Uprkos nedavnom zastoju, Sjedinjene Američke države i Evropska unija imaju isti cilj kada je riječ o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, rekao je u intervjuu za Gazeta Express njemački ambasador na Kosovu Jorn Rode.
Govoreći o liberalizaciji viznog režima Rode je ocjenio da Kosovo mora da radi na ubjeđivanju skeptičnih država članica EU po tom pitanju.
U vezi sa radom Specijalnog suda, njemački diplomata je rekao da ono što sud zasnovan na vladavini prava može da postigne jeste da pojedinci koji su počinili zločine ne budu nekažnjeni.
Njemačka predsjedava Savjetom Evropske unije u drugoj polovini ove godine. Zašto nije pokrenula pitanje liberalizacije viznog režima za Kosovo?
Njemačka želi napredak po ovom pitanju i stavila ga je na dnevni red u Briselu. Međutim, još uvijek treba uvjeriti države članice EU po ovom pitanju. Za Kosovo je važno da direktno stupi u kontakt sa svim skepticima kako bi ih ubjedilo.
Kakvu saradnju očekujete između EU i SAD u Bidenovom mandatu, posebno u vezi sa dijalogom između Kosova i Srbije, i da li mislite da će se formula za konačni sporazum naći tokom godina 2021. godine?
Zaista je jednostavno. Uprkos nedavnim zastojima, i EU i SAD teže istom cilju: punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. SAD takođe podržavaju punu integraciju Kosova i Srbije u evropske strukture. Stoga računam na blisku i uspješnu saradnju između EU i SAD u smislu dijaloga i zajedničkih napora za konačni sporazum 2021. godine.
Da li mislite da je neophodno veće učešće Njemačke u dijalogu između Kosova i Srbije tokom njenog posredovanja u EU?
Prije svega, Kosovo i Srbija su ti koji treba da se dogovore o raznim pitanjima. Njemačka je pružila svoju punu podršku naporima specijalnog predstavnika EU Lajčaka u dijalogu koji podržava EU i nastavlja da to čini. Moj poziv obema stranama je sljedeći: pošto su se obe vlade u septembru ove godine obavezale da će ozbiljno pristupiti dijalogu, sada to dokažite delima i izgradite povjerenje! Na primjer, postoji niz obaveza koje su dogovorene u Briselu prije nekoliko godina, ali neke nikada nisu sprovele ni Kosovo, ni Srbija. Neke od njih nisu direktno povezane sa dijalogom, već se tiču dobrosusjedskih odnosa. Primjenite ih odmah i izgradite povjerenje, koje će onda pomoći uspjehu dijaloga, tamo gdje je u prošlosti zastao.
Predsjednik Emmanuel Macron najavio je samit sličan onom u Parizu da bi razgovarao o napretku dijaloga Kosova i Srbije. Da li je pozvana i Njemačka i šta možemo očekivati od tog samita?
Mislim da još nije određen datum za taj događaj, pretpostavljam da je ono o čemu su razgovarali francuski predsjednik i kosovski premijer još jedan samit sličan održanom u Parizu i Berlinu. Ako se to dogodi, siguran sam da će Njemačka učestvovati. Posvećeni smo doprinosu pronalaženja trajnog rješenja i kontinuirano i blisko sarađujemo sa našim francuskim partnerima.
Kako vidite kosovsku politiku bez ljudi koji su bili protagonisti u ratu i da li vjerujete da će Specijalni sud izvršiti pravdu?
Što se tiče kosovske politike, dozvolite mi da vam dam opšti odgovor. U demokratiji je jedno sigurno, smjena generacija dolazi, prije ili kasnije. U većini evropskih zemalja, takozvana generacija bejbi buma nakon Drugog svjetskog rata odavno je napustila aktivnu političku scenu. Kosovo, mnogo mlađa zemlja sa mnogo mlađim stanovništvom, još uvijek se suočava sa takvom generacijskom smjenom i kosovski glasači su ti koji odlučuju kada bi se ovo trebalo dogoditi.
Istorija je puna iznenađenja i takvi se preokreti mogu iznenada dogoditi. Lično, kao jednu od najvećih radikalnih promjena u unutrašnjoj politici i dalje smatram slučaj kada su britanski glasači odmah nakon Drugog svjetskog rata zbacili premijera Čerčila, koji je upravo pobjedio u ratu i zamenili ga Klementom Atlijem, kao da su željeli da kažu: Čerčil je bio naš vođa u ratu, sada, u miru, treba nam neko drugi.
Što se tiče Specijalnog suda, želeo bih da citiram istočnonjemačku aktivistkinju za građanska prava Barbel Bolei, koja je nekoliko godina nakon pada istočnonjemačkog režima rekla: "Očekivali smo pravdu i vladavinu prava". Što znači da nijedan sud ne može poništiti ono što se dogodilo i vratiti voljene osobe. Ono što sud, zasnovan na vladavini prava može da postigne jeste da osigura da će pojedinci biti kažnjeni za zločine koje su počinili. Za to će trebati vremena, ali uvjeren sam da će pravda biti zadovoljena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je govoreći o sukobu u Nagarno-Karabahu, rekao da sa Kosovom ne treba da ostane zamrznut sukob jer će eskalirati. Da li se ovi slučajevi mogu uporediti i da li mislite da bi Vučić trebalo da bude pažljiviji sa svojom ratnom retorikom?
Mislim da nije vrijedno upoređivati te slučajeve i ne namjeravam da se bavim pretpostavkama. Ono što znam je da su obe države posvećene suprotnom putu, a to je put mirovnog dijaloga i pomirenja kako bi se postigla puna normalizacija njihovih odnosa sa krajnjim ciljem članstva u EU.
Da li Kosovo treba da postigne političko jedinstvo da bi izabralo novog predsjednika?
Pitanje je šta se podrazumjeva pod jedinstvom. U demokratiji, to naravno ne znači stopostotnu podršku kandidatu. Ovo bi bio uznemirujući znak autokratije. Jedinstvo za mene znači da se svi ponašaju u skladu sa pravilima i sprovode ih, kao i da je izborni proces transparentan.
Kako vidite rad vlade u vezi sa upravljanjem pandemijom kovid -19?
Prvo, dozvolite mi da naglasim da nijedna vlada na svijetu nije djelovala besprekorno kada se suočila sa ovom neviđenom pandemijom. Svi su bili i još uvijek su u fazi pokušaja i grešaka. Čak se i u mojoj zemlji vode stalne rasprave o najboljim mjerama, na primjer u pogledu odluka o ozbiljnosti zatvaranja. Moram takođe da naglasim da se u demokratiji vlade u velikoj mjeri oslanjaju na saradnju i disciplinu svojih građana u poštovanju donetih odluka. Odgovornost vlade je da pokaže vođstvo, a zatim da sprovede i izvrši svoje odluke. Posmatrajući trenutne brojeve na Kosovu, bilo da se radi o novim infekcijama, bilo da je procenat pozitivnih testova, aktivnih slučajeva i bolničkog opterećenja, vidim dve stvari, da je potrebno više akcije vlade i više discipline građana.
I u Njemačkoj se raspravlja o pitanju kako smanjiti brojeve, kako sistem ne bi bio preopterećen. Tokom narednih mjeseci i dalje će biti važno držati distancu koja znači uzdržavanje od putovanja i posjeta prijateljima ili rođacima, kako bi se zaštitili. Znam da je ovo izuzetno teško s obzirom na predstojeće praznike. Ali naravno da će doći bolja vremena, kada ćemo konačno distribuirati vakcine i moći ponovo da se posjećujemo.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
U vezi sa radom Specijalnog suda, njemački diplomata je rekao da ono što sud zasnovan na vladavini prava može da postigne jeste da pojedinci koji su počinili zločine ne budu nekažnjeni.
Njemačka predsjedava Savjetom Evropske unije u drugoj polovini ove godine. Zašto nije pokrenula pitanje liberalizacije viznog režima za Kosovo?
Njemačka želi napredak po ovom pitanju i stavila ga je na dnevni red u Briselu. Međutim, još uvijek treba uvjeriti države članice EU po ovom pitanju. Za Kosovo je važno da direktno stupi u kontakt sa svim skepticima kako bi ih ubjedilo.
Kakvu saradnju očekujete između EU i SAD u Bidenovom mandatu, posebno u vezi sa dijalogom između Kosova i Srbije, i da li mislite da će se formula za konačni sporazum naći tokom godina 2021. godine?
Zaista je jednostavno. Uprkos nedavnim zastojima, i EU i SAD teže istom cilju: punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. SAD takođe podržavaju punu integraciju Kosova i Srbije u evropske strukture. Stoga računam na blisku i uspješnu saradnju između EU i SAD u smislu dijaloga i zajedničkih napora za konačni sporazum 2021. godine.
Da li mislite da je neophodno veće učešće Njemačke u dijalogu između Kosova i Srbije tokom njenog posredovanja u EU?
Prije svega, Kosovo i Srbija su ti koji treba da se dogovore o raznim pitanjima. Njemačka je pružila svoju punu podršku naporima specijalnog predstavnika EU Lajčaka u dijalogu koji podržava EU i nastavlja da to čini. Moj poziv obema stranama je sljedeći: pošto su se obe vlade u septembru ove godine obavezale da će ozbiljno pristupiti dijalogu, sada to dokažite delima i izgradite povjerenje! Na primjer, postoji niz obaveza koje su dogovorene u Briselu prije nekoliko godina, ali neke nikada nisu sprovele ni Kosovo, ni Srbija. Neke od njih nisu direktno povezane sa dijalogom, već se tiču dobrosusjedskih odnosa. Primjenite ih odmah i izgradite povjerenje, koje će onda pomoći uspjehu dijaloga, tamo gdje je u prošlosti zastao.
Predsjednik Emmanuel Macron najavio je samit sličan onom u Parizu da bi razgovarao o napretku dijaloga Kosova i Srbije. Da li je pozvana i Njemačka i šta možemo očekivati od tog samita?
Mislim da još nije određen datum za taj događaj, pretpostavljam da je ono o čemu su razgovarali francuski predsjednik i kosovski premijer još jedan samit sličan održanom u Parizu i Berlinu. Ako se to dogodi, siguran sam da će Njemačka učestvovati. Posvećeni smo doprinosu pronalaženja trajnog rješenja i kontinuirano i blisko sarađujemo sa našim francuskim partnerima.
Kako vidite kosovsku politiku bez ljudi koji su bili protagonisti u ratu i da li vjerujete da će Specijalni sud izvršiti pravdu?
Što se tiče kosovske politike, dozvolite mi da vam dam opšti odgovor. U demokratiji je jedno sigurno, smjena generacija dolazi, prije ili kasnije. U većini evropskih zemalja, takozvana generacija bejbi buma nakon Drugog svjetskog rata odavno je napustila aktivnu političku scenu. Kosovo, mnogo mlađa zemlja sa mnogo mlađim stanovništvom, još uvijek se suočava sa takvom generacijskom smjenom i kosovski glasači su ti koji odlučuju kada bi se ovo trebalo dogoditi.
Istorija je puna iznenađenja i takvi se preokreti mogu iznenada dogoditi. Lično, kao jednu od najvećih radikalnih promjena u unutrašnjoj politici i dalje smatram slučaj kada su britanski glasači odmah nakon Drugog svjetskog rata zbacili premijera Čerčila, koji je upravo pobjedio u ratu i zamenili ga Klementom Atlijem, kao da su željeli da kažu: Čerčil je bio naš vođa u ratu, sada, u miru, treba nam neko drugi.
Što se tiče Specijalnog suda, želeo bih da citiram istočnonjemačku aktivistkinju za građanska prava Barbel Bolei, koja je nekoliko godina nakon pada istočnonjemačkog režima rekla: "Očekivali smo pravdu i vladavinu prava". Što znači da nijedan sud ne može poništiti ono što se dogodilo i vratiti voljene osobe. Ono što sud, zasnovan na vladavini prava može da postigne jeste da osigura da će pojedinci biti kažnjeni za zločine koje su počinili. Za to će trebati vremena, ali uvjeren sam da će pravda biti zadovoljena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je govoreći o sukobu u Nagarno-Karabahu, rekao da sa Kosovom ne treba da ostane zamrznut sukob jer će eskalirati. Da li se ovi slučajevi mogu uporediti i da li mislite da bi Vučić trebalo da bude pažljiviji sa svojom ratnom retorikom?
Mislim da nije vrijedno upoređivati te slučajeve i ne namjeravam da se bavim pretpostavkama. Ono što znam je da su obe države posvećene suprotnom putu, a to je put mirovnog dijaloga i pomirenja kako bi se postigla puna normalizacija njihovih odnosa sa krajnjim ciljem članstva u EU.
Da li Kosovo treba da postigne političko jedinstvo da bi izabralo novog predsjednika?
Pitanje je šta se podrazumjeva pod jedinstvom. U demokratiji, to naravno ne znači stopostotnu podršku kandidatu. Ovo bi bio uznemirujući znak autokratije. Jedinstvo za mene znači da se svi ponašaju u skladu sa pravilima i sprovode ih, kao i da je izborni proces transparentan.
Kako vidite rad vlade u vezi sa upravljanjem pandemijom kovid -19?
Prvo, dozvolite mi da naglasim da nijedna vlada na svijetu nije djelovala besprekorno kada se suočila sa ovom neviđenom pandemijom. Svi su bili i još uvijek su u fazi pokušaja i grešaka. Čak se i u mojoj zemlji vode stalne rasprave o najboljim mjerama, na primjer u pogledu odluka o ozbiljnosti zatvaranja. Moram takođe da naglasim da se u demokratiji vlade u velikoj mjeri oslanjaju na saradnju i disciplinu svojih građana u poštovanju donetih odluka. Odgovornost vlade je da pokaže vođstvo, a zatim da sprovede i izvrši svoje odluke. Posmatrajući trenutne brojeve na Kosovu, bilo da se radi o novim infekcijama, bilo da je procenat pozitivnih testova, aktivnih slučajeva i bolničkog opterećenja, vidim dve stvari, da je potrebno više akcije vlade i više discipline građana.
I u Njemačkoj se raspravlja o pitanju kako smanjiti brojeve, kako sistem ne bi bio preopterećen. Tokom narednih mjeseci i dalje će biti važno držati distancu koja znači uzdržavanje od putovanja i posjeta prijateljima ili rođacima, kako bi se zaštitili. Znam da je ovo izuzetno teško s obzirom na predstojeće praznike. Ali naravno da će doći bolja vremena, kada ćemo konačno distribuirati vakcine i moći ponovo da se posjećujemo.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
