Savjetnik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Mate Granić smatra da je rat za nezavisnost Kosova bio pravedan rat i da je "daleko važnije od kupovine kineskog oružja, to što se Srbija nije snašla na evropskom putu", prenosi Albanian post.
"Srbija mora da odluči o rješavanju otvorenih pitanja sa Kosovom", rekao je Granić.
U intervjuu za Albanian post Granić kaže da je "ratna retorika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića populistički rječnik za domaću potrošnju, više nego stvarna ideja srpskog rukovodstva".
Vučićevu izjavu da "postoji usaglašena zavjera Prištine, Zagreba i dijela Podgorice da se Srbija uhvati u klopku" vidi kao predizbornu izjavu.
Navodi da „Evropska unija mora da uloži veće napore da postigne konačan sporazum između Srbije i Kosova, ali i samog rukovodstva EU“.
Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju na Balkanu, kada se kaže da postoji opasnost od eskalacije situacije nakon ruske agresije u Ukrajini?
Na Zapadnom Balkanu, tačnije u jugoistočnoj Evropi, postoji niz otvorenih pitanja. U Bosni i Hercegovini jačaju separatističke ideje, posebno Milorada Dodika, i unitarne ideje, posebno Bakira Izetbegovića. Minimum neophodan za postizanje stabilnosti u BiH je postizanje dogovora o novom izbornom zakonu zasnovanom na Dejtonskom sporazumu i odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Svaki narod u BiH treba da ima pravo da bira svog predsjednika u Predstavništvu BiH. Preko Doma naroda mora se obezbjediti dodatno očuvanje vitalnih interesa svakog naroda u BiH. Srbija mora na kraju da odluči da li želi da ide putem evropskih integracija i rešavanja otvorenih pitanja sa Kosovom, uključujući i pitanje međunarodnog priznanja Kosova. Stabilnost Crne Gore i Kosova je važna za region u cjelini. Međutim, NATO ima snažno prisustvo u regionu. Nema izgleda za oružani sukob i nije realan, ali će tenzije u regionu vjerovatno rasti.
Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora se pominju kao najugroženije zemlje sukobima, da li i Vi tako mislite?
Tenzije na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su visoke, posebno u BiH. Uticaj Ruske Federacije je snažno prisutan u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Sve ovo pokazuje da je potrebno veće prisustvo NATO-a i EU, posebno u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu.
Vlada Kosova stalno traži da Kosovo ubrzano uđe u NATO, da li mislite da bi tako nešto moglo da se desi s obzirom na situaciju u Ukrajini?
Ovo je razuman zahtjev, posebno u svijetlu ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu.
Kosovo i Srbija još nisu postigli konačan dogovor, kako vidite ovaj sporazum i koja od ovih zemalja ide unazad?
Evropska unija mora da uloži veće napore za postizanje konačnog sporazuma između Srbije i Kosova, a u razgovore se mora uključiti i samo rukovodstvo EU, posebno Njemačka i Francuska.
Koliko je teško pregovarati sa Srbijom pošto ste bili i šef hrvatske diplomatije u vrijeme rata na Kosovu?
Svi pregovori za rat i mir, za granice i položaj manjina su teški, pogotovo ako postoji i teško istorijsko nasljeđe. Međutim, pregovori su jedini način da se postigne trajni mir i stabilnost na tom području. Dugi niz godina bio sam glavni pregovarač Hrvatske u razgovorima sa Srbijom, uključujući i u Sporazumu o normalizaciji odnosa koji je potpisan u Beogradu 23. avgusta 1996. Ovim sporazumom Hrvatska i Srbija su se prvi put međunarodno priznale
Bivšim liderima OVK se sudi za ratne zločine u Hagu, kako vidite ovaj proces i da li smatrate da je rat OVK bio čist?
Kosovska borba za nezavisnost bila je pravedan rat, a da li je bilo ratnih zločina ili ne, odlučiće Specijalni sud i istorija.
Srbija je nedavno kupila oružje od Kine, kako vidite ovu akciju Srbije, da li tako nešto predstavlja prijetnju po bezbjednost na Balkanu?
Daleko važnija od kupovine kineskog naoružanja je činjenica da se Srbija još nije snašla na evropskom putu i sankcijama EU Rusiji. Treba imati u vidu da je Srbija podržala dve rezolucije UN protiv ruske agresije u Ukrajini.
Kako gledate na proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, da li smatrate da EU ide sporim koracima u tom procesu za integraciju nekih zemalja u EU?
Mislim da EU greši što snažno ne podržava integraciju celog Zapadnog Balkana u EU. Naravno, uz sve uslove. Posebno je nepravedno sa strane EU što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum za početak pregovora o članstvu u EU. Razlozi za to leže u bitnim razlikama između vodećih zemalja EU koje imaju za koncepciju budućnosti EU.
Kako komentarišete ocjene gospodina Vučića tokom predizborne kampanje da "Priština, Zagreba i dio Podgorice pokušavaju Srbiju da uvuku u sukob"?
Ovo je predizborna izjava predsjednika Vučića, pa je ne treba shvatati olako. Od nove srpske vlade očekuje se snažan proevropski profil, uprkos činjenici da će ostati mnoge razlike i otvorena pitanja između Beograda i Zagreba i Beograda i Prištine, kao i Beograda i "dijela Podgorice“. Ali ova pitanja se moraju uporno rešavati kroz pregovore, a podrška EU ovim pregovorima treba da bude mnogo jača.
Dakle, mislite da je tako nešto samo uobičajena izjava Vučića da bi probudio osjećanja svog biračkog tijela, ili postoji ikakva osnova?
Mislim da ove izjave predsjednika Vučija treba shvatiti prije svega kao deo njegove izborne kampanje. Istina, često otežavaju rešavanje otvorenih pitanja. Iskreno vjerujem da je predsjednik Vučić svijestan da se sva otvorena pitanja između ovih zemalja mogu riješiti samo pregovorima. To je posebno vidljivo iz zločina koje ruska agresija čini prema Ukrajini i reakcijama demokratskog svijeta. Događaji u bliskoj budućnosti će vrlo brzo doneti odgovore na ovo pitanje.
Očekuje se da Albanac postane premijer Crne Gore - Dritan Abazović, da li mislite da je to dobar izbor?
To je isključiva nadležnost crnogorskog parlamenta i crnogorskih parlamentarnih partija, ali je realno prelazno rješenje. Republika Hrvatska želi stabilnu, evropski orijentisanu Crnu Goru i članicu NATO.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
U intervjuu za Albanian post Granić kaže da je "ratna retorika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića populistički rječnik za domaću potrošnju, više nego stvarna ideja srpskog rukovodstva".
Vučićevu izjavu da "postoji usaglašena zavjera Prištine, Zagreba i dijela Podgorice da se Srbija uhvati u klopku" vidi kao predizbornu izjavu.
Navodi da „Evropska unija mora da uloži veće napore da postigne konačan sporazum između Srbije i Kosova, ali i samog rukovodstva EU“.
Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju na Balkanu, kada se kaže da postoji opasnost od eskalacije situacije nakon ruske agresije u Ukrajini?
Na Zapadnom Balkanu, tačnije u jugoistočnoj Evropi, postoji niz otvorenih pitanja. U Bosni i Hercegovini jačaju separatističke ideje, posebno Milorada Dodika, i unitarne ideje, posebno Bakira Izetbegovića. Minimum neophodan za postizanje stabilnosti u BiH je postizanje dogovora o novom izbornom zakonu zasnovanom na Dejtonskom sporazumu i odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Svaki narod u BiH treba da ima pravo da bira svog predsjednika u Predstavništvu BiH. Preko Doma naroda mora se obezbjediti dodatno očuvanje vitalnih interesa svakog naroda u BiH. Srbija mora na kraju da odluči da li želi da ide putem evropskih integracija i rešavanja otvorenih pitanja sa Kosovom, uključujući i pitanje međunarodnog priznanja Kosova. Stabilnost Crne Gore i Kosova je važna za region u cjelini. Međutim, NATO ima snažno prisustvo u regionu. Nema izgleda za oružani sukob i nije realan, ali će tenzije u regionu vjerovatno rasti.
Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora se pominju kao najugroženije zemlje sukobima, da li i Vi tako mislite?
Tenzije na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su visoke, posebno u BiH. Uticaj Ruske Federacije je snažno prisutan u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Sve ovo pokazuje da je potrebno veće prisustvo NATO-a i EU, posebno u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu.
Vlada Kosova stalno traži da Kosovo ubrzano uđe u NATO, da li mislite da bi tako nešto moglo da se desi s obzirom na situaciju u Ukrajini?
Ovo je razuman zahtjev, posebno u svijetlu ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu.
Kosovo i Srbija još nisu postigli konačan dogovor, kako vidite ovaj sporazum i koja od ovih zemalja ide unazad?
Evropska unija mora da uloži veće napore za postizanje konačnog sporazuma između Srbije i Kosova, a u razgovore se mora uključiti i samo rukovodstvo EU, posebno Njemačka i Francuska.
Koliko je teško pregovarati sa Srbijom pošto ste bili i šef hrvatske diplomatije u vrijeme rata na Kosovu?
Svi pregovori za rat i mir, za granice i položaj manjina su teški, pogotovo ako postoji i teško istorijsko nasljeđe. Međutim, pregovori su jedini način da se postigne trajni mir i stabilnost na tom području. Dugi niz godina bio sam glavni pregovarač Hrvatske u razgovorima sa Srbijom, uključujući i u Sporazumu o normalizaciji odnosa koji je potpisan u Beogradu 23. avgusta 1996. Ovim sporazumom Hrvatska i Srbija su se prvi put međunarodno priznale
Bivšim liderima OVK se sudi za ratne zločine u Hagu, kako vidite ovaj proces i da li smatrate da je rat OVK bio čist?
Kosovska borba za nezavisnost bila je pravedan rat, a da li je bilo ratnih zločina ili ne, odlučiće Specijalni sud i istorija.
Srbija je nedavno kupila oružje od Kine, kako vidite ovu akciju Srbije, da li tako nešto predstavlja prijetnju po bezbjednost na Balkanu?
Daleko važnija od kupovine kineskog naoružanja je činjenica da se Srbija još nije snašla na evropskom putu i sankcijama EU Rusiji. Treba imati u vidu da je Srbija podržala dve rezolucije UN protiv ruske agresije u Ukrajini.
Kako gledate na proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, da li smatrate da EU ide sporim koracima u tom procesu za integraciju nekih zemalja u EU?
Mislim da EU greši što snažno ne podržava integraciju celog Zapadnog Balkana u EU. Naravno, uz sve uslove. Posebno je nepravedno sa strane EU što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum za početak pregovora o članstvu u EU. Razlozi za to leže u bitnim razlikama između vodećih zemalja EU koje imaju za koncepciju budućnosti EU.
Kako komentarišete ocjene gospodina Vučića tokom predizborne kampanje da "Priština, Zagreba i dio Podgorice pokušavaju Srbiju da uvuku u sukob"?
Ovo je predizborna izjava predsjednika Vučića, pa je ne treba shvatati olako. Od nove srpske vlade očekuje se snažan proevropski profil, uprkos činjenici da će ostati mnoge razlike i otvorena pitanja između Beograda i Zagreba i Beograda i Prištine, kao i Beograda i "dijela Podgorice“. Ali ova pitanja se moraju uporno rešavati kroz pregovore, a podrška EU ovim pregovorima treba da bude mnogo jača.
Dakle, mislite da je tako nešto samo uobičajena izjava Vučića da bi probudio osjećanja svog biračkog tijela, ili postoji ikakva osnova?
Mislim da ove izjave predsjednika Vučija treba shvatiti prije svega kao deo njegove izborne kampanje. Istina, često otežavaju rešavanje otvorenih pitanja. Iskreno vjerujem da je predsjednik Vučić svijestan da se sva otvorena pitanja između ovih zemalja mogu riješiti samo pregovorima. To je posebno vidljivo iz zločina koje ruska agresija čini prema Ukrajini i reakcijama demokratskog svijeta. Događaji u bliskoj budućnosti će vrlo brzo doneti odgovore na ovo pitanje.
Očekuje se da Albanac postane premijer Crne Gore - Dritan Abazović, da li mislite da je to dobar izbor?
To je isključiva nadležnost crnogorskog parlamenta i crnogorskih parlamentarnih partija, ali je realno prelazno rješenje. Republika Hrvatska želi stabilnu, evropski orijentisanu Crnu Goru i članicu NATO.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
