Kakav je stav Vlade Kosova po pitanju dijaloga sa Srbijom i kako ona vidi svoje obaveze u okviru Vašingtonskog sporazuma? Postoji li alternativa dijalogu sa Srbijom i o kojim temama Vlada Kosova očekuje da će se razgovarati u narednim rundama u Briselu? O ovome je ekipa portala European Western Balkans razgovarala sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem na Prespanskom forumu za dijalog koji je održan prvog i drugog jula na Ohridu u Sjevernoj Makedoniji.
European Western Balkans: Dozvolite mi da započnem sa pitanjem o onome o čemu ste pričali danas na Forumu, a to je problem mini Šengena i potreba za ostalim vidovima regionalne saradnje poput SEFTA-e. Šta je po vašem mišljenju ključna razlika između mini Šengena i SEFTA-e koju predlažete?
Albin Kurti: Prije svega, mi ne znamo šta mini Šengen sve zapravo podrazumeva. Nije mi jasno za šta nam je potreban mini Šengen kada imamo Berlinski proces koji od samita u Sofiji podrazumijeva i zajedničko regionalno tržište. Za šta nam onda treba mini Šengen ako imamo zajedničko regionalno tržište još od samita u Sofiji? Sa druge strane, mislim da nije prikladno to nazivati mini Šengenom. Počelo je u Novom Sadu i ne vidim kako možemo da iznesemo ovu inicijativu bez međusobnog priznavanja Kosova i Srbije. Nivo na kojem se politike različitih zemalja u zoni Šengena slažu jedna sa drugom je nezamisliv za Kosovo i Srbiju dok god ne budemo imali međusobno priznanje.
European Western Balkans: Neki bi mogli reći da se Kosovo obavezalo da uđe u mini Šengen Vašingtonskim sporazumom potpisanim prošle godine. Koje je vaše mišljenje o ovome? Da li će Kosovo odstupiti od onoga na šta se obavezalo?
Albin Kurti: Prošle godine smo imali odluku koju je doneo Ustavni sud koja je pokazala da prethodna vlada nije bila samo nelegitimna već i protivustavna. Na dan kad je izabrana – 03. juna 2020. godine nije postojala većina. Nije bilo 61 narodnog poslanika od 120, već samo 60. Smatram da među javnim mnjenjem na Kosovu postoji ogromna suzdržanost prema prethodnoj vladi i spremnosti istitucija koje nikada nisu ni bile za ovu mini Šengen inicijativu. Smatram da se mi ponašamo u skladu sa tim, a na onima koji su predložili mini Šengen treba da bude teret dokazivanja da pokažu šta je zaista njena suština i zašto je potrebna kad imamo Berlinski proces.
European Western Balkans: Iz onoga što ste rekli moglo bi da se shvati da vi Vašingtonski sporazum sam po sebi sa njegovim klauzulama smatrate nelegitimnim. Čuli smo od vlade SAD-a da je sporazum u njihovim očima validan. Da li će ovo po vašem mišljenju predstavljati problem u vašim odnosima sa administracijom Sjedinjenih Država?
Albin Kurti: Ja sam jedan od lidera koji je podržao predsjednika Bidena za razliku od predsjednika Vučića koji je snažno lobirao za predsjednika Trumpa. Nisam rekao da ću odbaciti ono što je potpisano u Vašingotnu, ni slučajno. Posljednja stavka, a to je priznanje Kosova od strane Izraela, je implementirana i to je najvredniji dio sporazuma. Morate znati da dva dokumenta nisu ista. Na primjer, u dokumentu srpske strane bilo je napisano da će ambasada u Tel Avivu biti premještena u Jerusalim ali se to nije juče desilo kao što je trebalo. Stoga, dva različita dokumenta, dvije jednostrane obaveze.
Mi u principu ne želimo to da negiramo, ali istovremeno moramo da budemo pažljivi jer postoje stavke koje su problematične za naš ustav koje su potpisane od strane prethodnog premijera. Želim da pomenem i činjenicu da nećemo lobirati i upuštati se u članstvo u međunarodnim organizacijama. To se suprotstavlja Ustavu Republike Kosovo.
European Western Balkans: Koji je vaš utisak, kako administracija Sjedinjenih Država gleda na Vašingtonski sporazum i njegove klauzule? Da li su se stvari fundamentalno promjenile sa Bidenovom administracijom koja je došla ovog januara?
Albin Kurti: Već sam predložio četiri preporuke vezane za Srbiju. Jedna je reciprocitet prava manjina – u Srbiji postoji nacionalni savjet za Albance ali i Bošnjake. Vjerujem da možemo da imamo prava reciprociteta. Potom sam predložio SEFTU (Sporazum o slobodnoj trgovini Jugoistočne Evrope) po uzoru na ono što Norveška, Island i Švicarska imaju sa EU, tačnije EFTA i EEA.
Potom, treba da se fokusiramo na probleme nestalih osoba. Upravo smo imali NATO samit u Briselu. Predsjednik Biden je došao prije svega na NATO samit ali i na G7 samit i ostao osam dana. Takođe sam predložio i da Kosovo i Srbija sklope mirovnu deklaraciju da nećemo napadati jedni druge. Ostale države ili žele ili su se već prikljućile NATO savezu, sa izuzetkom Srbije. Mislim da su ovi predlozi realni i da treba da ih ostvarimo.
European Western Balkans: Pričao sam o Vašingtonskom sporazumu imajući na umu da je bilo očekivanja da će ovaj sporazum fundamentalno prestati da bude važan za novu administraciju ukoliko Joe Biden pobjedi na izborima, a on jeste pobjedio. Generalno govoreći, da li vidite veliku razliku u pristupu SAD-a Kosovu i odnosu Srbije i Kosova nakon smijene administracije u Vašingtonu, posebno kada je u pitanju odnos administracije SAD-a i EU po pitanju dijaloga?
Albin Kurti: Sa jedne strane, SAD zadržavaju svoj stav o nezavisnosti Kosova nevezano za to ko pobjedi na izborima. Ipak, postoje neke razlike. Predsjednik Biden želi da ojača transatlantske odnose SAD-a i Evrope. On je socijaldemokrata a ima i politiku zasnovanu na vrijednostima, pri čemu želi da ima transformativan rezltat van dijaloga, a ne transakcioni pristup.
European Western Balkans: Povodom posljednje runde dijaloga koju ste imali sa predsjednikom Vučićem u Briselu, rečeno je da je veoma pozitivno što se sastanak održao, ali smo čuli kroz razne izjave sa obe strane da nije bilo mnogo povjerenja i da su dvije strane vrlo udaljene. Šta pozitivno možete da izdvojite sa ovog sastanka i šta mislite kuda ide dijalog?
Albin Kurti: Mislim da se morate složiti sa mnom da je teško imati razgovore dok god ne dođe do distanciranja od Miloševićevog režima. Veoma je potrebno imati stvarno distanciranje, introspekciju i samokritiku da bi se pravilno usmjerilo ka budućnosti i pomirenjem došlo do rješenja. Ne vidim alternativu međusobnom priznavanju i ne želim da izbjegavam kontroverzna pitanja. Nekoliko puta je bilo pokušaja rasprave o tehničkim detaljima prethodnih rundi razgovora, ali mi smo politički lideri. Tehnički detalji su za stručnjake, državne zvaničnike koji su dio naših timova. Ali kao lideri ne bismo trebali izbjegavati kontroverzne teme i mislim da je ovo nedostatak uzajamnog priznavanja, naime – uzajamno nepriznavanje.
Za mene se dijalog u Briselu koji se oslanja na rezoluciju Generalne skupštine od 8. septembra 2010. godine svodi na status odnosa između Kosova i Srbije. Imamo nenormalne odnose i normalizovaćemo ih. U tom cilju, kako kaže ta rezolucija, postoje četiri cilja koja treba da postignemo – mir, sigurnost i stabilnost, saradnja, afirmisanje evropskog puta i perspektive i poboljšanje života građana. Vjerujem da bismo konstruktivnim dijalogom mogli da napredujemo.
European Western Balkans: Znamo da se srpska strana prilično snažno protivi ideji uzajamnog priznavanja u sadašnjim okolnostima i sa sadašnjim granicama Kosova. Gdje vidite prostor za kompromise? Spomenuli ste da je za vas Zajednica opština sa srpskom većinom, koja je dogovorena Briselskim sporazumom, a takođe i posebnim sporazumom 2015. godine, nešto što bi bilo loše za Kosovo i da vaša vlada to ne bi primjenila. Gdje vidite prostor za kompromis u odsustvu razgovora o Zajednici, s jedne strane, i o promjeni granice, s druge strane, što ste mnogo puta pominjali u prošlosti?
Albin Kurti: Kosovo sa novom vladom, prvo troje na našoj pobjedničkoj listi su lideri tri institucije – naime, predsjednica Osmani, predsjednik skupštine Konjufca i ja kao premijer – pobjedili smo sa platformom o poslovima i pravdi i najuspješnija smo vlada od oslobađanja Kosova, a kamoli od proglašenja nezavisnosti Kosova.
Dozvolite mi da istaknem da se izvoz sa Kosova u ovih pet mjeseci povećao za 66%, promet privredne aktivnosti za 15%, državni prihodi za 30% i imamo perspektivu od 7,9% BDP-a kao ekonomski rast za ovu godinu. Naša poreska uprava uspjela je da prikupi 60 miliona eura više nego prošle godine, a naša carina 108 miliona eura više nego u istom periodu u prvih pet mjeseci prošle godine. Sa pandemijom se nosimo prilično dobro. Kada smo stupili na dužnost 22. marta ove godine, imali smo 781 novozaraženih dnevno i 17 smrtnih slučajeva. Sada je to jednocifreni broj novoinficiranih sa nula smrtnih slučajeva. Postarali smo se da imamo 2 miliona vakcina, pritom nula vakcina iz Ruske Federacije i Kine. Dali smo 200.000 doza i 400.000 vakcina je već stiglo. Hospitalizacija je opala za 86%, novoinficiranih za 99%, aktivnih slučajeva za 97%.
Imali smo 221 policijsku operaciju, uništili smo 7 kriminalnih grupa, oduzeli smo 400 kilograma kokaina i 7 miliona eura. Uhapsili smo 933 osobe u 101 raciji i 221 policijskoj operaciji. Jačamo državu Kosovo. Kosovo postaje priča o uspjehu. A stara taktika salame – šta mi dajete za priznanje koje se nikada neće dogoditi neće uspjeti. Predsjednik Srbije rekao je da nikada neće priznati Kosovo. Ovim pristupom sebe je stavio kao kamen spoticanja za sporazum, jer su svi prethodni ustupci mojih prethodnika dati Srbiji u svijetlu budućeg priznanja, za koje je rekao da se nikada neće dogoditi.
European Western Balkans: Već ste se na početaku svog mandata fokusirali na unutrašnja pitanja poput borbe protiv korupcije itd, i rekli ste da dijalog nije među vašim prioritetima. Imajući u vidu ono što ste rekli, da li vjerujete da je za Kosovo održivo da se dijalog u potpunosti zaustavi i da se možete usredsrediti samo na sopstveni razvoj?
Albin Kurti: Naravno, više bih voleo da Srbija prizna Kosovo, ali ako Srbija to ne želi, moramo da nastavimo da živimo bez tog priznanja. Ne planiram da prošlu zavisnost Kosova od Srbije zamjenim novom zavisnošću Kosova od priznanja Srbije naše nezavisne države. Dakle, već 13 godina živimo bez priznanja Srbije. Bilo bi dobro da nas Srbija prizna, ali ja to neću platiti ni teritorijom Kosova, ni funkcionalnošću naše države. Kosovo je nezavisno. Kosovo je priznalo 26 od 30 zemalja NATO-a, i 22 od 27 država članica EU. Rusija i Kina nas ne priznaju, ali SAD, Francuska i Velika Britanija u Savjetu bezbjednosti priznaju. Moraćemo da nastavimo dalje.
European Western Balkans: Shvatiću ovaj odgovor kao da. Da li ste zabrinuti da bi nedostatak dijaloga mogao imati sigurnosne posljedice u čitavom regionu? Javnost u Srbiji sada je prilično zabrinuta zbog nekoliko incidenata koji su se dogodili na Kosovu posljednjih dana. Postoji li bojazan da bi moglo doći do eskalacije nasilja u slučaju da se dijalog jednostavno zaustavi i da se stvari vrate na vrijeme prije dijaloga?
Albin Kurti: Mi smo vlada mira i pobrinućemo se za sve građane Kosova. Na Kosovu ne postoje međuetnički problemi. Zapravo, na Kosovu imate Srbe koji se žale na pritisak Srbije. Kada sam prvi put bio premijer, za savjetnika sam imenovao Aleksandra Stankovića iz Raniluga, ali je poslije dva sata podneo ostavku zbog pritiska struktura iz Beograda. U osnovi, kosovski Srbi su pod pritiskom Beograda. Želimo da pomognemo i njima. Jer, kao što znate, skoro 100% je prinuđeno da glasa samo za jednu stranku, koja je pod kontrolom i koju finansira Beograd, i to je zaista tužno. Mislim da bi trebalo da postoji demokratski pluralizam, a ne nacionalistička homogenizacija.
European Western Balkans: Mnogi bi se složili da se mnogi Srbi osjećaju pod pritiskom od strane Srbije, ali takođe postoji zabrinutost zbog prijetnji od etničkih Albanaca. Posljednjih godinu dana vidjeli smo nekoliko incidenata – u Beogradu je ovo jedna od najzapaženijih tema posljednjih dana. Vjerujete li da ovo predstavlja problem na Kosovu?
Albin Kurti: Mi se bavimo svim incidentima, ali takođe nije u redu doći u napola zavšenu crkvu, koja nije stigla da se završi jer je to bilo tokom perioda Miloševića u univerzitetskom kampusu, i održati političku liturgiju. To nije u redu, ne bez dozvole. Jer, čak i prema Briselskom sporazumu svaki put kada dođete, trebalo bi da tražite dozvolu. Bez traženja dozvole da se dođe i obavi politička liturgija u Miloševićevoj crkvi koja je izgrađena ’97 u univerzitetskom kampusu. Jer, Milošević je ranije eksproprisao teritoriju univerzitetskog kampusa, a takođe i javna preduzeća i imovinu kako bi izgradio crkvu. Miloševićeva instrumentalizacija crkve je nešto što bismo trebali osuditi, a ne pretvarati u političku liturgiju.
Moj je utisak da sada, sa novom vladom, postoji određeni interes Beograda da izazove incidente i da ovo pitanje pretvori u bezbjednosno pitanje. Vjerujte mi, Albanci i Srbi na Kosovu, ma gdje god se našli na tržištu ili u preduzeću ili ukoliko rade za međunarodne organizacije, nemaju problema. Nula incidenata danas, nula incidenata juče, nula incidenata prekjuče. Samo se bojim da postoje politički korijeni incidenata, koji se ne dešavaju zbog naših etničkih razlika, već zbog nečijeg političkog interesa. Svakako ne mojeg.
Albin Kurti: Prije svega, mi ne znamo šta mini Šengen sve zapravo podrazumeva. Nije mi jasno za šta nam je potreban mini Šengen kada imamo Berlinski proces koji od samita u Sofiji podrazumijeva i zajedničko regionalno tržište. Za šta nam onda treba mini Šengen ako imamo zajedničko regionalno tržište još od samita u Sofiji? Sa druge strane, mislim da nije prikladno to nazivati mini Šengenom. Počelo je u Novom Sadu i ne vidim kako možemo da iznesemo ovu inicijativu bez međusobnog priznavanja Kosova i Srbije. Nivo na kojem se politike različitih zemalja u zoni Šengena slažu jedna sa drugom je nezamisliv za Kosovo i Srbiju dok god ne budemo imali međusobno priznanje.
European Western Balkans: Neki bi mogli reći da se Kosovo obavezalo da uđe u mini Šengen Vašingtonskim sporazumom potpisanim prošle godine. Koje je vaše mišljenje o ovome? Da li će Kosovo odstupiti od onoga na šta se obavezalo?
Albin Kurti: Prošle godine smo imali odluku koju je doneo Ustavni sud koja je pokazala da prethodna vlada nije bila samo nelegitimna već i protivustavna. Na dan kad je izabrana – 03. juna 2020. godine nije postojala većina. Nije bilo 61 narodnog poslanika od 120, već samo 60. Smatram da među javnim mnjenjem na Kosovu postoji ogromna suzdržanost prema prethodnoj vladi i spremnosti istitucija koje nikada nisu ni bile za ovu mini Šengen inicijativu. Smatram da se mi ponašamo u skladu sa tim, a na onima koji su predložili mini Šengen treba da bude teret dokazivanja da pokažu šta je zaista njena suština i zašto je potrebna kad imamo Berlinski proces.
European Western Balkans: Iz onoga što ste rekli moglo bi da se shvati da vi Vašingtonski sporazum sam po sebi sa njegovim klauzulama smatrate nelegitimnim. Čuli smo od vlade SAD-a da je sporazum u njihovim očima validan. Da li će ovo po vašem mišljenju predstavljati problem u vašim odnosima sa administracijom Sjedinjenih Država?
Albin Kurti: Ja sam jedan od lidera koji je podržao predsjednika Bidena za razliku od predsjednika Vučića koji je snažno lobirao za predsjednika Trumpa. Nisam rekao da ću odbaciti ono što je potpisano u Vašingotnu, ni slučajno. Posljednja stavka, a to je priznanje Kosova od strane Izraela, je implementirana i to je najvredniji dio sporazuma. Morate znati da dva dokumenta nisu ista. Na primjer, u dokumentu srpske strane bilo je napisano da će ambasada u Tel Avivu biti premještena u Jerusalim ali se to nije juče desilo kao što je trebalo. Stoga, dva različita dokumenta, dvije jednostrane obaveze.
Mi u principu ne želimo to da negiramo, ali istovremeno moramo da budemo pažljivi jer postoje stavke koje su problematične za naš ustav koje su potpisane od strane prethodnog premijera. Želim da pomenem i činjenicu da nećemo lobirati i upuštati se u članstvo u međunarodnim organizacijama. To se suprotstavlja Ustavu Republike Kosovo.
European Western Balkans: Koji je vaš utisak, kako administracija Sjedinjenih Država gleda na Vašingtonski sporazum i njegove klauzule? Da li su se stvari fundamentalno promjenile sa Bidenovom administracijom koja je došla ovog januara?
Albin Kurti: Već sam predložio četiri preporuke vezane za Srbiju. Jedna je reciprocitet prava manjina – u Srbiji postoji nacionalni savjet za Albance ali i Bošnjake. Vjerujem da možemo da imamo prava reciprociteta. Potom sam predložio SEFTU (Sporazum o slobodnoj trgovini Jugoistočne Evrope) po uzoru na ono što Norveška, Island i Švicarska imaju sa EU, tačnije EFTA i EEA.
Potom, treba da se fokusiramo na probleme nestalih osoba. Upravo smo imali NATO samit u Briselu. Predsjednik Biden je došao prije svega na NATO samit ali i na G7 samit i ostao osam dana. Takođe sam predložio i da Kosovo i Srbija sklope mirovnu deklaraciju da nećemo napadati jedni druge. Ostale države ili žele ili su se već prikljućile NATO savezu, sa izuzetkom Srbije. Mislim da su ovi predlozi realni i da treba da ih ostvarimo.
European Western Balkans: Pričao sam o Vašingtonskom sporazumu imajući na umu da je bilo očekivanja da će ovaj sporazum fundamentalno prestati da bude važan za novu administraciju ukoliko Joe Biden pobjedi na izborima, a on jeste pobjedio. Generalno govoreći, da li vidite veliku razliku u pristupu SAD-a Kosovu i odnosu Srbije i Kosova nakon smijene administracije u Vašingtonu, posebno kada je u pitanju odnos administracije SAD-a i EU po pitanju dijaloga?
Albin Kurti: Sa jedne strane, SAD zadržavaju svoj stav o nezavisnosti Kosova nevezano za to ko pobjedi na izborima. Ipak, postoje neke razlike. Predsjednik Biden želi da ojača transatlantske odnose SAD-a i Evrope. On je socijaldemokrata a ima i politiku zasnovanu na vrijednostima, pri čemu želi da ima transformativan rezltat van dijaloga, a ne transakcioni pristup.
European Western Balkans: Povodom posljednje runde dijaloga koju ste imali sa predsjednikom Vučićem u Briselu, rečeno je da je veoma pozitivno što se sastanak održao, ali smo čuli kroz razne izjave sa obe strane da nije bilo mnogo povjerenja i da su dvije strane vrlo udaljene. Šta pozitivno možete da izdvojite sa ovog sastanka i šta mislite kuda ide dijalog?
Albin Kurti: Mislim da se morate složiti sa mnom da je teško imati razgovore dok god ne dođe do distanciranja od Miloševićevog režima. Veoma je potrebno imati stvarno distanciranje, introspekciju i samokritiku da bi se pravilno usmjerilo ka budućnosti i pomirenjem došlo do rješenja. Ne vidim alternativu međusobnom priznavanju i ne želim da izbjegavam kontroverzna pitanja. Nekoliko puta je bilo pokušaja rasprave o tehničkim detaljima prethodnih rundi razgovora, ali mi smo politički lideri. Tehnički detalji su za stručnjake, državne zvaničnike koji su dio naših timova. Ali kao lideri ne bismo trebali izbjegavati kontroverzne teme i mislim da je ovo nedostatak uzajamnog priznavanja, naime – uzajamno nepriznavanje.
Za mene se dijalog u Briselu koji se oslanja na rezoluciju Generalne skupštine od 8. septembra 2010. godine svodi na status odnosa između Kosova i Srbije. Imamo nenormalne odnose i normalizovaćemo ih. U tom cilju, kako kaže ta rezolucija, postoje četiri cilja koja treba da postignemo – mir, sigurnost i stabilnost, saradnja, afirmisanje evropskog puta i perspektive i poboljšanje života građana. Vjerujem da bismo konstruktivnim dijalogom mogli da napredujemo.
European Western Balkans: Znamo da se srpska strana prilično snažno protivi ideji uzajamnog priznavanja u sadašnjim okolnostima i sa sadašnjim granicama Kosova. Gdje vidite prostor za kompromise? Spomenuli ste da je za vas Zajednica opština sa srpskom većinom, koja je dogovorena Briselskim sporazumom, a takođe i posebnim sporazumom 2015. godine, nešto što bi bilo loše za Kosovo i da vaša vlada to ne bi primjenila. Gdje vidite prostor za kompromis u odsustvu razgovora o Zajednici, s jedne strane, i o promjeni granice, s druge strane, što ste mnogo puta pominjali u prošlosti?
Albin Kurti: Kosovo sa novom vladom, prvo troje na našoj pobjedničkoj listi su lideri tri institucije – naime, predsjednica Osmani, predsjednik skupštine Konjufca i ja kao premijer – pobjedili smo sa platformom o poslovima i pravdi i najuspješnija smo vlada od oslobađanja Kosova, a kamoli od proglašenja nezavisnosti Kosova.
Dozvolite mi da istaknem da se izvoz sa Kosova u ovih pet mjeseci povećao za 66%, promet privredne aktivnosti za 15%, državni prihodi za 30% i imamo perspektivu od 7,9% BDP-a kao ekonomski rast za ovu godinu. Naša poreska uprava uspjela je da prikupi 60 miliona eura više nego prošle godine, a naša carina 108 miliona eura više nego u istom periodu u prvih pet mjeseci prošle godine. Sa pandemijom se nosimo prilično dobro. Kada smo stupili na dužnost 22. marta ove godine, imali smo 781 novozaraženih dnevno i 17 smrtnih slučajeva. Sada je to jednocifreni broj novoinficiranih sa nula smrtnih slučajeva. Postarali smo se da imamo 2 miliona vakcina, pritom nula vakcina iz Ruske Federacije i Kine. Dali smo 200.000 doza i 400.000 vakcina je već stiglo. Hospitalizacija je opala za 86%, novoinficiranih za 99%, aktivnih slučajeva za 97%.
Imali smo 221 policijsku operaciju, uništili smo 7 kriminalnih grupa, oduzeli smo 400 kilograma kokaina i 7 miliona eura. Uhapsili smo 933 osobe u 101 raciji i 221 policijskoj operaciji. Jačamo državu Kosovo. Kosovo postaje priča o uspjehu. A stara taktika salame – šta mi dajete za priznanje koje se nikada neće dogoditi neće uspjeti. Predsjednik Srbije rekao je da nikada neće priznati Kosovo. Ovim pristupom sebe je stavio kao kamen spoticanja za sporazum, jer su svi prethodni ustupci mojih prethodnika dati Srbiji u svijetlu budućeg priznanja, za koje je rekao da se nikada neće dogoditi.
European Western Balkans: Već ste se na početaku svog mandata fokusirali na unutrašnja pitanja poput borbe protiv korupcije itd, i rekli ste da dijalog nije među vašim prioritetima. Imajući u vidu ono što ste rekli, da li vjerujete da je za Kosovo održivo da se dijalog u potpunosti zaustavi i da se možete usredsrediti samo na sopstveni razvoj?
Albin Kurti: Naravno, više bih voleo da Srbija prizna Kosovo, ali ako Srbija to ne želi, moramo da nastavimo da živimo bez tog priznanja. Ne planiram da prošlu zavisnost Kosova od Srbije zamjenim novom zavisnošću Kosova od priznanja Srbije naše nezavisne države. Dakle, već 13 godina živimo bez priznanja Srbije. Bilo bi dobro da nas Srbija prizna, ali ja to neću platiti ni teritorijom Kosova, ni funkcionalnošću naše države. Kosovo je nezavisno. Kosovo je priznalo 26 od 30 zemalja NATO-a, i 22 od 27 država članica EU. Rusija i Kina nas ne priznaju, ali SAD, Francuska i Velika Britanija u Savjetu bezbjednosti priznaju. Moraćemo da nastavimo dalje.
European Western Balkans: Shvatiću ovaj odgovor kao da. Da li ste zabrinuti da bi nedostatak dijaloga mogao imati sigurnosne posljedice u čitavom regionu? Javnost u Srbiji sada je prilično zabrinuta zbog nekoliko incidenata koji su se dogodili na Kosovu posljednjih dana. Postoji li bojazan da bi moglo doći do eskalacije nasilja u slučaju da se dijalog jednostavno zaustavi i da se stvari vrate na vrijeme prije dijaloga?
Albin Kurti: Mi smo vlada mira i pobrinućemo se za sve građane Kosova. Na Kosovu ne postoje međuetnički problemi. Zapravo, na Kosovu imate Srbe koji se žale na pritisak Srbije. Kada sam prvi put bio premijer, za savjetnika sam imenovao Aleksandra Stankovića iz Raniluga, ali je poslije dva sata podneo ostavku zbog pritiska struktura iz Beograda. U osnovi, kosovski Srbi su pod pritiskom Beograda. Želimo da pomognemo i njima. Jer, kao što znate, skoro 100% je prinuđeno da glasa samo za jednu stranku, koja je pod kontrolom i koju finansira Beograd, i to je zaista tužno. Mislim da bi trebalo da postoji demokratski pluralizam, a ne nacionalistička homogenizacija.
European Western Balkans: Mnogi bi se složili da se mnogi Srbi osjećaju pod pritiskom od strane Srbije, ali takođe postoji zabrinutost zbog prijetnji od etničkih Albanaca. Posljednjih godinu dana vidjeli smo nekoliko incidenata – u Beogradu je ovo jedna od najzapaženijih tema posljednjih dana. Vjerujete li da ovo predstavlja problem na Kosovu?
Albin Kurti: Mi se bavimo svim incidentima, ali takođe nije u redu doći u napola zavšenu crkvu, koja nije stigla da se završi jer je to bilo tokom perioda Miloševića u univerzitetskom kampusu, i održati političku liturgiju. To nije u redu, ne bez dozvole. Jer, čak i prema Briselskom sporazumu svaki put kada dođete, trebalo bi da tražite dozvolu. Bez traženja dozvole da se dođe i obavi politička liturgija u Miloševićevoj crkvi koja je izgrađena ’97 u univerzitetskom kampusu. Jer, Milošević je ranije eksproprisao teritoriju univerzitetskog kampusa, a takođe i javna preduzeća i imovinu kako bi izgradio crkvu. Miloševićeva instrumentalizacija crkve je nešto što bismo trebali osuditi, a ne pretvarati u političku liturgiju.
Moj je utisak da sada, sa novom vladom, postoji određeni interes Beograda da izazove incidente i da ovo pitanje pretvori u bezbjednosno pitanje. Vjerujte mi, Albanci i Srbi na Kosovu, ma gdje god se našli na tržištu ili u preduzeću ili ukoliko rade za međunarodne organizacije, nemaju problema. Nula incidenata danas, nula incidenata juče, nula incidenata prekjuče. Samo se bojim da postoje politički korijeni incidenata, koji se ne dešavaju zbog naših etničkih razlika, već zbog nečijeg političkog interesa. Svakako ne mojeg.
