Član Predsjedništva BiH za DW

Dodik se protivi da prizna Kosovo, ali to je gotovo, kaže član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intrvjuu za Deutsche Welle. Dodaje i da je Dodik ranije priznao genocid u Srebrenici a onda promijenio priču.

DW: Gospodine Komšić, Vi ste u Berlinu, kao član Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda, obilježili 25 godina od genocida u Srebrenici i to na simboličnom mjestu njemačke istorije - u memorijalnoj Crkvi cara Wilhelma, koju nazivaju i Crkvom sjećanja i pomirenja. Zbog čega je tako važno stalno podsjećati na Srebrenicu?
Željko Komšić: Ja bih rekao da to nije tema važna samo za nas u BiH. Nakon Drugog svjetskog rata očekivati da se na evropskom kontinentu desi nešto slično užasima koji su se dešavali u tom ratu bilo je gotovo nevjerovatno. I onda se desila Srebrenica. Desio se genocid nad jednim narodom. Moje mišljenje je iskreno da se taj genocid desio u još mnogo mjesta u Bosni i Hercegovini, ali sud je utvrdio genocid u Srebrenici. Pazite, to je, bez obzira što su na toliko mnogo mjesta u BiH počinjeni isti takvi zločini, stvorilo od Srebrenice tako reći centralno mjesto zločina prema BiH. Ali ne više samo prema BiH, nego zapravo prema civilizaciji.
DW: Kako je moguće da premijerka Srbije Ana Brnabić u intervjuu za DW kaže da se u Srebrenici nije desio genocid, ako znamo da je to, kako kaže predsjednica Međunarodne Komisije za nestale Kathryne Bomberger, najbolje dokumentovan zločin u istoriji?
Željko Komšić: Vi možete preko toga preći na način da kažete da uopšte nije bitno šta kaže premijerka Srbije, jer postoje i dokumenti i presuda, ne domaćeg, već Međunarodnog krivičnog suda za zločine na prostoru bivše Jugoslavije, kojima je to potvrđeno i to je jedino relevantno. To što priča Brnabićka nije uopšte važno, niti ima bilo kakvu težinu izuzev da se to koristi u njihove unutrašnjo-političke svrhe u Srbiji, možda regionalne svrhe. Teško mi je povjerovati da neko ko ima priliku da svojim očima vidi dosta toga, ako ništa onda dokumente koje su sigurno vidjeli i predstavnici vlasti u Srbiji može to izgovoriti a da je normalan čovjek.
DW: Ali problemi postoje i u BiH i Republici Srpskoj. Zašto BiH ne može dobiti zakon kojim bi se sankcioniralo  negiranje genocida?
Željko Komšić: Ja ću Vas podsjetiti da je gospodin Dodik, kada je dolazio na vlast u Republici Srpskoj, kada su ga dovozili na američkim tenkovima u Banjaluku bio čovjek koji je tad govorio iste ove stvari: dakle da jeste to genocid, da su Karadžić i Mladić najveća sramota srpskog naroda. Tada je to govorio, danas govori drugo. Zašto je to tako treba njega pitati. Na žalost, upravo zbog takvih političkih odnosa u BiH, zbog toga što istina nikako da ispliva na vidjelo na način da je svi prihvate – ne da je sakrivena ili da se ne zna - mi smo danas u situaciji da ne možemo donijeti zakon, koji je po mom mišljenju civilizacijska stvar.
DW: Rusija se sve otvorenije protivi putu BiH u NATO. Pri tome ona ima podršku Vašeg kolege u Predsjedništvu, Milorada Dodika. Šta činite da to spriječite i imate li u tome pomoć Berlina i Brisela?
Željko Komšić: Da, imamo. Što se tiče gospodina Dodika, nemam ništa protiv da on i dalje nastavi da priča, ali da potpisuje sve akte koji se tiču puta BiH u NATO, jer je to i dosad radio: pričao, pričao, pričao i potpisao.
DW: U subotu 11. jula, na Dan obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, u Briselu je počela nova runda dijaloga izmedju Srbije i Kosova. Sprema li Se BiH da prizna Kosovo?
Željko Komšić: Ne postoji ta vrsta saglasnosti na nivou Predsjedništva, to nije nepoznata stvar. Gospodin Dodik se tome oštro protivi, mada – ako ćete biti realni i pragmatični – Kosovo je država. Gotovo. To je kraj priče. Još se samo čeka da Beograd tu činjenicu prihvati, prizna i onda će stvari biti lakše. Sada smo svjedoci najnovije serije protesta. Pandemija korone je bila iskorištena za jednu vrstu bunta i rečeno je da je to protest protiv uvođenja policijskog sata. Nakon par trenutaka je bilo jasno da to nema veze sa pandemijom nego da je riječ o Kosovu, jer sve ono što smo vidjeli na snimcima koji dolaze iz Beograda ukazuje na to da postoji čak jedna organizovana politička struktura, koja je pričom o koroni sakrila njihove prave ciljeve a to je da se onemogući postizanje dogovora između Beograda i Prištine.
DW: Kome je to u interesu?
Željko Komšić: Po mom mišljenju ekstremnim desničarima i fašistima u Srbiji i njihovim međunarodnim pokroviteljima, koji se nalaze na istoku Evrope.
DW: Kako će se ubjedljiva izborna pobjeda HDZ-a u Hrvatskoj odraziti na BiH, ako imamo u vidu da HDZ Hrvatske kao ni HDZ BiH sa Čovićem na čelu Vas na priznaju kao člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?
Željko Komšić: Pa ja ne znam šta će tu biti, daj Bože da griješim. Mislim da će se nastaviti ista politika. Hrvatska, ne samo preko Čovića, nego preko tog koncepta konstitutivnosti koji je anahron, anticivilizacijski i zapravo sovjetski koncept – ne postoji više ni u mjestu gdje se rodio a to je Rusija i bivše zemlje Sovjetskog Saveza – pokušava da drži Bosnu i Hercegovinu kao jednu vrstu taoca za realizaciju političkih i ekonomskih ciljeva a često i obavještajnih. Ono što nama ide u prilog, a pogotovo kada je riječ čak i o intervenciji Hrvatske, koja je, slobodno se može reći, miješanje u unutrašnje poslove BiH, jeste mišljenje Evropske komisije. Ono se odnosi na utvrđene prioritete koje BiH mora da ispuni da bi nastavila svoj put ka Evropskoj uniji. Sve ono što piše u mišljenju Evropske komisije, onih 14 tačaka odnosno 14 prioriteta koje su prihvatile sve članice EU i što je interesantno i Hrvatska - kao da su to prihvatili a nisu uopšte čitali šta piše - potpuno je suprotno svemu onome što smo imali prilike da gledamo zadnjih godina a što je dolazilo iz Zagreba. Kao i intervencija u unutrašnji sistem BiH, bilo da je riječ o ustavnom sistemu ili generalno rečeno političkom sistemu u BiH. Na žalost mi smo došli na tu tačku odnosa sa Republikom Hrvatskom da ne možemo da izađemo iz onoga, za šta smo mislili da je završeno 1995. godine.
DW: Šta bi se moralo desiti da sve članove Predsjedništva, poput Vas, jednoga dana biraju svi građani a ne samo pripadnici jedne etničke grupe?
Željko Komšić: To je nešto kao koncept, koji bih ja želio da vidim da počne da živi u BiH. Poprilično sam siguran da za moga života se to neće desiti…