Premijer Kosova Albin Kurti kazao je da su barikade koje su postavljene na putevima na sjeveru u nedjelju 31. jula, bile su postavljene tako da se moglo pucati na vozila i lica koja prolaze tim područjem, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kurti je poručio da je na sastancima u Beogradu i Raški planirane tenzije na Kosovu.
On je izjavio da ne može da kaže da Kosovo ima kontrolu na sjeveru, kao u drugim delovima, ali, da u posljednje 23 godine nikada nije vođena borba protiv kriminala i korupcije kao što se to čini u njegovom mandatu.
Kurti je stavio do znanja da postoje sumnje o infiltracijama iz Rusije jer, prema njegovim riječima, Kremlj želi da iskoristi Srbiju kao platformu za destabilizaciju Balkana, a posebno za napad na Kosovo.
Policija Kosova se u subotu suočila sa oružanim napadom na sjeveru. Ovi napadi se ponavljaju. Da li se otežava kretanje policije u tom dijelu?
Od prošle do ove godine imali smo 14 napada na sjeveru Kosova, od kojih je 10 bilo protiv policijskih zvaničnika. To rade kriminalni elementi koji se bave krijumčarenjem, koji su uključeni u različite trgovine, a gdje dominiraju pranje novca a naročito droga. Treba reći da nemamo samo konfiskovanje znatnih količina droge, već smo otkrili i sprečili i pet laboratorija droga na sjeveru Kosova.
Dakle, organizovani kriminal u tom dijelu je taj koji rizikuje ne samo javni red i našu nacionalnu bezbjednost, već i naše bezbjednosne organe, odnosno Policiju Kosova koja im se sa nevjerovatnom profesionalnošću i neviđenom hrabrošću suočava i u tome ima uspjeha. Od aprila prošle godine do jula ove godine inicirali smo 69 slučajeva protiv kriminala i krijumčarenja na sjeveru, od čega je 35 policijskih akcija realizovano.
I pored svih ovih napada, još uvijek se niko nije suočio sa pravdom. Šta čini država da se policiji omogući sigurno kretanje na sjeveru?
Policija je prva karika pravosuđa, koju potom treba da prati aktivno tužilaštvo i efektivno pravosuđe. Vjerujem da će veliki posao policije slijediti i pravosudni sistem. Što se tiče naše policije, poduzimamo sve mjere kako bi ona bila što manje izložena riziku, ali smo istovremeno svijesni da rizik ravnim nuli nije moguć. Takođe, sarađujemo i sa našim međunarodnim partnerima i saveznicima, pogotovo sa Kforom, kao i sa diplomatskim predstavništvom ovdje, kako bi imali što više predvidivih informacija, a samim im i što manje rizika za našu policiju.
Tokom vikenda je takođe uhapšena ruska državljanka koja je potom proglašena nepoželjnom. Da li se zna više o njenim ciljevima na Kosovu?
Bez sumnje da njeni ciljevi nisu bili dobri, a to su konstatovali i oni koji su je intervjuisali. Radi se o jednoj osobi koja je dobro poznata u istočnoj Evropi po njenom destruktivnom delovanju, uvijek u funkciji zvaničnog Kremlja. Nije slučajno da je pokušala da uđe na Kosovo preko graničnog prijelaza na sjeveru Kosova – dakle, bila je u Srbiji, gdje je i dobro dočekana, i odatle je pokušala da uđe na Kosovo. Naši organi su je zaustavili, a potom i proterali. Nije čudno što ona dolazi iz Srbije, budući da Rusija želi da iskoristi Srbiju kao platformu za destabilizaciju Balkana, a da posebno napadne Kosovo...
Svi znamo da u Srbiji postoji regionalna baza Sputnjika, u Beogradu konkretno, i tamo, unutar Ministarstva odbrane, nalazi se i kancelarija ruskog Ministarstva odbrane, dok 160 kilometara od ovog mjesta gdje vodimo ovaj intervju, u Nišu, nalazi se takozvani ruski Humanitarni centar sa mnogim ruskim agentima i zvaničnicima koji zajedno sa tamošnjim Srbima imaju za cilj kako da destabilizuju Kosovo, kako da ugroze mir i demokratiju, kako da rizikuju kosovsku sigurnost, i ne samo to. Prema tome, djelovanje Ministarstva unutrašnjih poslova i Kosovske obavještajne agencije bilo je hitno, tačno i profesionalno.
Da li ima informacija o drugim osobama koje su infiltrirane iz Rusije na sjeveru. Takođe ste rekli da postoje podaci o namjernim dezinformacijama koje širi Rusija, posebno po pitanju sjeveru. Šta zna Kosovo o tome i šta čini kako bi se borilo protiv tih dezinformacija?
Oni vode hibridni rat, kao što se dokazalo u slučaju Ukrajine. Nije zamjena za tradicionalni rat kakvu istorija prepoznaje, već je pripremna faza za njih. Prema tome, veoma smo oprezni, zabrinuti smo ali nismo uplašeni budući da su naši državni mehanizmi na vrhu zadatka i bez sumnje da mogu da se suoče sa time. I u septembru prošle godine, kada su podignute prve barikade tokom naše vlade, dobro se sjećam da su većina tamošnjih Srba iz srpskih ilegalnih institucija koji se plaćaju i diriguju iz Beograda, a kad izađu na ulice pretvore se u kriminalne bande, bili su bliski Moskvi koliko sa Beogradom, a često i više od toga.
Od ruske invazije i agresije na Ukrajinu, imamo fenomen da oni koji su učestvovali u ratovima bivše Jugoslavije iz Srbije, sada nisu samo srpski nacionalisti i šovinisti, već istovremeno i obožavaoci despota, predsjednika Putina, koji mu i pružaju podršku. Prema tome, Kremlj nema potrebe da uveze puno ruskih agenta, iako to i radi, budući da je nemalo Srba volontera koji rade taj posao.
I ispitivanja javnog mnenja u Srbiji ukazuju nam na zabrinjavajuće činjenice da više od dvije trećine Srba u Srbiji imaju pozitivno mišljenje o despotskom predsjedniku Putinu, a s druge strane i podrška za EU je opala na jednu trećinu.
Da li ima konkretnih dokaza o ruskim agentima ili osobama koje su infiltrirane na sjeveru Kosova?
Sigurno da postoje sumnje, ali naši obavještajni i bezbjednosni organi sakupljaju podatke i potom djeluju tako što proteruju one o kojima postoji osnovana sumnja, da ne kažem i ubeđenje jer to pripada pravosudnim organima, da se radi o ljudima koji su došli da se bore protiv naše republike, demokratije i bezbjednosti.
I prošlog vikenda Kosovo je prošlo kroz napetu situaciju. Šta je bila pozadina vaše odluke o odlaganju sprovođenja odluke o tablicama i ulaznih dokumenata za državljane Srbije?
Pozadina napetosti 31. jula bile su scene u Raškoj i Beogradu gdje su se održali pripremni sastanci o 11+2 barikade koje su se digle na sjeveru Kosova. Imali smo 11 barikada u različitim selima i dvije dodatne barikade na mostovima jezera Gazivode. Najmanje devet barikada je postavljeno unutar 10 minuta. Radi se o organizaciji i pripremi koje ne može biti građansko, već državno. Ovo se kuvalo u Beogradu gdje se više od mjesec dana vodila kampanja kako će se 1. avgusta na Kosovu početi takozvana oluja, slična onoj u Hrvatskoj, i da će uslijediti pakao na Kosovu.
Budući da su bili svijesni da 1. avgusta neće biti ničeg sličnom tome, budući da su bili svijesni da se radi samo o jednom dokumentu koji će biti izdat građanima Srbije, ne Kosova, već iz Srbije, koji dolaze sa dokumentima koji je tamo izdat, dan ranije su prouzrokovali tu napetu situaciju kojoj je bio cilj destabilizacija Kosova i istovremeno rizikovanje (ugrožavanje) javnog reda i kršenje prava građana o slobodnom kretanju.
Te barikade koje su podignute 31. jula nose nešto novo, jer nisu prosto bile barikade koje bi ometale kretanje, već i sa kojih bi se pucalo na vozila koja dolaze. Prema tome, na ovim barikadama je bilo i naoružanih ljudi. Ne radi se o barikadama sa civilnim stanovništvom koje jednostavno ometaju kretanje, već se radi o barikadama sa naoružanim ljudima koji su postavili barikade na takvim pozicijama prigodnim za pucanje na vozila ili ljude koji dolaze. Od ovih 11 + 2, odnosno 13 barikada od 31. jula, imali smo na desetine teških kršenja zakona, i 11 povređenih ili maltretiranih Albanaca.
Ipak, prije početka sprovođenja vladinih odluka, bili ste veoma odlučni za to. Da li se nešto specifično desilo, posebno tokom razgovora sa međunarodnim faktorom, američkim ambasadorom, što vas je nateralo na odlaganje odluke?
I visoki predstavnik EU za spoljnu politiku g. Borell i američki ambasador na Kosovu g. Hovenier, zatražili su od nas da na 30 dana odložimo sprovođenje odluka, s tim što su još jednom potvrdili da je odluka pravedna. Ja sam ubeđen da je i sprovođeno bilo pravedno.
Tokom 1. avgusta, 2.679 dokumenata smo izdali na našim graničnim prijelazima za građane koji su došli sa dokumentima Srbije, i vrijeme trajanja izdavanja bilo je prosječno 20 sekunde. A kada idete u Srbiju to traje od 10 minuta do preko sat vremena, jer nekad žele da vas demotivišu da pređete granicu, kako bi na primjer posjetili porodicu u Preševu, Medveđi i Bujanovcu, a nekad žele da im platite kako bi prošli. Dakle, tamo ima i kašnjenja i nepravde i korupcije. Dok, na Kosovu postoji digitalna efikasnost i oni su bili svijesni da će se Kosovo dokazati još više kao država 1. avgusta.
Takođe nas je kritikovao međunarodni faktori da naša kampanja nije bila dovoljna. Vjerujem da smo vodili dobru kampanju. Da li je bila sasvim dovoljno? Možda nije, ali mislim da nije bilo nedostataka. Ono što sam se složio sa međunarodnim, evropskim i američkim, faktorima je da je postojala veoma velika kampanja dezinformacija, što je istina da možda nismo dovoljno analizirali i bavili se njome.
Da li ste to mogli da predvidite?
Mogli smo da predvidimo kao pristup Beograda, ali možda ne i veličinu efekta. S obzirom da Srbi na Kosovu uglavnom gledaju televizijske medije u Srbiji i da se, razumemo, drugi kanal RTK ne uspeva da prodre onoliko koliko srpski mediji, srpski građani na Kosovu, ali i građani Srbije u Srbiji su podvrgnuti kampanji neviđene količine dezinformacija o tome šta će se dogoditi 1. avgusta. I to je onda stvorilo mnogo straha, mnogo anksioznosti i mnogo nesigurnosti i među njima.
Odlaganje koje smo napravili do 1. septembra, kada će biti nastavljena implementacija, odnosno da će se ovaj broj od 2.679 povećati za sve one koji dolaze na Kosovo, ima veze sa svojevrsnom dodatnom osjetljivošću Vlade Kosova za veliku zabrinutost međunarodnih demokratskih faktora za kampanju dezinformisanja Srbije.
Vjerujem da smo u sadašnjem kontekstu napravili pravo rješenje. Kasnimo 11 godina. Ako na ovih 11 godina dodamo još četiri nedjelje da ojačamo našu poziciju, našu odluku uz još veću međunarodnu podršku, vjerujem da je vrijedno toga.
Srbija je 2011. u Briselu prihvatila da će izdati dokument, ali će to učiniti i Kosovo. Međutim, Srbija se godinama navikla na privilegiju koju joj je Kosovo dalo nesprovođenjem iste mjere. I sada kada uspostavljamo reciprocitet, Srbiji se to čini nepravdom. Uostalom, ko je navikao na privilegije, jednakost mu se čini nepravdom. Ovo je stanje našeg odnosa sa Srbijom.
Pomenuli ste naoružane grupe koje su bile spremne da pucaju na masu. Da li je postojao rizik da te noći situacija preraste u oružani sukob na sjeveru?
Rizik je postojao zbog straha koji je uneo Beograd i zbog planova napravljenih u Raškoj i Beogradu. Dakle, sastanci u Beogradu i Raški su mjesta i događaji na kojima su se planirale tenzije na Kosovu. Bez sumnje da rizik postoji, ali činimo sve kako bi ga umanjili.
Opozicija vas je kritikovala što ste povukli odluku, rekavši da time dajete utisak da je sever van kontrole države. Kako na ovo odgovarate?
Ne mogu da kažem da država Kosovo ima kontrolu na sjeveru Kosova kao i u drugim dijelovima. Ali, mogu da kažem da od 1999. godine, kada je Kosovo oslobođeno, do danas nikada nije bilo borbe protiv kriminala i korupcije, i djelovanje Policije Kosova na sjeveru Kosova kao ove godine. Dakle, pojačavamo borbu protiv kriminala i korupcije jer ilegalne strukture su i kriminalne strukture, to su i kriminalne bande. Dakle, ne borimo se protiv njih zato što su po nacionalnosti Srbi, već se borimo protiv njih zato što su kršioci zakona, koji osim što imaju poternice na Kosovu, neki od njih su i na crnoj listi američkog trezora.
Ali, u grupama koje hapsimo, i pojedincima koje hapsi naša policija, nisu svi Srbi. Organizovani kriminal je međunarodni i multietnički. Ima i državljana drugih balkanskih zemalja, ali ima i državljana kosovskih Albanaca. Dakle, mi ne ciljamo ljude po etničkoj pripadnosti, već po kriminalnoj aktivnosti.
Srpska lista je saopštila da je tog dana i Milan Radoičić bio na zabarikadiranim ulicama sjevera. Kako je moguće da se osoba sa poternicom na Kosovu tako slobodno kreće po teritoriji Kosova?
Policija Kosova je zatvorila mnoge ilegalne puteve na sjeveru Kosova. Međutim, ovdje nismo imali dovoljnu podršku međunarodnih faktora, a imamo i ilegalne puteve koji su ponovo otvoreni. Zbog toga smo zainteresovani za što veću saradnju sa Kforom kako ne bi bilo ovakvih ilegalnih puteva. Ilegalni putevi su za ilegalne ljude, stoga ove puteve treba zatvoriti i nadam se da su međunarodni faktori, bezbjednosni i odbrambeni faktori na Kosovu, naučili prave lekcije da više nemamo ilegalne puteve između Kosova i Srbije.
Želimo stvari koje su legitimne, legalne, dakle zakonske, i tek onda slobodno kretanje ima smisla. Slobodno kretanje ilegalnim putevima nije slobodno kretanje, to je ilegalno kretanje. I tu smo stavili naš glavni akcenat, ali treba imati na umu da i tu postoji veliki napredak. Sada, sa velikim strahom, glavni kriminalac na sjeveru Kosova i preduzima neke pokrete tamo, ali se neuporedivo više zadržava u Srbiji, dok je prije nekoliko godina slobodno šetao Prištinom i bio je dočekan i u kancelariji premijera (bivši premijer, Ramush Haradinaj). To je velika razlika u odnosu na prije nekoliko godina i morate shvatiti da neki ljudi postaju opasniji baš kada dođe kraj.
U jednom prethodnom intervjuu ste spomenuli da na Kosovu djeluje oko deset srpskih ekstremističkih organizacija. Koje su neke od njih i da li se zna da li je i njihova aktivnost, da li su povezani sa ovim tenzijama?
Jedan dio tih organizacija aktivira se javno na praznike kao što je 28. jun kada se obilježava Kosovska bitka iz 1389. Zatim su veoma aktivni na vjerskim praznicima i deluju ili onda kada postoje sukobi ili različite tenzije, jer sukob za njih je sloboda. Oni, u suprotnosti sa zakonom, situacija kao što je sukob donosi im željenu slobodu, a aktivno se bave i društvenim mrežama. Borimo se sa njima svim kapacitetima koje imamo, suočavamo se sa njima. Ali, to su organizacije koje ne treba da učinim popularnim tako što ću da im spomenem imena prinčeva iz srednjeg vijeka.
Sada je već potvrđen vaš susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 18. avgusta u Briselu. Koji je dnevni red ovog sastanka?
Nemamo zvanično saopštenje o dnevnom redu. Ali ono što smo razmjenili tokom komunikacije sa Josepom Borellom, koji je i potpredsjednik Evropske komisije, jeste da treba da težimo dijalogu za sporazum, ne dijalogu za dijalog, već dijalogu za sporazum, da ovaj sporazum treba da bude pravno obavezujući. I pored toga, sporazum koji normalizaciju čini potpunom, sa uzajamnim priznanjem u središtu.
U tom smislu, zainteresovan sam da 18. avgusta otvoreno razgovaramo o sastavnim elementima opšteg okvira sporazuma koji želimo da postignemo dijalogom.
Da li se očekuje da će se razgovarati o odlukama koje bi trebalo da stupe na snagu u septembru?
Odluka Vlade Kosova od 29. juna ove godine u vezi sa ilegalnim tablicama iz vremena Miloševića za KM, PE, PZ, DJ, UR i GL, ali i u vezi sa dokumentom na graničnom prijelazu je suverena odluka Vlade Kosova. Mi ne pregovaramo o odlukama Vlade. Ali ono što moramo da uradimo u dijalogu je da sporazum bude pravno obavezujući. Za to je dijalog. Nije dijalog da se raspravlja o odlukama Vlade Kosova. Mi kao Vlada Kosova odgovaramo Skupštini Republike, građanima naše zemlje. U međuvremenu, odluke koje smo doneli nije trebalo doneti uopšte jer je Srbija trebalo da prestane da proizvodi ilegalne tablice mnogo ranije iz vremena Miloševića.
Naime, od sredine januara 2018. Srbija više nije trebalo da proizvodi ilegalne registarske tablice. Proizvodnja ilegalnih registarskih tablica je takođe nezakonita i iz samog ugla Srbije od sredine januara 2018. Međutim, Kosovo je u to vrijeme bilo potpuno pasivno. Vlada Kosova je prespavala u januaru 2018. i umjesto da kaže da od 16. januara 2018. nema PR i KM tablica na Kosovu, u to vrijeme vjerovatno su bili previše zauzeti lobiranjem da bi u martu 2018. usvojili nepravedno razgraničenje sa Crnom Gorom.
Dakle, za vas ovo pitanje nije predmet pregovora u Briselu?
Odluke Vlade Kosova su odluke suverene države, koja je demokratska, za razliku od našeg sjevernog susjeda, gdje prema Transparency International, najblaže rečeno, imamo hibridni režim, što je neka vrsta eufemizma za autokratiju.
Ukoliko bi trebalo da se pregovara o pozicijama vlade, moralo bi se pregovarati o stavovima vlade autokratske države, a ne demokratske države kao što je Kosovo. A kada uzmemo u obzir trenutni kontekst našeg kontinenta sa ovim strašnim ratom u Ukrajini nakon ruske invazije i agresije, mogu reći da je država Kosovo, ne samo demokratskija od Srbije, već je i nezavisnija od Srbije. Kosovo je nezavisnije od Srbije.
Srbija je zavisna od Rusije. Pedeset šest odsto naftne industrije u Srbiji je u vlasništvu Gasproma. Gasprom ima i glavni gasni basen u Srbiji. Više od 60 odsto Skupštine Srbije je u okviru Grupe prijateljstva Srbija-Rusija. Imaju naoružanje iz Rusije, imaju vojne vježbe sa Rusijom, kulturno-istorijske veze su široke i duboke. Dakle, Kosovo je u tom smislu mnogo nezavisnija zemlja od Srbije. Dakle, ne samo da smo demokratskiji od Srbije, nego smo i nezavisniji od Srbije. Zavisna je od Rusije.
Može li se i hoće li se događaji od 31. jula izbeći 1. septembra?
Učinićemo sve da ih izbjegnemo, ali naravno zavisi od toga koliko će međunarodni faktori uspjeti da odvrate Beograd u njegovom destruktivnom pristupu prema našoj državi, našem ustavnom poretku i slobodi i bezbjednosti naših građana.
Razgovaraće se i sporazumu koji se smatra jednim od najproblematičnijih, a odnosi se na Zajednicu opština sa srpskom većinom. Ima li pomaka u formiranju Zajednice i gde je Kosovo trenutno sa ovim sporazumom?
Kosovo ima Zajednicu/Asocijaciju kosovskih opština. Vjerujem da se u okviru nje može sve realizovati. Asocijacija kosovskih opština je izraz jedinstva u našoj zemlji i istovremeno je izraz naše brige za sve potrebe koje opštine mogu da imaju. Dakle, ne vjerujem da postoji neko pitanje o kome opštine na Kosovu ne mogu da riješe u Asocijaciji kosovskih opština. Srbi sa Kosova nisu tražili jednoetničku zajednicu, to je bio zahtjev Beograda i nažalost ustupak mojih prethodnika.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao je da sada treba razgovarati o Zajednici srpskih opština i da, prema njegovim riječima, postoji nekoliko evropskih modela koji mogu da posluže za Zajednicu. Da li postoji model koji je vama prihvatljiv?
Modeli koji se tiču razvoja, svakako su neophodni. Ukoliko imamo, recimo, opštine Šar-planine, ili opština oko rugovskih planina, ili opštine rijeke Lepenica, opštine koje su više vezane za geografski položaj, ekonomski razvoj opština, za to sam zainteresovan. Međutim, Udruženja zasnovana na etničkim kriterijumima, ne mogu da polože test iz Ustava Republike Kosovo i demokratskog univerzalističkog principa. Ne mogu.
Dakle, ne bi trebalo da se formira Zajednica opština jer mi imamo taj etnički identitet, ako želimo dobro ovoj zemlji. A kada se uzme u obzir da Beograd – uporedo sa zahtjevom za etničko udruživanje – izjavljuje da nikada neće priznati Kosovo, pošto kaže da masakr u Račku nije se desio – onda vjerujem da ne postoji niko kome nije jasan kontekst u kome živimo.
Kosovo i Srbija su se već dogovorili da sprovedu sporazum o energetici. Međutim, licencirano preduzeće Elektrosever u nekoliko navrata nije ispoštovalo rokove kada je trebalo da dostavi neka dokumenta. Kako ide implementacija ovog sporazuma?
Postoje dvije stvari koje je moja Vlada dogovorila sa Srbijom. To je pitanje registarskih tablica, da nema probnih tablica, privremeno imamo te naljepnice na simbolima. I to mora da se okonča, jer to nije trajno rješenje, nije evropsko rješenje. To je privremeno rješenje. Mi smo se o tome dogovorili i Kosovo je to sprovelo. A drugi (sporazum) koji smo dogovorili je o početku naplate električne energije utrošene na sjeveru Kosova.
To smo takođe implementirali. Imali smo dvije nedjelje da Regulatorna kancelarija za energetiku licencira kompaniju na sjeveru. To je urađeno za dva dana. Međutim, ni danas, poslije mnogo, mnogo nedjelja, u kojima je trebalo da nam bude dostavljen posljednji registar potrošača na sjeveru, Srbija to nije učinila.
Imamo dva sporazuma sa Srbijom, a Srbija je ta koja ih ne sprovodi. Naša vlada, sadašnja vlast, ima dva sporazuma. U oba slučaja, mi smo konstruktivni i odgovorni. Ono o čemu se dogovorimo, to sprovedemo. Ali ni u jednom slučaju Srbija nije konstruktivna i ne sprovodi, niti im je to cilj, a pogotovo to ne rade u praksi. Niti kažu da će ih realizovati. I to je zaista zabrinjavajuće. Smatram da bi međunarodni faktori, a posebno Brisel, trebalo da ima to u vidu i kazni Beograd zbog toga.
Nemamo nikakvu mogućnost da tokom predstojeće zime platimo račune za sjever Kosova. Znam da ukoliko isključimo sjever Kosova, iz ugla snabdjevanja električnom energijom, odmah bi počela kampanja da postoji humanitarna kriza na sjeveru, što bi stvorilo povod za dvije vrste intervencija.
Prvo, da Srbija bude prisutnija na sjeveru, a drugo, da postojeću energetsku mrežu na sjeveru poveže sa Novim Pazarom. Uvjeren sam da im je to namjera. Njihov cilj je da se građani sjeverno od Ibra isključe iz stanice u Mitrovici. Ali mi smo već plaćali za to (utrošenu struju) i to nije bio poklon. To je registrovani dug, a sa druge strane da ne ugrozimo članstvo u ENTSO (Evropska mreža operatora prenosnog sistema za energiju). I zbog toga smo plaćali. Ali to što smo plaćali, prvo to je dug, ali je nemoguće to da uradimo i predstojeće zime. Zato je jako važno da se sprovede postignuti dogovor.
Ali u praksi, ukoliko primjena sporazuma ne uspije, da li to znači da je Kosovo ponovo u obavezi da plaća račune za stanovnike na sjeveru. Koji je scenariji za izlazak iz ove krize?
Nemamo mogućnost da plaćamo tokom predstojeće jeseni i zime i zato, bez ikakvog oklevanja, dogovor koji smo postigli mora da se sprovede što prije. Kako mogu da se traže novi sporazumi sa nama, a da se ne sprovode oni koje smo mi već postigli u vrijeme naše Vlade? To pokazuje da Srbija ne želi dijalog zbog sporazuma i ne želi sporazume kako bi ih primjenila.
Kako će se Kosovo suočiti sa energetskom krizom ove zime, osim kad je u pitanju problem sa sjeverom?
Dajemo sve od sebe, i na vezi smo sa Albanijom, nastojimo i da se dogovorimo sa moćnim međunarodnim ekonomskim operaterima o uvozu koji će nam biti potreban i ove zime. Jasno je da našim termoelektranama, Kosovo A, Kosovo B, i sa obnovljivim izvorima, ne možemo da pokrijemo vrhunac potrošnje u decembru i januaru, a možda i tokom drugih mjeseci. Zbog toga se trudimo da minimiziramo i količinu uvoza i cijenu tog uvoza.
Da li se očekuje da će biti teška zima za preduzeća i potrošače. Da li se očekuju isključenja (struje), šta se traži od građana u tom periodu?
Možemo da kažemo da će situacija biti teška u zimskoj sezoni, ali u kojoj mjeri, to zavisi od evropskih i globalnih okolnosti. Vidite kako se povećanje cijena, odnosno inflacija, smanjenje snabdjevanja energentima i preispitivanje energetskih politika, dešava čak i u razvijenim zemljama Evropske unije koje su decenijama ispred nas, a kamoli kod nas koji, kao što znate, još nemamo ni viznu liberalizaciju. Njemačka ima krizu, Italija ima krizu. Vraćaju se na ugalj.
Dakle, to je situacija bez presedana u nekim oblastima, od pada Berlinskog zida, a u nekim oblastima od Drugog svjetskog rata. Dakle, od čega zavisi buduća situacija na našem kontinentu, sa čim ćemo se suočiti, danas nije lako predvidjeti.
Takođe, u Evropi se pominje moguća kriza hrane zbog situacije u Ukrajini. Kako će se Kosovo nositi sa time?
Nadamo se da snabdjevanje Evrope pšenicom i cijene energenata neće biti takve da će stvoriti najgoru situaciju na našem kontinentu od Drugog svjetskog rata. Ali takav mračni scenario se sigurno zamišlja u evropskim prestonicama i oni osmišljavaju svoju evropsku politiku. U stalnom smo kontaktu sa njima. Ono što danas mogu da kažem je da, moji utisci i utisci moje Vlade, ministara, analiza koje oni rade i tako dalje, jesu da nam više preti opasnosti od visoke cijene energenata nego od nedostatka osnovnih namirnica.
Dakle, vjerujem da će visoke cijene energenata, posebno što se zemlje Evropske unije ucenjuju ruskim gasom, biti teže podneti nego snabdjevanje osnovnim namirnicama. Ali, opet, ne zna se. Teško je govoriti o decembru i januaru u avgustu.
U prošlom intervjuu ste rekli da očekujete da se konačni sporazum sa Srbijom postigne u okviru vašeg mandata. Da li i dalje tako mislite?
Mislim tako, da u okviru ovog mandata postoje mogućnosti, volja i interes da se realizuje pravno obavezujući sporazum za punu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, u čijem središtu je međusobno priznanje. Dakle, Kosovo postoji, mi smo nezavisna, suverena i demokratska država. Ono što nije u redu je naš odnos sa Srbijom. To nije normalan odnos i treba ga normalizovati.
Izvor: RSE
On je izjavio da ne može da kaže da Kosovo ima kontrolu na sjeveru, kao u drugim delovima, ali, da u posljednje 23 godine nikada nije vođena borba protiv kriminala i korupcije kao što se to čini u njegovom mandatu.
Kurti je stavio do znanja da postoje sumnje o infiltracijama iz Rusije jer, prema njegovim riječima, Kremlj želi da iskoristi Srbiju kao platformu za destabilizaciju Balkana, a posebno za napad na Kosovo.
Policija Kosova se u subotu suočila sa oružanim napadom na sjeveru. Ovi napadi se ponavljaju. Da li se otežava kretanje policije u tom dijelu?
Od prošle do ove godine imali smo 14 napada na sjeveru Kosova, od kojih je 10 bilo protiv policijskih zvaničnika. To rade kriminalni elementi koji se bave krijumčarenjem, koji su uključeni u različite trgovine, a gdje dominiraju pranje novca a naročito droga. Treba reći da nemamo samo konfiskovanje znatnih količina droge, već smo otkrili i sprečili i pet laboratorija droga na sjeveru Kosova.
Dakle, organizovani kriminal u tom dijelu je taj koji rizikuje ne samo javni red i našu nacionalnu bezbjednost, već i naše bezbjednosne organe, odnosno Policiju Kosova koja im se sa nevjerovatnom profesionalnošću i neviđenom hrabrošću suočava i u tome ima uspjeha. Od aprila prošle godine do jula ove godine inicirali smo 69 slučajeva protiv kriminala i krijumčarenja na sjeveru, od čega je 35 policijskih akcija realizovano.
I pored svih ovih napada, još uvijek se niko nije suočio sa pravdom. Šta čini država da se policiji omogući sigurno kretanje na sjeveru?
Policija je prva karika pravosuđa, koju potom treba da prati aktivno tužilaštvo i efektivno pravosuđe. Vjerujem da će veliki posao policije slijediti i pravosudni sistem. Što se tiče naše policije, poduzimamo sve mjere kako bi ona bila što manje izložena riziku, ali smo istovremeno svijesni da rizik ravnim nuli nije moguć. Takođe, sarađujemo i sa našim međunarodnim partnerima i saveznicima, pogotovo sa Kforom, kao i sa diplomatskim predstavništvom ovdje, kako bi imali što više predvidivih informacija, a samim im i što manje rizika za našu policiju.
Ruski špijuni na Kosovu
Tokom vikenda je takođe uhapšena ruska državljanka koja je potom proglašena nepoželjnom. Da li se zna više o njenim ciljevima na Kosovu?
Bez sumnje da njeni ciljevi nisu bili dobri, a to su konstatovali i oni koji su je intervjuisali. Radi se o jednoj osobi koja je dobro poznata u istočnoj Evropi po njenom destruktivnom delovanju, uvijek u funkciji zvaničnog Kremlja. Nije slučajno da je pokušala da uđe na Kosovo preko graničnog prijelaza na sjeveru Kosova – dakle, bila je u Srbiji, gdje je i dobro dočekana, i odatle je pokušala da uđe na Kosovo. Naši organi su je zaustavili, a potom i proterali. Nije čudno što ona dolazi iz Srbije, budući da Rusija želi da iskoristi Srbiju kao platformu za destabilizaciju Balkana, a da posebno napadne Kosovo...
Svi znamo da u Srbiji postoji regionalna baza Sputnjika, u Beogradu konkretno, i tamo, unutar Ministarstva odbrane, nalazi se i kancelarija ruskog Ministarstva odbrane, dok 160 kilometara od ovog mjesta gdje vodimo ovaj intervju, u Nišu, nalazi se takozvani ruski Humanitarni centar sa mnogim ruskim agentima i zvaničnicima koji zajedno sa tamošnjim Srbima imaju za cilj kako da destabilizuju Kosovo, kako da ugroze mir i demokratiju, kako da rizikuju kosovsku sigurnost, i ne samo to. Prema tome, djelovanje Ministarstva unutrašnjih poslova i Kosovske obavještajne agencije bilo je hitno, tačno i profesionalno.
Da li ima informacija o drugim osobama koje su infiltrirane iz Rusije na sjeveru. Takođe ste rekli da postoje podaci o namjernim dezinformacijama koje širi Rusija, posebno po pitanju sjeveru. Šta zna Kosovo o tome i šta čini kako bi se borilo protiv tih dezinformacija?
Oni vode hibridni rat, kao što se dokazalo u slučaju Ukrajine. Nije zamjena za tradicionalni rat kakvu istorija prepoznaje, već je pripremna faza za njih. Prema tome, veoma smo oprezni, zabrinuti smo ali nismo uplašeni budući da su naši državni mehanizmi na vrhu zadatka i bez sumnje da mogu da se suoče sa time. I u septembru prošle godine, kada su podignute prve barikade tokom naše vlade, dobro se sjećam da su većina tamošnjih Srba iz srpskih ilegalnih institucija koji se plaćaju i diriguju iz Beograda, a kad izađu na ulice pretvore se u kriminalne bande, bili su bliski Moskvi koliko sa Beogradom, a često i više od toga.
Od ruske invazije i agresije na Ukrajinu, imamo fenomen da oni koji su učestvovali u ratovima bivše Jugoslavije iz Srbije, sada nisu samo srpski nacionalisti i šovinisti, već istovremeno i obožavaoci despota, predsjednika Putina, koji mu i pružaju podršku. Prema tome, Kremlj nema potrebe da uveze puno ruskih agenta, iako to i radi, budući da je nemalo Srba volontera koji rade taj posao.
I ispitivanja javnog mnenja u Srbiji ukazuju nam na zabrinjavajuće činjenice da više od dvije trećine Srba u Srbiji imaju pozitivno mišljenje o despotskom predsjedniku Putinu, a s druge strane i podrška za EU je opala na jednu trećinu.
Da li ima konkretnih dokaza o ruskim agentima ili osobama koje su infiltrirane na sjeveru Kosova?
Sigurno da postoje sumnje, ali naši obavještajni i bezbjednosni organi sakupljaju podatke i potom djeluju tako što proteruju one o kojima postoji osnovana sumnja, da ne kažem i ubeđenje jer to pripada pravosudnim organima, da se radi o ljudima koji su došli da se bore protiv naše republike, demokratije i bezbjednosti.
Pozadina odluke da se odloži primjena dokumenata i tablica
I prošlog vikenda Kosovo je prošlo kroz napetu situaciju. Šta je bila pozadina vaše odluke o odlaganju sprovođenja odluke o tablicama i ulaznih dokumenata za državljane Srbije?
Pozadina napetosti 31. jula bile su scene u Raškoj i Beogradu gdje su se održali pripremni sastanci o 11+2 barikade koje su se digle na sjeveru Kosova. Imali smo 11 barikada u različitim selima i dvije dodatne barikade na mostovima jezera Gazivode. Najmanje devet barikada je postavljeno unutar 10 minuta. Radi se o organizaciji i pripremi koje ne može biti građansko, već državno. Ovo se kuvalo u Beogradu gdje se više od mjesec dana vodila kampanja kako će se 1. avgusta na Kosovu početi takozvana oluja, slična onoj u Hrvatskoj, i da će uslijediti pakao na Kosovu.
Budući da su bili svijesni da 1. avgusta neće biti ničeg sličnom tome, budući da su bili svijesni da se radi samo o jednom dokumentu koji će biti izdat građanima Srbije, ne Kosova, već iz Srbije, koji dolaze sa dokumentima koji je tamo izdat, dan ranije su prouzrokovali tu napetu situaciju kojoj je bio cilj destabilizacija Kosova i istovremeno rizikovanje (ugrožavanje) javnog reda i kršenje prava građana o slobodnom kretanju.
Te barikade koje su podignute 31. jula nose nešto novo, jer nisu prosto bile barikade koje bi ometale kretanje, već i sa kojih bi se pucalo na vozila koja dolaze. Prema tome, na ovim barikadama je bilo i naoružanih ljudi. Ne radi se o barikadama sa civilnim stanovništvom koje jednostavno ometaju kretanje, već se radi o barikadama sa naoružanim ljudima koji su postavili barikade na takvim pozicijama prigodnim za pucanje na vozila ili ljude koji dolaze. Od ovih 11 + 2, odnosno 13 barikada od 31. jula, imali smo na desetine teških kršenja zakona, i 11 povređenih ili maltretiranih Albanaca.
Diplomatski zahtjevi
Ipak, prije početka sprovođenja vladinih odluka, bili ste veoma odlučni za to. Da li se nešto specifično desilo, posebno tokom razgovora sa međunarodnim faktorom, američkim ambasadorom, što vas je nateralo na odlaganje odluke?
I visoki predstavnik EU za spoljnu politiku g. Borell i američki ambasador na Kosovu g. Hovenier, zatražili su od nas da na 30 dana odložimo sprovođenje odluka, s tim što su još jednom potvrdili da je odluka pravedna. Ja sam ubeđen da je i sprovođeno bilo pravedno.
Tokom 1. avgusta, 2.679 dokumenata smo izdali na našim graničnim prijelazima za građane koji su došli sa dokumentima Srbije, i vrijeme trajanja izdavanja bilo je prosječno 20 sekunde. A kada idete u Srbiju to traje od 10 minuta do preko sat vremena, jer nekad žele da vas demotivišu da pređete granicu, kako bi na primjer posjetili porodicu u Preševu, Medveđi i Bujanovcu, a nekad žele da im platite kako bi prošli. Dakle, tamo ima i kašnjenja i nepravde i korupcije. Dok, na Kosovu postoji digitalna efikasnost i oni su bili svijesni da će se Kosovo dokazati još više kao država 1. avgusta.
Takođe nas je kritikovao međunarodni faktori da naša kampanja nije bila dovoljna. Vjerujem da smo vodili dobru kampanju. Da li je bila sasvim dovoljno? Možda nije, ali mislim da nije bilo nedostataka. Ono što sam se složio sa međunarodnim, evropskim i američkim, faktorima je da je postojala veoma velika kampanja dezinformacija, što je istina da možda nismo dovoljno analizirali i bavili se njome.
Kampanja dezinformacija i širenje straha
Da li ste to mogli da predvidite?
Mogli smo da predvidimo kao pristup Beograda, ali možda ne i veličinu efekta. S obzirom da Srbi na Kosovu uglavnom gledaju televizijske medije u Srbiji i da se, razumemo, drugi kanal RTK ne uspeva da prodre onoliko koliko srpski mediji, srpski građani na Kosovu, ali i građani Srbije u Srbiji su podvrgnuti kampanji neviđene količine dezinformacija o tome šta će se dogoditi 1. avgusta. I to je onda stvorilo mnogo straha, mnogo anksioznosti i mnogo nesigurnosti i među njima.
Odlaganje koje smo napravili do 1. septembra, kada će biti nastavljena implementacija, odnosno da će se ovaj broj od 2.679 povećati za sve one koji dolaze na Kosovo, ima veze sa svojevrsnom dodatnom osjetljivošću Vlade Kosova za veliku zabrinutost međunarodnih demokratskih faktora za kampanju dezinformisanja Srbije.
Vjerujem da smo u sadašnjem kontekstu napravili pravo rješenje. Kasnimo 11 godina. Ako na ovih 11 godina dodamo još četiri nedjelje da ojačamo našu poziciju, našu odluku uz još veću međunarodnu podršku, vjerujem da je vrijedno toga.
Srbija je 2011. u Briselu prihvatila da će izdati dokument, ali će to učiniti i Kosovo. Međutim, Srbija se godinama navikla na privilegiju koju joj je Kosovo dalo nesprovođenjem iste mjere. I sada kada uspostavljamo reciprocitet, Srbiji se to čini nepravdom. Uostalom, ko je navikao na privilegije, jednakost mu se čini nepravdom. Ovo je stanje našeg odnosa sa Srbijom.
Rizik od oružanog sukoba
Pomenuli ste naoružane grupe koje su bile spremne da pucaju na masu. Da li je postojao rizik da te noći situacija preraste u oružani sukob na sjeveru?
Rizik je postojao zbog straha koji je uneo Beograd i zbog planova napravljenih u Raškoj i Beogradu. Dakle, sastanci u Beogradu i Raški su mjesta i događaji na kojima su se planirale tenzije na Kosovu. Bez sumnje da rizik postoji, ali činimo sve kako bi ga umanjili.
Opozicija vas je kritikovala što ste povukli odluku, rekavši da time dajete utisak da je sever van kontrole države. Kako na ovo odgovarate?
Ne mogu da kažem da država Kosovo ima kontrolu na sjeveru Kosova kao i u drugim dijelovima. Ali, mogu da kažem da od 1999. godine, kada je Kosovo oslobođeno, do danas nikada nije bilo borbe protiv kriminala i korupcije, i djelovanje Policije Kosova na sjeveru Kosova kao ove godine. Dakle, pojačavamo borbu protiv kriminala i korupcije jer ilegalne strukture su i kriminalne strukture, to su i kriminalne bande. Dakle, ne borimo se protiv njih zato što su po nacionalnosti Srbi, već se borimo protiv njih zato što su kršioci zakona, koji osim što imaju poternice na Kosovu, neki od njih su i na crnoj listi američkog trezora.
Ali, u grupama koje hapsimo, i pojedincima koje hapsi naša policija, nisu svi Srbi. Organizovani kriminal je međunarodni i multietnički. Ima i državljana drugih balkanskih zemalja, ali ima i državljana kosovskih Albanaca. Dakle, mi ne ciljamo ljude po etničkoj pripadnosti, već po kriminalnoj aktivnosti.
Srpska lista je saopštila da je tog dana i Milan Radoičić bio na zabarikadiranim ulicama sjevera. Kako je moguće da se osoba sa poternicom na Kosovu tako slobodno kreće po teritoriji Kosova?
Policija Kosova je zatvorila mnoge ilegalne puteve na sjeveru Kosova. Međutim, ovdje nismo imali dovoljnu podršku međunarodnih faktora, a imamo i ilegalne puteve koji su ponovo otvoreni. Zbog toga smo zainteresovani za što veću saradnju sa Kforom kako ne bi bilo ovakvih ilegalnih puteva. Ilegalni putevi su za ilegalne ljude, stoga ove puteve treba zatvoriti i nadam se da su međunarodni faktori, bezbjednosni i odbrambeni faktori na Kosovu, naučili prave lekcije da više nemamo ilegalne puteve između Kosova i Srbije.
Želimo stvari koje su legitimne, legalne, dakle zakonske, i tek onda slobodno kretanje ima smisla. Slobodno kretanje ilegalnim putevima nije slobodno kretanje, to je ilegalno kretanje. I tu smo stavili naš glavni akcenat, ali treba imati na umu da i tu postoji veliki napredak. Sada, sa velikim strahom, glavni kriminalac na sjeveru Kosova i preduzima neke pokrete tamo, ali se neuporedivo više zadržava u Srbiji, dok je prije nekoliko godina slobodno šetao Prištinom i bio je dočekan i u kancelariji premijera (bivši premijer, Ramush Haradinaj). To je velika razlika u odnosu na prije nekoliko godina i morate shvatiti da neki ljudi postaju opasniji baš kada dođe kraj.
Srpske ekstremističke organizacije na Kosovu
U jednom prethodnom intervjuu ste spomenuli da na Kosovu djeluje oko deset srpskih ekstremističkih organizacija. Koje su neke od njih i da li se zna da li je i njihova aktivnost, da li su povezani sa ovim tenzijama?
Jedan dio tih organizacija aktivira se javno na praznike kao što je 28. jun kada se obilježava Kosovska bitka iz 1389. Zatim su veoma aktivni na vjerskim praznicima i deluju ili onda kada postoje sukobi ili različite tenzije, jer sukob za njih je sloboda. Oni, u suprotnosti sa zakonom, situacija kao što je sukob donosi im željenu slobodu, a aktivno se bave i društvenim mrežama. Borimo se sa njima svim kapacitetima koje imamo, suočavamo se sa njima. Ali, to su organizacije koje ne treba da učinim popularnim tako što ću da im spomenem imena prinčeva iz srednjeg vijeka.
Briselski dijalog za sporazum
Sada je već potvrđen vaš susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 18. avgusta u Briselu. Koji je dnevni red ovog sastanka?
Nemamo zvanično saopštenje o dnevnom redu. Ali ono što smo razmjenili tokom komunikacije sa Josepom Borellom, koji je i potpredsjednik Evropske komisije, jeste da treba da težimo dijalogu za sporazum, ne dijalogu za dijalog, već dijalogu za sporazum, da ovaj sporazum treba da bude pravno obavezujući. I pored toga, sporazum koji normalizaciju čini potpunom, sa uzajamnim priznanjem u središtu.
U tom smislu, zainteresovan sam da 18. avgusta otvoreno razgovaramo o sastavnim elementima opšteg okvira sporazuma koji želimo da postignemo dijalogom.
Da li se očekuje da će se razgovarati o odlukama koje bi trebalo da stupe na snagu u septembru?
Odluka Vlade Kosova od 29. juna ove godine u vezi sa ilegalnim tablicama iz vremena Miloševića za KM, PE, PZ, DJ, UR i GL, ali i u vezi sa dokumentom na graničnom prijelazu je suverena odluka Vlade Kosova. Mi ne pregovaramo o odlukama Vlade. Ali ono što moramo da uradimo u dijalogu je da sporazum bude pravno obavezujući. Za to je dijalog. Nije dijalog da se raspravlja o odlukama Vlade Kosova. Mi kao Vlada Kosova odgovaramo Skupštini Republike, građanima naše zemlje. U međuvremenu, odluke koje smo doneli nije trebalo doneti uopšte jer je Srbija trebalo da prestane da proizvodi ilegalne tablice mnogo ranije iz vremena Miloševića.
Naime, od sredine januara 2018. Srbija više nije trebalo da proizvodi ilegalne registarske tablice. Proizvodnja ilegalnih registarskih tablica je takođe nezakonita i iz samog ugla Srbije od sredine januara 2018. Međutim, Kosovo je u to vrijeme bilo potpuno pasivno. Vlada Kosova je prespavala u januaru 2018. i umjesto da kaže da od 16. januara 2018. nema PR i KM tablica na Kosovu, u to vrijeme vjerovatno su bili previše zauzeti lobiranjem da bi u martu 2018. usvojili nepravedno razgraničenje sa Crnom Gorom.
Zavisnost Srbije od Rusije
Dakle, za vas ovo pitanje nije predmet pregovora u Briselu?
Odluke Vlade Kosova su odluke suverene države, koja je demokratska, za razliku od našeg sjevernog susjeda, gdje prema Transparency International, najblaže rečeno, imamo hibridni režim, što je neka vrsta eufemizma za autokratiju.
Ukoliko bi trebalo da se pregovara o pozicijama vlade, moralo bi se pregovarati o stavovima vlade autokratske države, a ne demokratske države kao što je Kosovo. A kada uzmemo u obzir trenutni kontekst našeg kontinenta sa ovim strašnim ratom u Ukrajini nakon ruske invazije i agresije, mogu reći da je država Kosovo, ne samo demokratskija od Srbije, već je i nezavisnija od Srbije. Kosovo je nezavisnije od Srbije.
Srbija je zavisna od Rusije. Pedeset šest odsto naftne industrije u Srbiji je u vlasništvu Gasproma. Gasprom ima i glavni gasni basen u Srbiji. Više od 60 odsto Skupštine Srbije je u okviru Grupe prijateljstva Srbija-Rusija. Imaju naoružanje iz Rusije, imaju vojne vježbe sa Rusijom, kulturno-istorijske veze su široke i duboke. Dakle, Kosovo je u tom smislu mnogo nezavisnija zemlja od Srbije. Dakle, ne samo da smo demokratskiji od Srbije, nego smo i nezavisniji od Srbije. Zavisna je od Rusije.
Može li se i hoće li se događaji od 31. jula izbeći 1. septembra?
Učinićemo sve da ih izbjegnemo, ali naravno zavisi od toga koliko će međunarodni faktori uspjeti da odvrate Beograd u njegovom destruktivnom pristupu prema našoj državi, našem ustavnom poretku i slobodi i bezbjednosti naših građana.
Razgovaraće se i sporazumu koji se smatra jednim od najproblematičnijih, a odnosi se na Zajednicu opština sa srpskom većinom. Ima li pomaka u formiranju Zajednice i gde je Kosovo trenutno sa ovim sporazumom?
Kosovo ima Zajednicu/Asocijaciju kosovskih opština. Vjerujem da se u okviru nje može sve realizovati. Asocijacija kosovskih opština je izraz jedinstva u našoj zemlji i istovremeno je izraz naše brige za sve potrebe koje opštine mogu da imaju. Dakle, ne vjerujem da postoji neko pitanje o kome opštine na Kosovu ne mogu da riješe u Asocijaciji kosovskih opština. Srbi sa Kosova nisu tražili jednoetničku zajednicu, to je bio zahtjev Beograda i nažalost ustupak mojih prethodnika.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao je da sada treba razgovarati o Zajednici srpskih opština i da, prema njegovim riječima, postoji nekoliko evropskih modela koji mogu da posluže za Zajednicu. Da li postoji model koji je vama prihvatljiv?
Modeli koji se tiču razvoja, svakako su neophodni. Ukoliko imamo, recimo, opštine Šar-planine, ili opština oko rugovskih planina, ili opštine rijeke Lepenica, opštine koje su više vezane za geografski položaj, ekonomski razvoj opština, za to sam zainteresovan. Međutim, Udruženja zasnovana na etničkim kriterijumima, ne mogu da polože test iz Ustava Republike Kosovo i demokratskog univerzalističkog principa. Ne mogu.
Dakle, ne bi trebalo da se formira Zajednica opština jer mi imamo taj etnički identitet, ako želimo dobro ovoj zemlji. A kada se uzme u obzir da Beograd – uporedo sa zahtjevom za etničko udruživanje – izjavljuje da nikada neće priznati Kosovo, pošto kaže da masakr u Račku nije se desio – onda vjerujem da ne postoji niko kome nije jasan kontekst u kome živimo.
Plaćanje struje na sjeveru Kosova
Kosovo i Srbija su se već dogovorili da sprovedu sporazum o energetici. Međutim, licencirano preduzeće Elektrosever u nekoliko navrata nije ispoštovalo rokove kada je trebalo da dostavi neka dokumenta. Kako ide implementacija ovog sporazuma?
Postoje dvije stvari koje je moja Vlada dogovorila sa Srbijom. To je pitanje registarskih tablica, da nema probnih tablica, privremeno imamo te naljepnice na simbolima. I to mora da se okonča, jer to nije trajno rješenje, nije evropsko rješenje. To je privremeno rješenje. Mi smo se o tome dogovorili i Kosovo je to sprovelo. A drugi (sporazum) koji smo dogovorili je o početku naplate električne energije utrošene na sjeveru Kosova.
To smo takođe implementirali. Imali smo dvije nedjelje da Regulatorna kancelarija za energetiku licencira kompaniju na sjeveru. To je urađeno za dva dana. Međutim, ni danas, poslije mnogo, mnogo nedjelja, u kojima je trebalo da nam bude dostavljen posljednji registar potrošača na sjeveru, Srbija to nije učinila.
Imamo dva sporazuma sa Srbijom, a Srbija je ta koja ih ne sprovodi. Naša vlada, sadašnja vlast, ima dva sporazuma. U oba slučaja, mi smo konstruktivni i odgovorni. Ono o čemu se dogovorimo, to sprovedemo. Ali ni u jednom slučaju Srbija nije konstruktivna i ne sprovodi, niti im je to cilj, a pogotovo to ne rade u praksi. Niti kažu da će ih realizovati. I to je zaista zabrinjavajuće. Smatram da bi međunarodni faktori, a posebno Brisel, trebalo da ima to u vidu i kazni Beograd zbog toga.
Nemamo nikakvu mogućnost da tokom predstojeće zime platimo račune za sjever Kosova. Znam da ukoliko isključimo sjever Kosova, iz ugla snabdjevanja električnom energijom, odmah bi počela kampanja da postoji humanitarna kriza na sjeveru, što bi stvorilo povod za dvije vrste intervencija.
Prvo, da Srbija bude prisutnija na sjeveru, a drugo, da postojeću energetsku mrežu na sjeveru poveže sa Novim Pazarom. Uvjeren sam da im je to namjera. Njihov cilj je da se građani sjeverno od Ibra isključe iz stanice u Mitrovici. Ali mi smo već plaćali za to (utrošenu struju) i to nije bio poklon. To je registrovani dug, a sa druge strane da ne ugrozimo članstvo u ENTSO (Evropska mreža operatora prenosnog sistema za energiju). I zbog toga smo plaćali. Ali to što smo plaćali, prvo to je dug, ali je nemoguće to da uradimo i predstojeće zime. Zato je jako važno da se sprovede postignuti dogovor.
Teško pokriti vrhunac potrošnje energije u decembru
Ali u praksi, ukoliko primjena sporazuma ne uspije, da li to znači da je Kosovo ponovo u obavezi da plaća račune za stanovnike na sjeveru. Koji je scenariji za izlazak iz ove krize?
Nemamo mogućnost da plaćamo tokom predstojeće jeseni i zime i zato, bez ikakvog oklevanja, dogovor koji smo postigli mora da se sprovede što prije. Kako mogu da se traže novi sporazumi sa nama, a da se ne sprovode oni koje smo mi već postigli u vrijeme naše Vlade? To pokazuje da Srbija ne želi dijalog zbog sporazuma i ne želi sporazume kako bi ih primjenila.
Kako će se Kosovo suočiti sa energetskom krizom ove zime, osim kad je u pitanju problem sa sjeverom?
Dajemo sve od sebe, i na vezi smo sa Albanijom, nastojimo i da se dogovorimo sa moćnim međunarodnim ekonomskim operaterima o uvozu koji će nam biti potreban i ove zime. Jasno je da našim termoelektranama, Kosovo A, Kosovo B, i sa obnovljivim izvorima, ne možemo da pokrijemo vrhunac potrošnje u decembru i januaru, a možda i tokom drugih mjeseci. Zbog toga se trudimo da minimiziramo i količinu uvoza i cijenu tog uvoza.
Da li se očekuje da će biti teška zima za preduzeća i potrošače. Da li se očekuju isključenja (struje), šta se traži od građana u tom periodu?
Možemo da kažemo da će situacija biti teška u zimskoj sezoni, ali u kojoj mjeri, to zavisi od evropskih i globalnih okolnosti. Vidite kako se povećanje cijena, odnosno inflacija, smanjenje snabdjevanja energentima i preispitivanje energetskih politika, dešava čak i u razvijenim zemljama Evropske unije koje su decenijama ispred nas, a kamoli kod nas koji, kao što znate, još nemamo ni viznu liberalizaciju. Njemačka ima krizu, Italija ima krizu. Vraćaju se na ugalj.
Dakle, to je situacija bez presedana u nekim oblastima, od pada Berlinskog zida, a u nekim oblastima od Drugog svjetskog rata. Dakle, od čega zavisi buduća situacija na našem kontinentu, sa čim ćemo se suočiti, danas nije lako predvidjeti.
Opasnost od visoke cijene energije
Takođe, u Evropi se pominje moguća kriza hrane zbog situacije u Ukrajini. Kako će se Kosovo nositi sa time?
Nadamo se da snabdjevanje Evrope pšenicom i cijene energenata neće biti takve da će stvoriti najgoru situaciju na našem kontinentu od Drugog svjetskog rata. Ali takav mračni scenario se sigurno zamišlja u evropskim prestonicama i oni osmišljavaju svoju evropsku politiku. U stalnom smo kontaktu sa njima. Ono što danas mogu da kažem je da, moji utisci i utisci moje Vlade, ministara, analiza koje oni rade i tako dalje, jesu da nam više preti opasnosti od visoke cijene energenata nego od nedostatka osnovnih namirnica.
Dakle, vjerujem da će visoke cijene energenata, posebno što se zemlje Evropske unije ucenjuju ruskim gasom, biti teže podneti nego snabdjevanje osnovnim namirnicama. Ali, opet, ne zna se. Teško je govoriti o decembru i januaru u avgustu.
U prošlom intervjuu ste rekli da očekujete da se konačni sporazum sa Srbijom postigne u okviru vašeg mandata. Da li i dalje tako mislite?
Mislim tako, da u okviru ovog mandata postoje mogućnosti, volja i interes da se realizuje pravno obavezujući sporazum za punu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, u čijem središtu je međusobno priznanje. Dakle, Kosovo postoji, mi smo nezavisna, suverena i demokratska država. Ono što nije u redu je naš odnos sa Srbijom. To nije normalan odnos i treba ga normalizovati.
Izvor: RSE
