Enesa Kadić: Nastava na bosanskom jeziku doživljava permanentnu afirmaciju na različitim nivoima. Smatram da je veliki doprinos postignut zapošljavanjem novih nastavnih kadrova, zašto je poseban značaj dao Edukativni fakultet u  Prizrenu.

Enesa Kadić, profesor filozofije i sociologije. U Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije radi od samog početka, tačnije od 15. 02. 2002. Njena sadašnja pozicija je rukovodilac Divizije za obrazovanje zajednica i ravnopravnost polova. Divizija ima za cilj stvaranje uslova za kvalitetno obrazovanje zajednica koje žive na Kosovu, Bošnjaka, Turaka, Srba, Goranaca, Roma, Aškalija i Egipćana (RAE), Hrvata na svom maternjem jeziku, na svim nivoima. Ovdje su uključena sva pitanja koja se odnose na obrazovanje zajednica kao što su: izrada nastavnih planova i programa, obezbeđivanje udžbenika na maternjim jezicima zajednica, treniranje nastavnika, priprema pedagoške dokumentacije (đačkih knjižica, dnevnika, matičnih knjiga, svjedočanstava itd.), organizovanje okruglih stolova u vezi sa značajem obrazovanja na maternjim jezicima, raportiranje u institucijama i organizacijama u vezi sa obrazovanjem zajednica,  predstavljanje obrazovanja zajednica u medijima itd.

Vaše ime je vezano za gotovo sve administrativne poslove Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova za nastavu na bosanskome jeziku. Smatrate li da Ministarstvo ima kontinuitet rada kad je u pitanju nastava na bosanskom jeziku?

Enesa Kadić: Obrazovanje je ključno područje postojanja i razvoja jedne zajednice, to je proces koji prati društveni, ekonomski i kulturni razvoj. Nastava na bosanskom jeziku doživljava permanentnu afirmaciju na različitim nivoima. Smatram da je veliki doprinos postignut zapošljavanjem novih nastavnih kadrova, zašto je poseban značaj dao Edukativni fakultet u  Prizrenu.

Koji se problemi najčešće javljaju u organizaciji nastave na bosanskom jeziku na svim nivoima, a za koje nema brzo rješenje?

Enesa Kadić: Svaki proces prate i izvjesne poteškoće i problemi, pa tako i nastavu na bosanskom jeziku. Predškolsko i predosnovno obrazovanje je osnova za svako kasnije obrazovanje. Nažalost, nisu sva djeca obuhvaćena ovim vidom nastave. Novim zakonom o preduniverzitetskom obrazovanju predosnovno će biti obavezan vid obrazovanja što će se odraziti na bolju pripremljenost i obuhvaćenost djece osnovnim obrazovanjem i kvalitetnijem pristupu djece školi.
Ono što zabrinjava jeste pojava da se u nekim ruralnim sredinama veoma mali broj djevojaka odlučuje da nastavi školovanje u razredima više srednje škole. U tim sredinama treba raditi sa roditeljima kao i učenicima, naročito 9-og razreda zajedno sa rukovodećim strukturama u opštini. Obrazovanje djevojaka je veoma važno u formiranju djeteta i porodice uopšte i zato je neophodno motiviranje, podržavanje i osvješćivanje u vezi sa značajem školovanja putem raznih seminara, okruglih stolova, razgovora itd.

Gotovo da nema skupa u Bošnjačkoj zajednici, a da se ne spomene problem udžbenika?

Enesa Kadić: Jedan od problema jeste svakako obezbeđivanje udžbenika prvenstveno za osnovnu školu. Ministarstvo je do sada odštampalo 73 udžbenika do 9- og razreda. Nedostaju naročito udžbenici za nacionalnu grupu predmeta,  (Bosanski jezik i književnost, Historija, Muzičko i Likovno vaspitanje) gdje posebno treba izdvojiti Historiju za koje je u tri navrata raspisan konkurs i nije bilo rukopis, a oni koji su prispjeli nisu zadovoljili postavljene kriterije.

Dali ste upoznati sa detaljima vezanih za otvaranje Prizrenskog Univerziteta. Šta konkretno donosi bošnjačkim studentima taj univerzitet?

Enesa Kadić: Univerzitet u Prizrenu pruža još jednu  mogućnost više za podizanje obrazovnog nivoa Bošnjaka, s obzirom da u Prizrenu živi najveći broj Bošnjaka. To je još jedan javni Univerzitet u Republici Kosovo koji će sa svojim atraktivnim programima doprinijeti razvoju obrazovanja u regionu uopšte.

Možete li nam nešto viče reći o načinu upisa i broja  studenata bošnjaka na Prištinkom Univerzitetu, koji slušaju predavanja na albanskom jeziku, a ispite polažu na bosanskom.

Enesa Kadić: Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije u saradnji sa Univerzitetom u Prištini već pet godina raspisuje konkurs za upis studenata iz redova zajednica: Bošnjaka, Turaka i RAE zajednica na osnovu kvota. To je olakšavanje upisa studenata iz redova ovih zajednica na razne fakultete Univerziteta u Prištini kako bi se zadovoljile potrebe ovih zajednica za pojedine profile koji ne postoje na maternjim jezicima. Za akademsku 2010/2011 predviđen je upis na UP i to: Bošnjaci 80 mjesta, RAE 71, Turci 65. Pred studentima je prijemni ispit i nadam se da će biti uspješnih studenata koji će sutra biti konkurentni na tržištu rada.

Kakva je vaša službena saradnja sa zamjenikom ministra obrazovanja i drugih  članova iz bošnjačke zajednice koji participiraju u ovom ministarstvu ili lokalnim direktoriatima?

Enesa Kadić: Međusobna saradnja je neophodan uslov za uspješno funkcionisanje svih onih koji se bave procesom obrazovanja kako na centralnom tako i na lokalnom nivou. Mi smo tu da radimo na realizaciji politika obrazovanja, da  pomognemo zajednici u ispunjavanju njenih potreba. Takođe, dobra saradnja postoji i sa direktoratima obrazovanja u opštinama, sa Sektorima za inspekciju, nevladinim sektorom, civilnim društvom. Ne može biti rezultata kada bi se djelovalo individualno.

Postoje li neke značajne novine za novu školsku godinu od strane vašeg ministarstva?

U novoj školskoj 2010/2011 godini Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije će besplatno podijeliti udžbenike koji nedostaju za osnovnu i nižu srednju školu.
Takođe, će po prvi put učenici kojima je albanski jezik nematernji imati adekvatan udžbenik za treći razred osnovne škole. Biće spremna i nova pedagoška dokumentacija (odjeljenjska knjiga i matična knjiga).   

Katedra Slobodnog Uma