Usvojena Rezolucija u Skupštini

To je bila naša dužnost prema pravdi i miru, kaže u ekskluzivnom razgovoru za portal Radiosarajevo.ba premijer Kosova Albin Kurti u povodu jučerašnjeg usvajanja Rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici.

Rezolucija je usvojena sa 89 glasova za, niko nije bio protiv i niko suzdržan.

"Nama je veoma drago što smo bili u mogućnosti da jučer usvojimo Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, u Skupštini Republike Kosovo, i na taj da način vršimo dužnost kao predstavnici našeg naroda, da osudimo ovaj gnusni genocid koji je, kao što sam rekao i u mojem jučerašnjem govoru u Skupštini, jeste najveći zločin u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

Mi smo oštro osuđivali genocid srpskog režima u Srebrenici. I to, ne sam ubistva, nego i sva kršenja ljudskih prava. Znamo da ima više od 1.000 Bošnjaka koji se još vode kao nestala lica. Također, i mi na Kosovu imamo 1.632 naša građanina koji se još uvijek vode nestalima zbog toga što ne znamo šta se desilo s njima tokom devedesetih", kazao je Kurti za Radiosarajevo.ba.

Dodao je kao mu je drago da nova Vlada Kosova najzad u Skupštini ima stabilnu većinu.

"To nam je omogućilo da usvojimo Rezoluciju koja jeste, ponavljam, bila naša dužnost prema miru, pravdi, demokratiji i prema našoj najnovijoj historiji", istakao je Kruti.

Opasnosti negiranja genocida

Govoreći u povodu 11. jula, dana kojim se obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici, premijer Kurti je pozvao parlamente država regiona da, također, svi usvoje Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Zašto je važno da se suočimo s istinom?

"Mi, osim što smo osuđivali genocid srpskog režima u Srebrenici 1995. godine, također, smo osuđivali svaku tendenciju namjernog, javnog negiranja genocida u Srebrenici, i to s ciljem omalovažavanja žrtava i prikrivanja počinjenih zločina. Mi znamo da je i Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju u Srebrenicu, a smatramo da bi to trebali da učine i drugi parlamenti u regiji...

Mi smatramo da oni koji negiraju genocid u Srebrenici na neki način smatraju da je to trebalo da se dogodi. Poistovjećuju se sa zločincima. Moram da kažem da na taj način drže živim san o ponavljanju genocida!", konstatirao je Kurti.

Vrlo jasno je poručio da onaj "koji negira genocid koji se desio ostavlja otvorenim vrata ponavljanju genocida".

"Zato smatramo u kontekstu Rezolucije o Srebrenici, koliko god je važno da se osuđuje genocid u Srebrenici kao takav, takođe, veoma je važno da se veoma oštro osuđuje svaka tendencija negiranja genocida. Najprije mi svi moramo, naravno, da izražavamo duboku žalost zbog nevino stradalih ljudi.

Također, treba da pozivamo da se sve međunarodne institucije, i one u regionu, da rade sve da bi se stvorila pravda. Istovremeno, veoma je važno da se osuđuju i genocid i negiranje genocida", stav je premijera Krutija.

Suština problema nalazi se u Beogradu

Kurti smatra da se suština problema nalazi u Beogradu.

"Na neki način proces raspada Jugoslavije nikada nije tretiran sa introspekcijom u Beogradu, pa da oni uvide da, zapravo, su uzroci onoga što se desilo tokom devedesetih. Beograd želi da mnogo govori o statusa Kosova koje je završena stvar, jer je Kosovo neovisna država, zapravo bi trebalo da malo razmišljaju o statusu Srbije. Dakle, kakav je status Srbije poslije raspada Jugoslavije. To treba da se iskreno razmotri u Beogradu, od političkih i ne samo političkih elitama tamo. S druge strane, da gledaju ka budućnost time što će se priznati prošlost i ono što s uradili, počevši, od Slovenije, pa Hrvatske, BiH, te na kraju, i na Kosovu. Dakle introspekcija u Beogradu, jedna kritika onog što se desilo devedesetih je ta koja najviše nedostaje naše regionu", smatra premijer Kosova.

Problem je, veli, jer Beograd ne želi da diskutuje sa samim sobom o tome kakav status za Srbiju želi u 21. stoljeću.

"Ne možemo krenuti dalje sa ljudima koji imaju nostalgiju za Miloševićevom Jugoslavijom. Također, ne možemo da idemo dalje sa ljudima koji negiraju prošlost i zločine koje su se dešavali. Ja ne želim da mi budemo opsesivni sa historijom, ali negiranje historije i raznih uzroka koje mi znamo, ne iz knjiga, već iz našeg iskustva - ne može da nam bude odrednica za bolju budućnost. Mi treba da težimo europskim integracijama i euroatamanskim integracijama, ali moramo da razmišljamo o prošlosti, da bismo na iskreni način i na dobrosjsusjedskim odnosima krenuli ka boljoj budućnosti. Mislim da ne treba biti opsesivan sa historijom, ali ni negirati historiju, jer ko negira historiju nema dobru budućnost", ocjena je premijera Kurtija.

Saradnja Prištine i Sarajeva

U jednom nedavnom intervjuu premijer Albin Kurti je kazao da Beograd i Sarajevo nisu isti. Pitali smo premijera Kosova kako vidi saradnju Kosova i BiH?

"Ja sam veoma pažljiv kada pričam o BiH. Iako BiH nije priznala neovisnost Kosova, ne želim da je postavim u istu rečenicu sa Srbijom. Znam kada bi Srbija priznala Republiku Kosovo da ni BiH, naravno, ne bi dvojila u tom smislu da prizna našu nezavisnu državu. U tom smislu mislim Prišitna i Sarajevo trebaju da uspostave što više mostova, kulturnih, ekonomskih, trgovinskih, između naše dvije zemlje.

Također, bismo trebali da ukinemo vize da bismo slobodno putovali Albanci i drugi sa Kosova u BiH, Bošnjaci, Hrvati i Srbi na Kosovo, Bosanci uopće. Da Kosovo ne pati zbog nepriznavanja od strane Beograda, a niti da Bosna bude talac Srbije zbog njezinog nepriznavanja naše države", zaključio je premijer Kurti.

Razgovarao: Faruk Vele
Izvor: Radiosarajevo.ba