Premijer Kosova Albin Kurti u velikom intervjuu za zagrebački Večernji list izrazio je "zabrinutost što Srbija trenutno troši više na vojsku od svih drugih na Zapadnom Balkanu zajedno" i optužio je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da želi od Kosova da napravi "nefunkcionalnu državu".
On je rekao da se Srbija na Zapadnom Balkanu ponaša kao Ruska Federacija i da od RS (entiteta Bosne i Hercegovine) pravi Bjelorusiju, a od Crne Gore Ukrajinu.
Na pitanje zašto misli da Vučić želi da izazove međunarodni sukob i da li ga vidi kao faktora destabilizacije Balkana, Kurti je rekao da Kosovo nije problem, da Kosovo ima problem, a da je problem Kosova Srbija.
"U Srbiji nema pluralizma. Imate jednu stranku. Ta stranka je i država. Ta država je i crkva. Ta crkva je i stranka. Nema onde pluralizma, oni glume demokratiju s izborima. U posljednje vrijeme Srbija je uveliko povećala vojnu potrošnju. Srbija trenutno troši više na vojsku nego ostalih pet država zapadnog Balkana zajedno. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija zajedno ne troše toliko koliko Srbija sama. Ona to ne radi zbog Mađarske i Rumunije i ova militarizacija Srbije je za nas veoma zabrinjavajuća. Moj utisak je da Srbija sve više liči na Njemačku između dva svjetska rata nakon završetka Vajmarske Republike. U prvoj deceniji ovog vijeka u Srbiji smo imali srpsku verziju Vajmarske Republike, koja je počela s bivšim srpskim premijerom koji je ubijen Zoranom Đinđićem, završila se s bivšim predsjednikom Borisom Tadićem, i od tada imamo period gde Srbija liči na Njemačku između dva svjetska rata, ali poslije kraja Vajmarske Republike i militarizacija je glavni državni i institucionalni impuls", rekao je Kurti.
Naveo je da za Kosovo ima volju i interes za sveobuhvatni sporazum, ali da zavisi od toga da li je Srbija spremna I da je normalizacija odnosa Kosova i Srbije takva da mnogo više zavisi od spremnosti Srbije da promeni svoj pristup i sebe.
"Mi vodimo razgovore o budućem dijalogu sa Srbijom, o sljedećem poglavlju dijaloga. Nedostaje napredak i to nije počelo s nama, mnogo ranije je nedostajalo napretka, ali smo ukazali da veliki dio izostaje zbog pogrešnih pristupa. Dakle, potpisani su štetni sporazumi za Kosovo koje ni Ustavni sud, kakav je bio, nije mogao progutati. U tom smislu, potrebno nam je novo poglavlje, potreban nam je novi pristup, a za nas to mora biti principijelno, gdje su građani dobitnici s recipročnim priznanjem u centru. U posljednje vrijeme došlo je do tektonskog pomjeranja na bolje, jer se u posljednjoj deceniji smatralo da Kosovo čini ustupke da na kraju dobije priznanje od Srbije", rekao je Kurti.
Naglasio je da je uzajamno priznavanje srž sporazuma, a da to kažu svi prijatelji i partneri Kosova.
"Dakle, sporazum neće biti samo recipročno priznanje, već nema sporazuma bez recipročnog priznanja u fokusu. Dakle, ne na kraju, u vremenskom smislu, već u fokusu, u smislu prostora koje taj sporazum treba obuhvatiti. Jedna tema oko koje smo mi spremni odmah da se angažujemo kako bi je riješili što prije je ona o nestalima, budući da je tu briga porodica hoće li pronaći voljene veća od tuge", rekao je Kurti.
Na pitanje da li bi pristao na razmenu teritorija, Kurti je odgovorio odrečno i naveo da želi da se dijalog vodi o pravima i potrebama građana, a ne o teritorijalnoj razmjeni.
"U prirodi je autokrata da misle kako mogu razmenjivati teritorije kao da je njihovo vlasništvo. Nismo u vremenu srednjeg vijeka, s monarsima koji teritorije države smatraju zemljom oca ili monarha, a narod porodicom onoga koji vlada. Mi smo demokratska republika i takvih rješenja neće biti na stolu. To je i razlog zašto sam pobjedio na izborima, jer narod Kosova ne želi tako nešto. Mislim da ni Srbi ne žele tako nešto. To želi samo predsjednik Srbije. Sada, otkako sam ja na vlasti, on više ne spominje razgraničenje s Albancima i teritorijalna rješenja, nego želi ‘bosnizaciju’ Kosova u obliku autonomnog srpskog entiteta u sklopu naše republike, kako bi od nas napravio nefunkcionalnu državu i nije uspio. A to se neće dogoditi", kaže Kurti.
Na pitanje zašto se Vlada Kosova protivi stvaranju Zajednica srpskih opština u skladu s potpisanim sporazumom u EU 2013. godine, Kurti je naveo da ono što Srbija pokušava nametnuti kosovskoj državnosti i ustavnom poretku nisu želje ili volja kosovskih Srba, već izraz hegemonističkih težnji Srbije.
Kaže da nijedan Srbin na Kosovu nikada nije protestovao što se ZSO nije implementirala.
"Beograd se uvijek ljutio. Godine 1991, 26. aprila, 14 opština sa srpskom većinom u BiH spojilo se u svoju asocijaciju. 9. januara 1992. proglasili su nezavisnost. 28. februara 1992. imali su ustav, a konačno 14. decembra 1995. u Dejtonu dobili su međunarodno priznanje. Hoće ponoviti Bosnu i Hercegovinu na Kosovu. Gledajte, u BiH imamo državu koja nije republika, a unutra je republika koja nije država. Beograd na sličan način želi da na Kosovu ima državu koja se neće zvati republika, nego asocijacija i da se unutar Kosova zove Republika, ali neće biti država. Tako nešto neću dopustiti ni iz opozicije ni s pozicije moći. Zato je narod glasao za mene – da spriječim ‘bosnizaciju’ Kosova", rekao je Kurti.
Dodao je da je Beograd taj koji "želi da ima državu u državi" i naveo da dijalog Kosova i Srbije nije o statusu Kosova, niti o unutrašnjim pitanjima Kosova, već o statusu odnosa.
"Dijalog se ne vodi da bi Kosovo samo sebe dovelo u pitanje, već da bi se normalizovali odnosi sa Srbijom. A za normalizaciju odnosa, smatram da Srbija treba mnogo više da se promjeni", rekao je Kurti.
Na pitanje kako gleda na kritike koje je izneo predstavnik EU za spoljnu politiku Joseph Borell na akciju specijalne jedinice policije na sjeveru Kosova, Kurti kaže da ta akcija nije bila usmjerena protiv bilo koje nacionalnosti ili zajednice koja živi na Kosovu.
"Upućena je kriminalcima koji su identifikovani kao krijumčari ilegalne robe na području Republike Kosovo. Zločinci se ne dijele na etničke skupine, dijele se prema krivičnim djelima. Etnička pripadnost ih ne čini ni metama ni imunima. Ništa ne može služiti kao štit od krivičnog djela i niko ne može biti iznad zakona. Uspostavljanje reda i zakona u najboljem je interesu građana Kosova, bez razlike", rekao je premijer Kosova.
Upitan da li je strahovao od izbijanja rata između Kosova i Srbije nakon policijske akcije, rekao je da se ministar obrane Srbije Nebojša Stefanović zajedno s ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan Harčenkom pojavio na Jarinju, i da su obišli skup srpskih vojnih snaga gdje je bilo i oklopnih vozila, a iznad njih su podigli vojni MiG-29, avion koji su uzeli od Ruske Federacije.
"Tenzije su sigurno jako porasle, ali ne zbog nas. Htjeli su da nas zastraše, zaprijete, ali nismo odustali i na kraju je sve završilo u Briselu i danas sam srećan što imam mjeru reciprociteta na registarskim tablicama. Dakle, smatramo se nezavisnim, Srbija nas ne priznaje, ali ne može tražiti da se ne priznajemo. Želimo da uopšte nema barijera, ali sve dok Srbija insistira na njima, moraćemo da odgovaramo po zakonu", rekao je Kurti.
Na pitanje zašto kategorički odbija koncept “Otvorenog Balkana”, koji zagovaraju Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, Kurti pita kako može postati otvoren Balkan kada je Srbija zatvorena za Kosovo.
"Ne prihvata naš pasoš, identifikaciona dokumenta, diplome, svjedočanstva ili kosovske pečate. Možemo imati otvoren Balkan nakon što se Srbija otvori za Kosovo. “Otvoreni Balkan” više liči na Balkan otvoren za uticaje s istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava. Mi treba da buemo s Evropskom unijom, a ne otvoreni prema Ruskoj Federaciji i Kini", rekao je Kurti.
Upitan kako ocjenjuje opštu situaciju u regionu i strahuje li od od moguće eskalacije sukoba u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, Kurti je rekao da je situacija na Zapadnom Balkanu minijaturna situacija okolnosti Ruske Federacije.
"Sve se više pokazuje da se Srbija na Zapadnom Balkanu ponaša kao Ruska Federacija u kojoj RS u Bosni i Hercegovini pokušava postati Bjelorusija, a Crnu Goru žele pretvoriti u Ukrajinu. Dakle, bit je da Srbija ne prihvaća kao prave države zemlje koje nisu u Europskoj uniji, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa čak i Sjevernu Makedoniju, pa ih Srbija smatra privremenim državama i angažuje se svim svojim kapacitetima za njihovo oslabljenje i propadanje", rekao je Kurti.
Odgovarajući na pitanje o optužbama Beograda da je osoba koja želi da stvori "veliku Albaniju", Kurti je naveo da se u Beogradu puno priča o njemu i Kosovu, ali ništa o "njihovoj odgovornosti za izazivanje tri rata na Balkanu, za priznavanje krivice za genocid u BiH i na Kosovu i za nastavak agresije".
"Mi nismo započeli nikakav rat na Balkanu u ime ‘velike Albanije’, naprotiv, okupirani smo i potlačeni samo zato što smo Albanci. Srbiji bi bilo dobro da vidi sebe u ogledalu, a ne svoje susjede da gleda kroz dvogled vojske”, smatra Kurti.
Povodom nedavne posjete hrvatskog premijera Andreja Plenovića Prištini, Kurti je rekao da je potvrđena bliskost dvaju naroda i Hrvatske i Kosova.
Naveo je da je Kosovo posvećeno ulasku u NATO i EU i da je zato Hrvatska izvrstan primjer i uzor za Kosovo.
"Pozdravljamo povećanje broja hrvatskih oružanih snaga u misiji NATO na Kosovu, Kforu. Takvo zalaganje za mir i stabilnost u regionu i te kako je dobrodošlo, posebno kada dolazi iz zemlje s kojom imamo izvrsne odnose", rekao je Kurti.
Naveo je da su razgovarali o razvoju situacije u regionu i naglasio da su i Hrvatska i Kosovo opredjeljeni za trajni mir, dugoročnu stabilnost i regionalnu sigurnost.
"Ocjenili smo da je porast napetosti iz Srbije posljedica nedostatka demokratije i nesuočavanja sa svojom prošlošću. Ova dva unutrašnja defekta se izvoze u regionu kao destabilizujući učinci”, rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Online/Večernji list
Na pitanje zašto misli da Vučić želi da izazove međunarodni sukob i da li ga vidi kao faktora destabilizacije Balkana, Kurti je rekao da Kosovo nije problem, da Kosovo ima problem, a da je problem Kosova Srbija.
"U Srbiji nema pluralizma. Imate jednu stranku. Ta stranka je i država. Ta država je i crkva. Ta crkva je i stranka. Nema onde pluralizma, oni glume demokratiju s izborima. U posljednje vrijeme Srbija je uveliko povećala vojnu potrošnju. Srbija trenutno troši više na vojsku nego ostalih pet država zapadnog Balkana zajedno. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija zajedno ne troše toliko koliko Srbija sama. Ona to ne radi zbog Mađarske i Rumunije i ova militarizacija Srbije je za nas veoma zabrinjavajuća. Moj utisak je da Srbija sve više liči na Njemačku između dva svjetska rata nakon završetka Vajmarske Republike. U prvoj deceniji ovog vijeka u Srbiji smo imali srpsku verziju Vajmarske Republike, koja je počela s bivšim srpskim premijerom koji je ubijen Zoranom Đinđićem, završila se s bivšim predsjednikom Borisom Tadićem, i od tada imamo period gde Srbija liči na Njemačku između dva svjetska rata, ali poslije kraja Vajmarske Republike i militarizacija je glavni državni i institucionalni impuls", rekao je Kurti.
Uzajamno priznanje srž sporazuma
Naveo je da za Kosovo ima volju i interes za sveobuhvatni sporazum, ali da zavisi od toga da li je Srbija spremna I da je normalizacija odnosa Kosova i Srbije takva da mnogo više zavisi od spremnosti Srbije da promeni svoj pristup i sebe.
"Mi vodimo razgovore o budućem dijalogu sa Srbijom, o sljedećem poglavlju dijaloga. Nedostaje napredak i to nije počelo s nama, mnogo ranije je nedostajalo napretka, ali smo ukazali da veliki dio izostaje zbog pogrešnih pristupa. Dakle, potpisani su štetni sporazumi za Kosovo koje ni Ustavni sud, kakav je bio, nije mogao progutati. U tom smislu, potrebno nam je novo poglavlje, potreban nam je novi pristup, a za nas to mora biti principijelno, gdje su građani dobitnici s recipročnim priznanjem u centru. U posljednje vrijeme došlo je do tektonskog pomjeranja na bolje, jer se u posljednjoj deceniji smatralo da Kosovo čini ustupke da na kraju dobije priznanje od Srbije", rekao je Kurti.
Naglasio je da je uzajamno priznavanje srž sporazuma, a da to kažu svi prijatelji i partneri Kosova.
"Dakle, sporazum neće biti samo recipročno priznanje, već nema sporazuma bez recipročnog priznanja u fokusu. Dakle, ne na kraju, u vremenskom smislu, već u fokusu, u smislu prostora koje taj sporazum treba obuhvatiti. Jedna tema oko koje smo mi spremni odmah da se angažujemo kako bi je riješili što prije je ona o nestalima, budući da je tu briga porodica hoće li pronaći voljene veća od tuge", rekao je Kurti.
Nema razmjene teritorija
Na pitanje da li bi pristao na razmenu teritorija, Kurti je odgovorio odrečno i naveo da želi da se dijalog vodi o pravima i potrebama građana, a ne o teritorijalnoj razmjeni.
"U prirodi je autokrata da misle kako mogu razmenjivati teritorije kao da je njihovo vlasništvo. Nismo u vremenu srednjeg vijeka, s monarsima koji teritorije države smatraju zemljom oca ili monarha, a narod porodicom onoga koji vlada. Mi smo demokratska republika i takvih rješenja neće biti na stolu. To je i razlog zašto sam pobjedio na izborima, jer narod Kosova ne želi tako nešto. Mislim da ni Srbi ne žele tako nešto. To želi samo predsjednik Srbije. Sada, otkako sam ja na vlasti, on više ne spominje razgraničenje s Albancima i teritorijalna rješenja, nego želi ‘bosnizaciju’ Kosova u obliku autonomnog srpskog entiteta u sklopu naše republike, kako bi od nas napravio nefunkcionalnu državu i nije uspio. A to se neće dogoditi", kaže Kurti.
ZSO hegemonistička težnja Srbije
Na pitanje zašto se Vlada Kosova protivi stvaranju Zajednica srpskih opština u skladu s potpisanim sporazumom u EU 2013. godine, Kurti je naveo da ono što Srbija pokušava nametnuti kosovskoj državnosti i ustavnom poretku nisu želje ili volja kosovskih Srba, već izraz hegemonističkih težnji Srbije.
Kaže da nijedan Srbin na Kosovu nikada nije protestovao što se ZSO nije implementirala.
"Beograd se uvijek ljutio. Godine 1991, 26. aprila, 14 opština sa srpskom većinom u BiH spojilo se u svoju asocijaciju. 9. januara 1992. proglasili su nezavisnost. 28. februara 1992. imali su ustav, a konačno 14. decembra 1995. u Dejtonu dobili su međunarodno priznanje. Hoće ponoviti Bosnu i Hercegovinu na Kosovu. Gledajte, u BiH imamo državu koja nije republika, a unutra je republika koja nije država. Beograd na sličan način želi da na Kosovu ima državu koja se neće zvati republika, nego asocijacija i da se unutar Kosova zove Republika, ali neće biti država. Tako nešto neću dopustiti ni iz opozicije ni s pozicije moći. Zato je narod glasao za mene – da spriječim ‘bosnizaciju’ Kosova", rekao je Kurti.
Dodao je da je Beograd taj koji "želi da ima državu u državi" i naveo da dijalog Kosova i Srbije nije o statusu Kosova, niti o unutrašnjim pitanjima Kosova, već o statusu odnosa.
"Dijalog se ne vodi da bi Kosovo samo sebe dovelo u pitanje, već da bi se normalizovali odnosi sa Srbijom. A za normalizaciju odnosa, smatram da Srbija treba mnogo više da se promjeni", rekao je Kurti.
O akcijama na sjeveru
Na pitanje kako gleda na kritike koje je izneo predstavnik EU za spoljnu politiku Joseph Borell na akciju specijalne jedinice policije na sjeveru Kosova, Kurti kaže da ta akcija nije bila usmjerena protiv bilo koje nacionalnosti ili zajednice koja živi na Kosovu.
"Upućena je kriminalcima koji su identifikovani kao krijumčari ilegalne robe na području Republike Kosovo. Zločinci se ne dijele na etničke skupine, dijele se prema krivičnim djelima. Etnička pripadnost ih ne čini ni metama ni imunima. Ništa ne može služiti kao štit od krivičnog djela i niko ne može biti iznad zakona. Uspostavljanje reda i zakona u najboljem je interesu građana Kosova, bez razlike", rekao je premijer Kosova.
Upitan da li je strahovao od izbijanja rata između Kosova i Srbije nakon policijske akcije, rekao je da se ministar obrane Srbije Nebojša Stefanović zajedno s ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan Harčenkom pojavio na Jarinju, i da su obišli skup srpskih vojnih snaga gdje je bilo i oklopnih vozila, a iznad njih su podigli vojni MiG-29, avion koji su uzeli od Ruske Federacije.
"Tenzije su sigurno jako porasle, ali ne zbog nas. Htjeli su da nas zastraše, zaprijete, ali nismo odustali i na kraju je sve završilo u Briselu i danas sam srećan što imam mjeru reciprociteta na registarskim tablicama. Dakle, smatramo se nezavisnim, Srbija nas ne priznaje, ali ne može tražiti da se ne priznajemo. Želimo da uopšte nema barijera, ali sve dok Srbija insistira na njima, moraćemo da odgovaramo po zakonu", rekao je Kurti.
"Otvoreni Balkan" i region
Na pitanje zašto kategorički odbija koncept “Otvorenog Balkana”, koji zagovaraju Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, Kurti pita kako može postati otvoren Balkan kada je Srbija zatvorena za Kosovo.
"Ne prihvata naš pasoš, identifikaciona dokumenta, diplome, svjedočanstva ili kosovske pečate. Možemo imati otvoren Balkan nakon što se Srbija otvori za Kosovo. “Otvoreni Balkan” više liči na Balkan otvoren za uticaje s istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava. Mi treba da buemo s Evropskom unijom, a ne otvoreni prema Ruskoj Federaciji i Kini", rekao je Kurti.
Upitan kako ocjenjuje opštu situaciju u regionu i strahuje li od od moguće eskalacije sukoba u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, Kurti je rekao da je situacija na Zapadnom Balkanu minijaturna situacija okolnosti Ruske Federacije.
"Sve se više pokazuje da se Srbija na Zapadnom Balkanu ponaša kao Ruska Federacija u kojoj RS u Bosni i Hercegovini pokušava postati Bjelorusija, a Crnu Goru žele pretvoriti u Ukrajinu. Dakle, bit je da Srbija ne prihvaća kao prave države zemlje koje nisu u Europskoj uniji, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa čak i Sjevernu Makedoniju, pa ih Srbija smatra privremenim državama i angažuje se svim svojim kapacitetima za njihovo oslabljenje i propadanje", rekao je Kurti.
Odgovarajući na pitanje o optužbama Beograda da je osoba koja želi da stvori "veliku Albaniju", Kurti je naveo da se u Beogradu puno priča o njemu i Kosovu, ali ništa o "njihovoj odgovornosti za izazivanje tri rata na Balkanu, za priznavanje krivice za genocid u BiH i na Kosovu i za nastavak agresije".
"Mi nismo započeli nikakav rat na Balkanu u ime ‘velike Albanije’, naprotiv, okupirani smo i potlačeni samo zato što smo Albanci. Srbiji bi bilo dobro da vidi sebe u ogledalu, a ne svoje susjede da gleda kroz dvogled vojske”, smatra Kurti.
O povećanju broja hrvatskih vojnika u Kforu
Povodom nedavne posjete hrvatskog premijera Andreja Plenovića Prištini, Kurti je rekao da je potvrđena bliskost dvaju naroda i Hrvatske i Kosova.
Naveo je da je Kosovo posvećeno ulasku u NATO i EU i da je zato Hrvatska izvrstan primjer i uzor za Kosovo.
"Pozdravljamo povećanje broja hrvatskih oružanih snaga u misiji NATO na Kosovu, Kforu. Takvo zalaganje za mir i stabilnost u regionu i te kako je dobrodošlo, posebno kada dolazi iz zemlje s kojom imamo izvrsne odnose", rekao je Kurti.
Naveo je da su razgovarali o razvoju situacije u regionu i naglasio da su i Hrvatska i Kosovo opredjeljeni za trajni mir, dugoročnu stabilnost i regionalnu sigurnost.
"Ocjenili smo da je porast napetosti iz Srbije posljedica nedostatka demokratije i nesuočavanja sa svojom prošlošću. Ova dva unutrašnja defekta se izvoze u regionu kao destabilizujući učinci”, rekao je Kurti.
Izvor: Kosovo Online/Večernji list
