.jpg)
Vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Prištini Valbon Krasniqi kaže da je situacija sa koronavirusom na Kosovu izuzetno pogoršana.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Krasniqi je govorio o tome kako je osoblje reorganizovano u ovom periodu i koji su kapaciteti bolnice za suočavanje sa pandemijom. Kaže da su se vlasti pripremale samo za period od tri mjeseca, a ne za ovakvo širenje virusa.
Kakva je trenutna situacija sa kovid-19 na Kosovu?
Krasniqi: Trenutna situacija je izuzetno pogoršana. Već mjesec dana imamo porast broja oboljelih i zaraženih u zemlji, a uslijedio je i porast broja pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija. Imamo skoro 600 pacijenata koji su primljeni u naše klinike u Univerzitetskom kliničkom centru u Prištini i regionalnim bolnicama. Ovaj broj je veliki s obzirom da su poznati kapaciteti našeg zdravstvenog sistema. Na osnovu odluka vlade od 5. jula o reorganizaciji zdravstvenog osoblja, povećanju kapaciteta i povećanju broja kreveta namjenjenih pacijentima, preduzeli smo sve akcije u ovom pravcu i na raspolaganju imamo 750 kreveta za one koji su zaraženi kovidom-19. Prinuđeni smo bili da reorganizujemo veliki dio zdravstvenog osoblja, koje se bavi ovim slučajevima. Već imamo četiri klinike u okviru UKCK, Klinike za zarazne bolesti, Pulmologiju, Neurologiju i Centralnu intenzivnu negu, dok planiramo da otvorimo još jedno odjeljenje ili kliniku, zbog velikog porasta broja slučajeva koji dolaze u UKCK u reorganizaciji smo i prijemnih ambulanti. Pacijenti su nedavno regionalizovani, što znači da će se pacijenti koji dolaze iz regiona liječiti u odgovarajućim regionalnim bolnicama. To je donekle smanjilo priliv pacijenata u UKCK. Međutim, broj pacijenata je izuzetno velik, kako u regionalnim bolnicama, tako i u UKCK, i taj pritisak se nastavlja.
Da li će biti dovoljno medicinskog osoblja za liječenje pacijenata, ako se nastavi povećanje broja oboljelih?
Krasniqi: Znate da je Kosovo započelo pandemiju s određenim brojem raspoloživih zdravstvenih radnika i sa tim osobljem se radilo do deset dana kada je Ministarstvo zdravlja zaposlilo oko 100 ljekara i 100 medicinskih sestara i tehničara, koji su već u zdravstvenim ustanovama. Ako isključimo ove zaposlene od nedavno, nismo imali dodatno osoblje, osim nekoliko volontera koji su bili u prvoj fazi, tokom marta i aprila. To otežava rad zdravstvenog osoblja i istovremeno imamo značajan broj zaposlenih koji su zaraženi, jer je sada izloženost pacijenatima sa kovid-19 mnogo veća. S obzirom na sve ove klinike i sve te regionalne bolnice u kojima se pacijenti liječe, i prilično veliki broj zdravstvenog osoblja koje je zaraženo, sve nam to predstavlja dodatne poteškoće. Imamo veoma ozbiljne poteškoće u vezi sa reorganizacijom zdravstvenog osoblja i primorani smo da uzimamo zdravstveno osoblje iz onih službi koje rade smanjenim obimom, kao rezultat epidemiološke situacije sa kovid-19. Međutim, ako se nastavi sa ovako velikim brojem zaraženih suočićemo se sa vrlo, vrlo ozbiljnim izazovima, kako u pogledu kreveta, tako i medicinskog osoblja koje će biti na raspolaganju za liječenje ovih pacijenata.
Postoje pritužbe na nedostatak zaštitne opreme, posebno na Klinici za pulmologiju. Kakva je situacija u stvari?
Krasniqi: Trudimo se da ne samo Klinika za pulmologiju, već bilo koja zdravstvena ustanova, posebno ove klinike nazvane kovid, odjeljenja regionalnih bolnica u kojima se pacijenti sa kovid-19 direktno liječe, nikada ne ostanu bez zaštitne opreme za zdravstveno osoblje. Znam da u ovom pogledu imamo poteškoće, ali pored sopstvenih resursa Univerzitetske bolnice i Kliničke službe Kosova imali smo donacije raznih partnera. Takođe, Ministarstvo zdravlja nekoliko puta je intervenisalo sopstvenim sredstvima i snabdjevalo nas. Međutim, trenutno se može desiti da oprema nije dostupna u dovoljnim količinama. U pitanju je cio lanac, od podnošenja zahtjeva na vrijeme. Međutim, moramo da razumijemo još jednu stvar. Planovi koji su bili na početku pandemije predviđali su trajanje tri mjeseca, a pandemija traje mnogo duže. Uprkos tim planovima, broj slučajeva se strahovito povećao i bilo je nemoguće ispratiti ovaj broj sa svim potrebama za pacijente - uključujući i druge stvari.
Izjavili ste da ćemo se ponovo zatvoriti ako se povećava krivulja zaraženih. Kako ste došli do ove ideje?
Krasniqi: U stvari, nisam eksplicitno izjavio da ćemo se zatvoriti u potpunosti. Rekao sam da veliki rast broja slučajeva i veliki broj hospitalizovanih slučajeva nam ne dozvoljavaju i ne omogućavaju da krenemo naprijed u pozitivnom smislu. Dakle, ne dozvoljavaju nam da budemo slobodni i pravimo planove da budemo slobodni. A, ovo izuzetno ugrožava zdravstveni sistem, izuzetno ugrožava zdravstveno osoblje koje vodi ove slučajeve. I, prije svega, javno zdravlje građana zemlje je ozbiljno ugroženo.
Nedavne mjere Vlade Kosova više ili manje su ponavljanje starih mjera, sa nekim novim mjerama koje se odnose na olakšice. Koliko mjere pomažu u pogoršanoj situaciji sa pandemijom?
Krasniqi: Nadam se da će sa ovim novim mjerama, posebno biti naglašena potreba za kontrolom i nadgledanjem radi bolje primjene. Realno, imamo relativno dobre mjere u pogledu prevencije. Međutim, znam da je poseban naglasak stavljen na mehanizme kontrole sprovođenja mjera. Pored toga, lično mislim da bi svijest građana, svijest građana o ozbiljnoj situaciji kroz koju prolazimo kao država, bile najbolje mjere da se dalje spriječi širenje zaraze. Samo svest građana, visoka svijest o sprovođeju već poznatih mjera, kao što su nošenje maske, držanje distance, lična higijena i izbegavanje okupljanja, pomoći će da se smanji broj slučajeva.
Koja je prosječna starost ljudi zaraženih kovidom-19?
Krasniqi: Gledajte, svaki dan primamo i objavljujemo slučajeve kovid-19, tako da nemamo detaljnu analizu. Međutim, kao fenomen, primjećuje se da nijednu starosnu kategoriju ne možere isključiti iz kovid-19. Imamo različite starosne dobi, počev od mlađih, do starijih koji se liječe u našim klinikama.
Jesu li svi preminuli bili sa hroničnim bolestima, kako kažu zdravstveni radnici, i od kojih pridruženih bolesti umire pacijent?
Krasniqi: Za ovo mi je potrebna detaljna analiza da bih vam rekao istinu, morao bih da vidim sve slučajeve koji su se završili smrću. Svakodnevno dobijamo izvještaje o broju umrlih, ali za to bi nadležne institucije trebalo da sednu i urade analizu, prije svega. Nacionalni institut za javno zdravlje, ali i naše zdravstvene ustanove odvojeno za slučajeve koje su liječili u svojim klinikama. Sigurno će se u međuvremenu napraviti takve analize.
Izvor: RSE/KosovoOnline
Kakva je trenutna situacija sa kovid-19 na Kosovu?
Krasniqi: Trenutna situacija je izuzetno pogoršana. Već mjesec dana imamo porast broja oboljelih i zaraženih u zemlji, a uslijedio je i porast broja pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija. Imamo skoro 600 pacijenata koji su primljeni u naše klinike u Univerzitetskom kliničkom centru u Prištini i regionalnim bolnicama. Ovaj broj je veliki s obzirom da su poznati kapaciteti našeg zdravstvenog sistema. Na osnovu odluka vlade od 5. jula o reorganizaciji zdravstvenog osoblja, povećanju kapaciteta i povećanju broja kreveta namjenjenih pacijentima, preduzeli smo sve akcije u ovom pravcu i na raspolaganju imamo 750 kreveta za one koji su zaraženi kovidom-19. Prinuđeni smo bili da reorganizujemo veliki dio zdravstvenog osoblja, koje se bavi ovim slučajevima. Već imamo četiri klinike u okviru UKCK, Klinike za zarazne bolesti, Pulmologiju, Neurologiju i Centralnu intenzivnu negu, dok planiramo da otvorimo još jedno odjeljenje ili kliniku, zbog velikog porasta broja slučajeva koji dolaze u UKCK u reorganizaciji smo i prijemnih ambulanti. Pacijenti su nedavno regionalizovani, što znači da će se pacijenti koji dolaze iz regiona liječiti u odgovarajućim regionalnim bolnicama. To je donekle smanjilo priliv pacijenata u UKCK. Međutim, broj pacijenata je izuzetno velik, kako u regionalnim bolnicama, tako i u UKCK, i taj pritisak se nastavlja.
Da li će biti dovoljno medicinskog osoblja za liječenje pacijenata, ako se nastavi povećanje broja oboljelih?
Krasniqi: Znate da je Kosovo započelo pandemiju s određenim brojem raspoloživih zdravstvenih radnika i sa tim osobljem se radilo do deset dana kada je Ministarstvo zdravlja zaposlilo oko 100 ljekara i 100 medicinskih sestara i tehničara, koji su već u zdravstvenim ustanovama. Ako isključimo ove zaposlene od nedavno, nismo imali dodatno osoblje, osim nekoliko volontera koji su bili u prvoj fazi, tokom marta i aprila. To otežava rad zdravstvenog osoblja i istovremeno imamo značajan broj zaposlenih koji su zaraženi, jer je sada izloženost pacijenatima sa kovid-19 mnogo veća. S obzirom na sve ove klinike i sve te regionalne bolnice u kojima se pacijenti liječe, i prilično veliki broj zdravstvenog osoblja koje je zaraženo, sve nam to predstavlja dodatne poteškoće. Imamo veoma ozbiljne poteškoće u vezi sa reorganizacijom zdravstvenog osoblja i primorani smo da uzimamo zdravstveno osoblje iz onih službi koje rade smanjenim obimom, kao rezultat epidemiološke situacije sa kovid-19. Međutim, ako se nastavi sa ovako velikim brojem zaraženih suočićemo se sa vrlo, vrlo ozbiljnim izazovima, kako u pogledu kreveta, tako i medicinskog osoblja koje će biti na raspolaganju za liječenje ovih pacijenata.
Postoje pritužbe na nedostatak zaštitne opreme, posebno na Klinici za pulmologiju. Kakva je situacija u stvari?
Krasniqi: Trudimo se da ne samo Klinika za pulmologiju, već bilo koja zdravstvena ustanova, posebno ove klinike nazvane kovid, odjeljenja regionalnih bolnica u kojima se pacijenti sa kovid-19 direktno liječe, nikada ne ostanu bez zaštitne opreme za zdravstveno osoblje. Znam da u ovom pogledu imamo poteškoće, ali pored sopstvenih resursa Univerzitetske bolnice i Kliničke službe Kosova imali smo donacije raznih partnera. Takođe, Ministarstvo zdravlja nekoliko puta je intervenisalo sopstvenim sredstvima i snabdjevalo nas. Međutim, trenutno se može desiti da oprema nije dostupna u dovoljnim količinama. U pitanju je cio lanac, od podnošenja zahtjeva na vrijeme. Međutim, moramo da razumijemo još jednu stvar. Planovi koji su bili na početku pandemije predviđali su trajanje tri mjeseca, a pandemija traje mnogo duže. Uprkos tim planovima, broj slučajeva se strahovito povećao i bilo je nemoguće ispratiti ovaj broj sa svim potrebama za pacijente - uključujući i druge stvari.
Izjavili ste da ćemo se ponovo zatvoriti ako se povećava krivulja zaraženih. Kako ste došli do ove ideje?
Krasniqi: U stvari, nisam eksplicitno izjavio da ćemo se zatvoriti u potpunosti. Rekao sam da veliki rast broja slučajeva i veliki broj hospitalizovanih slučajeva nam ne dozvoljavaju i ne omogućavaju da krenemo naprijed u pozitivnom smislu. Dakle, ne dozvoljavaju nam da budemo slobodni i pravimo planove da budemo slobodni. A, ovo izuzetno ugrožava zdravstveni sistem, izuzetno ugrožava zdravstveno osoblje koje vodi ove slučajeve. I, prije svega, javno zdravlje građana zemlje je ozbiljno ugroženo.
Nedavne mjere Vlade Kosova više ili manje su ponavljanje starih mjera, sa nekim novim mjerama koje se odnose na olakšice. Koliko mjere pomažu u pogoršanoj situaciji sa pandemijom?
Krasniqi: Nadam se da će sa ovim novim mjerama, posebno biti naglašena potreba za kontrolom i nadgledanjem radi bolje primjene. Realno, imamo relativno dobre mjere u pogledu prevencije. Međutim, znam da je poseban naglasak stavljen na mehanizme kontrole sprovođenja mjera. Pored toga, lično mislim da bi svijest građana, svijest građana o ozbiljnoj situaciji kroz koju prolazimo kao država, bile najbolje mjere da se dalje spriječi širenje zaraze. Samo svest građana, visoka svijest o sprovođeju već poznatih mjera, kao što su nošenje maske, držanje distance, lična higijena i izbegavanje okupljanja, pomoći će da se smanji broj slučajeva.
Koja je prosječna starost ljudi zaraženih kovidom-19?
Krasniqi: Gledajte, svaki dan primamo i objavljujemo slučajeve kovid-19, tako da nemamo detaljnu analizu. Međutim, kao fenomen, primjećuje se da nijednu starosnu kategoriju ne možere isključiti iz kovid-19. Imamo različite starosne dobi, počev od mlađih, do starijih koji se liječe u našim klinikama.
Jesu li svi preminuli bili sa hroničnim bolestima, kako kažu zdravstveni radnici, i od kojih pridruženih bolesti umire pacijent?
Krasniqi: Za ovo mi je potrebna detaljna analiza da bih vam rekao istinu, morao bih da vidim sve slučajeve koji su se završili smrću. Svakodnevno dobijamo izvještaje o broju umrlih, ali za to bi nadležne institucije trebalo da sednu i urade analizu, prije svega. Nacionalni institut za javno zdravlje, ali i naše zdravstvene ustanove odvojeno za slučajeve koje su liječili u svojim klinikama. Sigurno će se u međuvremenu napraviti takve analize.
Izvor: RSE/KosovoOnline
