenja.
Nije poenta samo da se kaže da li je to prihvatljivo ili ne. Ono što nam je potrebno je da se pobrinemo da Srbiji ne damo novi instrument u njene ruke kojim će ona potkopavati našu nezavisnost. Nismo protiv prava srpske zajednice koja živi na Kosovu, naprotiv, želimo da se osjeća uključeno i potpuno zaštićeno na osnovu najviših međunarodnih standarda, ali moramo da se pobrinemo da se Srbija ne miješa u našu nezavisnost i da se ne koristiti ovo kao instrument za umanjivanje onoga što smo do sada postigli.
Dakle, dosta se raspravlja o tome kako to postići i naravno postoji niz principa koji se moraju poštovati: prije svega odluka Ustavnog suda, zatim da Zajednica srpskih opština ne može imati izvršna ovlašćenja jer to može dovesti do nekakvog modela koji imamo u Republici Srpskoj, a koji je opasan za cijeli region, i treće – ne može stvoriti srednji nivo vlasti koji nije dozvoljen Ustavom.
Kao što sam rekla, to bi Srbiji dalo samo instrument za stvaranje više problema, a ne dobra rješenja za budućnost. Da zaključim, rekla sam da naš zakon već dozvoljava stvaranje Zajednice, ali to mora biti urađeno u potpunosti u skladu sa principima koje sam upravo iznela.
Kako ocjenjujete saradnju Kosova i Crne Gore, da li je ekonomska saradnja na dobrom nivou, kakav je međusobni trgovinski bilans i gdje vidite da se saradnja može unaprediti?
Naši odnosi su veoma dobri, jer se zasnivaju na veoma bliskom odnosu naših naroda, a naravno postoji i istorija dobrih odnosa koja je izgrađena, posebno tokom posljednje dvije decenije, koji su zbližili naše zemlje. A ono što nas danas još više približava jeste naš zajednički cilj da se pridružimo Evropskoj uniji i vrijednosti koje dijelimo na tom putu, doprinosi koji dajemo da naše vrijednosti uskladimo sa EU, kao i praktično 100 odsto svih zajedničkih bezbjednosne i spoljnopolitičke odluke.
Stojimo na istim pozicijama, što je, naravno, pomoglo da se poveća saradnja u ekonomskom smislu, ali, kao što sam u razgovaru sa vašim predsjednikom, premijerom i ministrima rekla, ovo je oblast u kojoj treba tražiti više, treba da podignemo ovu saradnju do novih visina. Ti projekti na kojima se trenutno radi su izuzetno važni, razgovarali smo o tome kako da sve to ide još brže nego što je prvobitno planirano, jer što brže budemo u realizaciji svih infrastrukturnih projekata, to će biti bolja ekonomska saradnja i trgovinski odnosi. Veoma sam optimistična da možemo mnogo da uradimo, jer na Kosovu već ima investitora iz Crne Gore i dosta naših turista dolazi u Crnu Goru.
Premijer Kosova Albin Kurti najavio je reviziju sporazuma o granici između Kosova i Crne Gore iz 2015. godine, tvrdeći da je Kosovo tim sporazumom izgubilo 8.200 hektara teritorije. Da li je on formalno tražio tu reviziju od Vlade Crne Gore i da li ste o tome razgovarali sa našim zvaničnicima tokom posjete Podgorici?
Ne. Ovdje sam prije svega da vidim kako da otvorimo novo poglavlje saradnje. Konkretno, što se granica tiče, za mene je to pitanje završeno u parlamentu prije nekoliko godina, kada je ratifikovan taj sporazum između Crne Gore i Kosova. Zatim slijedi bilateralni sporazum tadašnjih predsjednika Kosova i Crne Gore, svojevrsna deklaracija u kojoj se navode sljedeći koraci.
Deklaracijom, koju su potpisala dva predsjednika, između ostalog je predviđeno da se formira novi tehnički komitet sa stručnjacima sa obe strane koji će sesti i baviti se bilo kojim otvorenim pitanjem. Tako da ja lično nisam protiv da tehnički komitet sjedne i sagleda ovo sa ekspertske tačke gledišta, ali ne i sa političke tačke gledišta. Da zaključim, ne vidim da postoje otvorena politička pitanja između Kosova i Crne Gore i ne vidim ovo kao otvoreno pitanje koje bi na neki način štetilo našim odnosima.
Ovo prije svega vidim kao pitanje stručnosti i pitanje koje mora da se riješi između stručnjaka u tehničkom komitetu kako je predviđeno Deklaracijom dva predsjednika koja je potpisana 2015. godine i koja se, naravno, može primjeniti bez da šteti odnosima naše dvije zemlje. Tako da, naravno, ima mnogo ljudi koji bi to hteli da vide kao uzrok loših odnosa Crne Gore i Kosova, ali ne treba im tu želju ispuniti.
Zašto sve dosadašnje kosovske vlade i vlasti, uključujući i onu kojoj pripadate Vi i Vaša partija, nisu u Ustavu Kosova priznale Crnogorce kao manjinu, iako se to uporno traži više od 10 godina? Zašto vam je to problem?
Apsolutno sam za to i definitivno podržavam tu ideju i uvijek jesam. Međutim, složenost ovog pitanja nikada nije bila vezana za nedostatak volje prethodnih vlada i četiri parlamenta. Složenost je u ustavnim procedurama, načinu na koji su poslanička mjesta podjeljena.
Koliko će mjesta dobiti neke zajednice, ustavna je odredba koja bi zahtjevala amandman, a da bi taj amandman bio usvojen potrebno je ne samo dvije trećine u parlamentu, već i dvije trećine iz manjinskih zajednica, ko će glasati za, što znači da je srpska zajednica imala pravo glasa, a ja nisam videla takvu spremnost kod njih da glasaju za taj ustavni amandman.
Da je do mene, očigledno bi se desilo, jer ja ne vidim nikakvu štetu u tome da imamo crnogorsku manjinsku zajednicu, a naravno ima i drugih zajednica koje bi to htjele. Predstavnici Crnogoraca dali su veliki doprinos našoj zemlji, a svoj doprinos i dalje daju u Konsultativnom savjetu za zajednice, koji je ustavni organ, i iz tog razloga je veoma važno da i dalje daju svoj doprinos na svim nivoima u koji su sada uključeni, posebno u Vladi. Ponavljam, nije riječ o našoj bezvoljnosti, već o veoma složenim ustavnim odredbama i procedurama.
Kosovo je, kao i Crna Gora, trenutno izvan inicijative Otvoreni Balkan. Sadašnja crnogorska Vlada uglavnom podržava ulazak Crne Gore u otvoreni Balkan, ali još nije donela odluku. Zašto je Kosovo protiv pridruživanja Otvorenom Balkanu?
I dalje imamo isti stav. Ta inicijativa nije pokrenuta uz učešće svih šest zemalja Zapadnog Balkana i ne dozvoljava jednaku zastupljenost svih, a to su razlozi zbog kojih smatramo da bi ova inicijativa bila štetna, posebno za Kosovo, ali i generalno jer instrumenti za uticaj Srbije se povećavaju.
Da je dobar uticaj niko ga ne bi odbio, ali maligni uticaj Srbije želi da se širi na ovim prostorima, a mi nismo za to da im damo još jedan instrument za povećanje uticaja jer nije dokazano da je dobar. Sa druge strane, Kosovo je dio velikog broja regionalnih inicijativa, posebno Berlinskog procesa, kroz koji vjerujemo da možemo da postignemo sve što je u najboljem interesu regiona, a može i da nas približi Evropskoj uniji pa ćemo se držati Berlinskog procesa.
Dokle je stigla izgradnja puta Dečani - Plav, da li je moguć završetak tog puta u skorije vrijeme i kada?
Taj posao napreduje, ali naravno ne zavisi samo od nas. Mislim da idemo malo brže od Crne Gore, zbog čega smo razgovarali o tome kako obe zemlje mogu ubrzati tempo, kako bi se ovaj infrastrukturni projekat što brže završio. Zato što je zaista zajednički interes obe zemlje, ne samo da imamo više putovanja ljudi koji imaju porodice u Crnoj Gori ili na Kosovu, već i da imaju više ekonomske saradnje. Što više budemo mogli da skratimo put od jedne do druge zemlje, biće više saradnje i razumijevanja između naše dvije zemlje, tako da smo na dobrom putu.
Manastir Visoki Dečani se protivi planiranoj trasi puta. Kažu da su čak i sve međunarodne organizacije (EU, OSCE) potvrdile da planirana trasa, koja prolazi pored manastira, krši kosovski zakon o posebnim zaštićenim zonama, koji štiti pravoslavne manastire na Kosovu. Da li ste spremni da napravite obilaznicu van zaštićene zone ili će aktuelna Vlada Kosova i dalje insistirati da put ide pored manastira? I da li će se tamo nastaviti rad?
Mi smo na putu da vrlo brzo pronađemo rješenje za ovo i uvjerena sam da ćemo naći rješenje koje Srpska pravoslavna crkva neće odbiti, jer niko nije zainteresovan da na bilo koji način stvara probleme. Međutim, u isto vrijeme treba da nađemo rješenje koje neće izazvati probleme ili izuzetno visoke troškove za Kosovo. Idemo ka tome i mislim da smo na jako dobrom putu da nađemo rješenje za taj dio i onda ćemo naravno nastaviti sa ostalim dionicama kada je put u pitanju.
Na Kosovu je prethodnih mjeseci zabilježeno nekoliko ozbiljnih napada na pripadnike srpske manjine. Šta ćete učiniti kao predsjednica Kosova da to zaustavite i da li su Srbi danas bezbjedni na Kosovu, kažu da nisu?
Ogromna većina prijetnji i zastrašivanja srpske zajednice koja živi na Kosovu potiče od ilegalnih kriminalnih grupa koje podržava predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nažalost, najveći rizik po njihovu bezbjednost ne dolazi od kosovskih institucija niti od građana Kosova.
Prema podacima naše policije, nivo ili procenat međunacionalnog kriminala na Kosovu je 0,03 odsto. Naravno da želimo da to svedemo na nulu jer etnička komunikacija, sloga ljudi koji žive zajedno, njena integracija, sve je to glavni prioritet naših institucija, jer smatramo da je multietničnost jedna od najvećih vrijednosti koja je takođe dio našeg Ustava.
Dakle, i naši interesi su ugroženi ako je neko povređen, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Trudimo se da podržimo koliko možemo. Podržavamo građane drugog etničkog porijekla koji žive na Kosovu, a kao što znate, ovo je jedina država na evropskom kontinentu koja im daje takve garancije kakve imaju u našem Ustavu. Ali moraju da ih iskoriste a ne da ih bojkotuju jer to Vučić traži.
Da li Vi i Vlada Kosova prihvatate ili odbacujete francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova?
Prihvatljivo je kao dobra platforma za napredovanje u procesu dijaloga jer postoje neka pitanja koja tek treba da se razjasne i koja se odnose na plan implementacije tog prijedloga o kome će se morati pregovarati u Briselu.
Naravno, ima i dosta pitanja i dogovora sa međunarodnim garancijama koji su potrebni i jednima i drugima, kada su u pitanju njegove međunarodne pozicije. Na primjer, članstvo u međunarodnim organizacijama, pa još treba da razmotrimo ta pitanja, ali u principu je to dobra osnova za dalje razgovore u Briselu.
Očekujete li da Srbija, odnosno predsjednik Aleksandar Vučić to na kraju prihvati?
Iskreno, nikad ne slušam šta on govori. Gledam samo ono što radi i vrlo često, ako ne i uvijek, ono što kaže i ono što radi ne odgovaraju jedno drugom. Pa da vidimo kako će se ponašati, jer na osnovu onoga što kaže teško je predvideti šta će se zapravo desiti u praksi. Pored toga, moramo da vidimo konkretne dokaze iz Srbije da su oni za mir i stabilnost. Do sada nismo videli taj dokaz, nadajmo se da ćemo biti prijatno iznenađeni u narednih nekoliko mjeseci.
Ako Srbija prihvati ovaj plan, da li ćete vi i premijer Albin Kurti popustiti i prihvatiti formiranje Zajednice srpskih opština? Ili i dalje ostajete pri stavu da se može formirati samo kao NVO i da li je to sužavanje autonomije srpske zajednice na Kosovu?
Imamo odluku Ustavnog suda i Ustav koji jasno postavlja direktive kada je u pitanju bilo koje udruženje opština. Tako traže da se Zajednica srpskih opština pridržava iste procedure koju sledi i Zajednica kosovskih opština. Čak i sporazum iz 2013. godine, koji su potpisali i Srbija i Kosovo, a potom ratifikovali naši parlamenti, zahtjeva da procedure za formiranje zajednica opština budu po istim procedurama koje sprovodi Zajednica opština Kosova, koja sada postoji. Ispoštovali su zakon o lokalnoj samoupravi koji, naravno, omogućava stvaranje Zajednice opština, ali su registrovani kao nevladina organizacija, pa nemaju izvršna ovlašćenja.
Nije poenta samo da se kaže da li je to prihvatljivo ili ne. Ono što nam je potrebno je da se pobrinemo da Srbiji ne damo novi instrument u njene ruke kojim će ona potkopavati našu nezavisnost. Nismo protiv prava srpske zajednice koja živi na Kosovu, naprotiv, želimo da se osjeća uključeno i potpuno zaštićeno na osnovu najviših međunarodnih standarda, ali moramo da se pobrinemo da se Srbija ne miješa u našu nezavisnost i da se ne koristiti ovo kao instrument za umanjivanje onoga što smo do sada postigli.
Dakle, dosta se raspravlja o tome kako to postići i naravno postoji niz principa koji se moraju poštovati: prije svega odluka Ustavnog suda, zatim da Zajednica srpskih opština ne može imati izvršna ovlašćenja jer to može dovesti do nekakvog modela koji imamo u Republici Srpskoj, a koji je opasan za cijeli region, i treće – ne može stvoriti srednji nivo vlasti koji nije dozvoljen Ustavom.
Kao što sam rekla, to bi Srbiji dalo samo instrument za stvaranje više problema, a ne dobra rješenja za budućnost. Da zaključim, rekla sam da naš zakon već dozvoljava stvaranje Zajednice, ali to mora biti urađeno u potpunosti u skladu sa principima koje sam upravo iznela.
