Razgovor povodom najnovijih dešavanja u Crnoj Gori, ali i regionu

Akademik prof. dr. Šerbo Rastoder, dobitnik najviših državnih nagrada za naučni rad, više drugih priznanja, gostujući profesor i mentor na više stranih univerziteta i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Predvodio je Studijski program za istoriju na Univerzitetu Crne Gore, dok je sa Novakom Adžićem, koautor istoriografskog djela “Moderna istorija Crne Gore 1988 - 2017 - Od prevrata do NATO pakta”. Autor je više od dvadeset posebnih izdanja i oko 400 priloga, prikaza, rasprava. Organizator više međunarodnih naučnih skupova sa temama iz istorije, istorijske metodologije i antropologije. Akademik Rastoder je Član CANU i BANU akademije. Povod našeg razgovora su najnovija dešavanja u Crnoj Gori, ali i regionu.

Info-ks.net: Obzirom na dinamiku dešavanja nekih događaja u regiji, poštovani profesore, krenuli bi sa razgovorom nekakvom hronologijom. Više hiljada građana okupilo se u nedjelju, 6. septembra uveče na podgoričkom Trgu nezavisnosti odakle su poručili da "neće dati Crnu Goru". Ovaj "Patriotski skup" kako su ga nazvali organizatori, održan je sedam dana nakon što je vodeća Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića na izborima izgubila većinu za formiranje vlade. Kakav je vaš stav povodom toga?

ŠERBO RASTODER: Da bi se uopšte shvatio kontekst dešavanja u Crnoj Gori, onda treba imati na umu neke bitne činjenice: Prva, Crna Gora je jedina država u Evropi  u kojoj se nikada vlast nije promijenila na izborima. Bilo da je to vrijeme od prvih izbora (1906. godine) do danas, bilo da je to savremenost. Sasvim je "normalno" da je u takvim uslovima svaka promijenavlasti "šokantna" za značajan dio stanovništva. Tim prije što nova vlast "najavljuje radikalan raskid sa prošlim obrascem vladanja”. A to znači raskid sa korupcijom, kriminalom, nepotizmom, partijskom i zarobljenom državom. Takve najave su učinile nesigurnim brojne pristalice vlasti, čije su privilegije bile osnovane samo zbog toga što su bile vlast. I naravno, pošto nije popularno "braniti vlast", parole su zamijenjene u navodnoj "odbrani države". Od koga? Od onih koji nijesu glasali za vlast. Takvih je očigledno više. I umjesto da vlast postavi pitanje "zašto narod nije glasao za nas", odjednom "narod ne zna šta radi pa je glasao za njih". A oni su "četnici", anti –Crnogorci, Bošnjaci, Albanci"? Da se razumijemo, ima i takvih, ali čemu onda izbori?

I otkuda strah za državu u kojoj će sjedeti najbrojnija procrnogorska opozicija u istoriji parlamentarizma u Crnoj Gori? Otkuda strah kada je buduća vlast jasno naznačila da niti dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore, niti njenu spoljnopolitičku orijentaciju (NATO i EU), niti preispitivanje priznanja država na ex-yu području (Kosovo i dr.).

Radi li se, zaista o utemeljenom strahu, po sistemu ("čekaj da se dočepaju vlasti, pa će te onda vidjeti")? Sasvim je moguće. Ali ako ste vi "za to što tvrdite da jeste", ili ste to samo da bi bili vlast, takav strah je neosnovan, jer je za sat vremena, moguće naći većinu u Skupštini koja je spremna da tako nešto eventualno spriječi. Oni koji su se okupili na trgu u Podgorici su velikim dijelom "iskrene crnogorske patriote" (zlo)upotrijebljeni od onih "koji se kriju iza države da bi sačuvali vlast".

Uostalom u govorima na mitingu nijesu targetirani "protivnici države", nego dio "opozicije", koji hoće državu "bez njih". A da li je tako nešto moguće, pokazat će vrijeme.

Svaki korak ka normalizaciji odnosa u regionu je posebno važan

Info-ks.net: U Washingtonu je uz posredovanje SAD-a, tačnije predsjednika Donalda Trampa, potpisan sporazum o ekonomskoj normalizaciji u 16 tačaka, koji uključuje priznavanje države Kosovo od strane Izraela. Kako ste vi vidjeli ovaj događaj od prošlog petka? Kakve će implikacije ovaj sporazum imati na državu Crnu Goru?

ŠERBO RASTODER: Sve ovo posmatram kao predizborni marketing administracije Donalda Trampa, koja sa jedne strane poručuje EU ("Mi smo i dalje glavni igrači u regionu"), Kosovu ("Mi smo i dalje uz vas, evo prizna vas i Izrael") i Srbiji ("nećemo vas siliti da priznate Kosovo, ali kada svi to urade, to neće biti ni toliko važno"). Jednom riječju, svaki korak ka normalizaciji odnosa u regionu je posebno važan, posebno onaj koji je rezultat iskrenog dogovora zemalja u regionu.

Info-ks.net: Kada govorimo o Crnj Gori, Koalicija „Crno na bijelo“ se pominje kao presudna u formiranju nove vlade u vašoj zemlji. U žiži interesiranja je lider ove građanske opcije, Dritan Abazović. Da li su tačne tvrdnje da je njegova opcija, uz pomoć Amfilohija i Srbije, srušila DPS? Kakvi će biti naredni potezi DPS-a a kakvi opcija "Za budućnost Crne Gore“, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“?

ŠERBO RASTODER: Istina je jedino, radi se o mladom vanredno obrazovanom Albancu (doktoru nauka), sa novom političkom retorikom i vizijom društva koja ga je učinila regionalnom političkom zvijezdom i vodiljom hiljadama mladih, školovanih ljudi iz regiona, u kojima je probudio nadu da je i na ovim prostorima moguće graditi toleratno, demokratsko, multietničko i prosperitetno društvo. To, ko mu je pomogao i uz čiju pomoć je srušio vlast ni on sam ne krije, ali upozorava da u regionu nije moguće biti autističan politički subjekt. Je li vršena istraga o uticaju Rusije na izbore u SAD ili ono što vam je bliže: Utiče li Albanija na rezultate izbora na Kosovu? Kakvi će naredni potezi ove opozicije biti ne znam, osim što sam siguran da ako ne budu saglasni onome što najavljuju sami će sebe "politički sahraniti". I to ne, u narednih trideset godina, nego na prvim izborima, najdalje za dvije godine.

Info-ks.net: Situacija u Crnoj Gori je, dakle, neizvjesna. Hipotetički gledano, ako dobiju glas više klero-nacionalističke snage i preuzmu vlast sa koalicijom „Crno na bijelo“, mogu li se realizirati ideje subjekata koje su do jučer tražile povlačenje potpisa o priznanju nezavisnosti Kosova i može li postati upitno članstvo Crne Gore u NATO?

ŠERBO RASTODER: Sve je moguće, osim da, kako kažete, da "klero-nacionalističke snage" preuzmu vlast sa koalicijom „Crno na bijelo". Siguran sam da ova koalicija "nije grupa neznavenih sa ulice" koju motiviše vlast i privilegije,što je bio motiv predhodnih vlastodržaca, nego ozbiljna, promišljena, nepotkupljiva i obrazovana struktura koja hoće društvo "jednakih šansi" i "državu za sve". Hoće li u tome uspjeti? Hoće u onom dijelu, u kojem to zavisi od njih, a mnogo teško ako društvo to ne želi.

Kako je moguće da vlast, "ne može da identifikuje počinioce nereda nad nesretnim Bošnjacima"

Info-ks.net: Sa druge strane, desili su se nemili događaji, posebno u Pljevljima. Na udaru su bili Bošnjaci i njihove institucije. Još uvijek nisu pronađeni počinioci tih akata koji su uznemirili Bošnjake.

ŠERBO RASTODER: Nažalost, tačno je da je došlo do nekontrolisanog i uvrijedljivog izliva emocija prema dijelu bošnjačkog stanovništva u Pljevljima. Tragično u svemu je to, što su ovi isti (Bošnjaci Pljevalja) preživjeli strašne traume devedesetih, kada je bila neka druga vlast i danas kada je ista vlast. Kod ocjene ovih dešavanja, treba postaviti jedno logično pitanje. Nova vlast nije ni postavljena, a "stara" kao da zaboravlja da su sve institucije još uvijek u njenim rukama a vi konstatujete: "Još uvijek nisu pronađeni počinioci tih akata koji su uznemirili Bošnjake. "Suštinsko pitanje je, kako je to moguće?! Ministar policije, Mevludin Nuhodžić (nacionalno "musliman", koji je sve uradio da Bošnjaci u Crnoj Gori, ne dobiju pravo na ime - funkcioner DPS), potpredsjednik vlade Rafet Husović (Bošnjak, lider BS), Kenan Hrapović (Bošnjak iz Pljevalja, ministar zdravlja iz SD), Damir Šehović (Bošnjak, ministar prosvjete iz SD), Kemal Purišić (Bošnjak, ministar socijalne politike iz BS), Osman Nurković  (Bošnjak, ministar za saobraćaj BS). Zar ne vidite ljudi, pola vlade koja drži vlast, "ne može da identifikuje počinioce nereda nad nesretnim Bošnjacima", jer imje preče, da zovu po regionu "Dritanove sunarodnike i profesore", ne bi li ga ubijedili da ih "ostavi na vlasti". Jednom riječju SRAMOTA, tim prije, što su policiji predati snimci počinioca, prema tvrdnjama nekih aktera zbivanja.

Razgovor vodio: Mustafa Balje