Ugledni advokat i politički analitičar

Richard Grenell, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za dijalog Kosova i Srbije, objavio je polovinom mjeseca da je od Vlada Kosova i Srbije dobio uvjeravanja da će privremeno zaustaviti kampanju za povlačenje i traženje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama. Uz poruku "Sjajne vijesti" (Great news) Grenell je, na Twitteru naveo i, „kako bismo se 27. juna sastali u Washingtonu, u Bjeloj kući, radi razgovora o dijalogu“.

Samo neoliko dana prije tog susreta u Washingtonu, Specijalno tužilaštvo za Kosovo sa sjedištem u Den Haagu podnijelo je Specijaliziranim vijećima za Kosovo optužnicu protiv kosovskog predsjednika Hashima Thaçija i Kadrija Veselija, predsjednika PDK, kao i drugih osoba, tereteći ih u 10 tačaka za niz zločina protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući ubistva, prisilne nestanke osoba, progone i mučenja.

Šta ovaj događaj znači uči "sudbonosnog sastanka" u Sjedinjenim Američkim Državama za Radiosarajevo.ba govori ugledni advokat, politički analitičar iz Prištine i nekadašnji visoki politički funkcioner Azem Vllasi.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na podizanje optužnice protiv Thaçija i Veselija?

VLLASI: Optužnica protiv Thaçija i Veselija nije veliko iznenađenje, jer se istrage o nekim zločinima počinjenim i od strane pojedinaca iz Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK) - koja je vodila pravednu i odbrambenu borbu protiv zločinackog režima Slobodana Milosevića - vode još od 2011. godine. U izvještaju predstavnika Evropskog savjeta Dika Martija i poznatog američkog tužitelja Clinta Williamsona koji je tri godine radio na istraživanju krivičnih djela počinjenih od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, tragom izvještaja Dika Martija, pominju se i ova dva imena. Samo sud i pravično suđenje može da potvrdi ili odbaci pretenzije optužnice.

Radiosarajevo.ba: Zanimljiv je, međutim, vremenski kontekst u kojem dolazi optužnica...

VLLASI: Iznenađenje jeste politički i vremenski kontekst kada je data informacija o podignutoj optužnici, jer navodi na sumnju da ima tu i političke umješnosti. Ne u podizanje optužnice, jer je ona sudu predata prije dva mjeseca - već u objavi informacije za javnost.

Profesionalno i proceduralno gledano, informacija o predatoj optužnici Sudu ne može se objaviti dok optužnica ne stupi na pravnu snagu, a to znači dok je sudija prethodnog postupka ne potvrdi i preda Sudu na sudski postupak.

Zato, sasvim je opravdana sumnja da je objavljivanje vijesti o podignutoj optužnici prije nego je sudija prethodnog postupka potvrdio, podstaknuto od nekih političkih krugova iz političkih motiva.

Jer dolazi tri dana prije gromoglasne najave susreta u Washingtonu između Kosova i Srbije na najvišem nivou. Ovime se htjelo Thaçija izbaciti iz političkog dijaloga sa Srbijom. Tek ćemo vidjeti zašto.

Radiosarajevo.ba: Kako na ove događaje gledati u kontekstu dogovora sa Srbijom?

VLLASI: Da li ovo slabi ili jača poziciju Kosova u dijalogu sa Srbijom? Na srpskoj strani dijalog predvodi Aleksandar Vučić koji je političko čedo ratnih okolnosti kada je Srbija počinila najveće zločine u Bosni i  Hercegovini, na Kosovu, u Hrvatskoj.

Uz to je bio ministar u Vladi Slobodana Miloševića i od te političke prošlosti Vučić se nikada nije ogradio. A predsjednik Kosova, države koja je nastala podrškom Zapada upravo i zbog Miloševićevih zločina, ide pred sud za ratne zločine! To je apsurdno. Ali, apsurdno je i to što se Thaçi zdušno zalagao da Skupština Kosova 2015. godine izglasa formiranje tog suda koji sada treba da mu sudi.

No, pošto je Thaçi pred kosovskom javnošću već počeo da bije glas da je spreman za kompromise u dijalogu sa Srbijom na štetu Kosova, možda će dijalog bez njega, ipak, ići u poželjnom pravcu.

Evropa i Amerika sada imaju vise razloga da pritisnu Vučiča da ne zateže oko Kosova.

Radiosarajevo.ba: Na koncu, šta očekujete u kontekstu skorih razgovora predstavnika Kosova i Srbije Washingtonu? Jesmo li nadomak rješenja?

VLLASI: U Washingtonu se ništa senzacionalno neće desiti 27. juna. Trumpova Administracija preko njegovog izaslanika Grenella gura pitanja ekonomske saradnje između Kosova i Srbije. Tu nijedna strana ne može biti protiv.

Između strana u konfliktu kao što je slučaj između Kosova i Srbije, investicije, razvoj, zapošljavanje ljudi i privredna saradnja na obostranu korist, doprinose spuštanju tenzija i relaksiranju odnosa.

Onda se i politički problemi i nesporazumi lakše rješavaju. Drugo, Washingtonu će 27. juna pritisnuti obadvije strane da se obavežu da svoje međusobne probleme rješavaju dijalogom i mirnim putem i da će se suzdržati od bilo kakvog akta destabilizacije u regiji i između sebe. A moguće je da će se neka politička pitanja ostaviti za rješavanje posredstvom Evropske unije.