Politička teorija govori da svaka vlast krupne poteze i odluke donosi u prvoj godini mandata, da bi do sljedećih izbora mogla da upravlja njenim eventualnim posljedicama.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi za nešto više od mjesec dana ulazi u finalnu godinu petogodišnjeg mandata obilježenog nedovršenim pregovorima Beograda i Prištine.
„Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine.
Ako se ne desi ove godine, plašim se da ćemo izgubiti decenije", kaže Thaçi u intervjuu za BBC na srpskom.
Iako ostali učesnici u pregovorima tvrde da nema pritiska i žurbe, Thaçi objašnjava da je završna godina prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa najbolje vrijeme za dogovor na Balkanu.
„Ne mislim da ćemo moći ponovo da zadobijemo pažnju predsjednika Trumpa, SAD i njegovog tima.
Ovaj povratak pažnje SAD na naš region je dar od boga i za Kosovo, i za Srbiju - moramo to iskoristiti."
Predsjednik Thaçi snažno je podržao nedavna potpisivanja pisama o namjerama o uspostavljanju vazdušnog i željezničkog saobraćaja između Beograda i Prištine koji su dio dogovora pod pokroviteljstvom izaslanika američkog predsjednika Richarda Grenella.
Thaçi je i sam bio učesnik Briselskih pregovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem koje je predvodio prethodni saziv Evropske komisije, a koji do sada nisu doneli konačni dogovor, ali jesu niz sporazuma od kojih su neki i sprovedeni.
Od „nikad nismo bili bliži" do „vrlo smo daleko"
Iskustvo Hashima Thaçija u pregovorima sa Srbijom broji se decenijama.
Gotovo da nije bilo pregovaračkog stola za kojim on nije sedeo još od 1999. godine, kada se kao jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova pojavio kao dio delegacije u Rambujeu.
Ključni pregovarači Kosova u Rambujeu - Veton Surroi (lijevo), Ibrahim Rugova (u sredini) i Hashim Thaçi (desno)
„Nikad nismo bili bliži dogovoru jer su se mnogi drugi procesi završili - Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova.
U isto vrijeme, veoma smo daleko - puno će zavisiti od lidera obje zemlje, da li će uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti."
Thaçi je sa Ivicom Dačićem, dok su obojica bili na funkcijama premijera, potpisao Briselski sporazum 2013. godine.
Sa Aleksandrom Vučićem razgovarao je sa predsjedničke funkcije u pregovorima koje je predvodila nekadašnja evropska komesarka Federica Mogherini, ali su se njih dvojica sretali na različitim međunarodnim forumima i kada pregovori, navodno, nisu postojali.
„Nemam poseban, lični odnos sa predsjednikom Vučićem - mi smo predsjednici nezavisnih država, izabrani na legitiman način, a ja promovišem stavove moje zemlje na svakom forumu i pred svim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Srbije.
Imali smo razlike u prošlosti, one postoje i danas, ali ovo ne bi trebalo da nas spriječi da kao dva predsjednika razgovaramo o budućnosti."
U budućnosti, Thaçi smatra da ni Kosovo ni Srbija ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez konačnog sporazuma.
„Ako protraćimo ovu priliku, plakaćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni interesovati", zaključuje on.
Srpski i kosovski predsjednici, Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi, nisu postigli konačan sporazum o odnosima Srbije i Kosova u prisustvu Federice Mogherini
„Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima sa SAD i EU"
Iako budućnost vidi u Evropskoj uniji, Hashim Thaçi u posljednje vreme oštro kritikuje briselske diplomate i svoju politiku vezuje za pozitivne odnose sa Sjedinjenim Državama.
„To je zato što zaslužuju da budu kritikovani - još smo ih i poštedeli kritike, iako smo svesni da ta kritika nema nekog uticaja.
Ipak, ja moram biti otvoren sa mojim građanima jer je Kosovo ispunilo sve uslove za viznu liberalizaciju, ali je i dalje nezasluženo u izolaciji.
Kosovo se osjeća izdanim i kažnjenim zbog ovog izostanka jedinstva među članicama EU."
Zbog svega toga, Thaçi posebno pozdravlja dogovore koji su postignuti pod pokroviteljstvom Richarda Grenella.
„Vodeća uloga SAD je nezamjenljiva i ovo je jasno rečeno u dva pisma koja nam je poslao predsjednik Trump, a ambasador Grenell prati ono što je dobio kao instrukcije od predsjednika.
Ključno je da postoji puna koordinacija Vašingtona i Brisela, ali jasno je da Vašington gura stvari napred snažnije i bolje."
Rchard Grenell nadgleda poptisivanje pisma o namjerama o uspostavljanju železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine
Poruku Vašingtona da Srbija treba da zaustavi kampanju za povlačenje priznanja Kosova, dok Priština treba da ukine takse od 100 odsto na robu iz Srbije, vidi kao dobrodošlu inicijativu.
„Svaki uspjeh Kosova je zasluga kosovskih institucija, ali i rezulat saradnje sa partnerima u SAD i u Evropi.
Ne mogu da zamislim da Kosovo napreduje bez saradnje sa našim partnerima."
Na najave premijera Kosova Albina Kurtija da je spreman da sporne takse zamjeni „mjerama reciprociteta", Thaçi, koji odluku prethodne vlade Ramusha Haradinaja nije ni oštro kritikovao, ni snažno podržao, kaže da Priština mora da misli na puno toga.
„Ne smemo da donosimo odluke koje su populističke - da na taj način navodno kažnjavamo Srbiju, a zapravo se udaljavamo od Evropske unije i SAD.
Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima Kosova sa Vašingtonom i Briselom, a jedino rješenje u kome svi dobijaju je postizanje konačnog sporazuma Kosova i Srbije."
Činjenicu da su predsjednik i novoizabrani premijer nastupali odvojeno na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, kao i da se njihovi stavovi razlikuju jer dolaze iz različitih političkih opcija, Thaçi vidi kao razlog za dogovor unutar Kosova.
„Vlada i opozicija treba da usaglase stavove, treba da nastupimo jedinstveni pred Srbijom - bez razlika među nama."
U takvim okolnostima, Thaçi ne otkriva šta će biti sljedeće teme za razgovor Beograda i Prištine, imajući u vidu da javnost ništa nije znala ni o pregovorima o saobraćajnim vezama - sve dok pisma o namjerama nisu potpisana.
„Još razmatramo šta će biti dalji koraci.
Imam povjerenja u ulogu ambasadora Grenella i vjerujem da će on biti uspješan u svojoj ulozi", kaže Thaçi.
„Slobodno, ponosno i nezavisno Kosovo", 12 godina kasnije
Hashim Thaçi bio je premijer kada je Kosovo 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, a njegov govor u Skupštini Kosova za zvaničnu Prištinu trenutak je od kada se broji vrijeme državnosti.
U govoru pred brojnim kamerama, Thaçi je tada rekao da je Kosovo „slobodno, ponosno i nezavisno".
Dvanaest godina kasnije, tvrdi da sve tri kvalifikacije stoje čak i snažnije nego 2008. godine.
„Kosovo je izgradilo građansku demokratiju, multietničku zemlju, sve zajednice su integrisane u politički i društveni život.
Ekonomski rast je četiri odsto svake godine, civilno društvo je konsolidovano, a mediji su više nego slobodni."
Hashim Thaçi prezentuje novu zastavu Kosova (desno), zajedno sa predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom (u sredini) i predsjednikom Skupštine Kosova Jakupom Krasniqijem (lijevo)
Navodi brojku od 115 zemalja koje su nezavisnost priznale, iako zvanični Beograd tvrdi da je brojka dvocifrena.
Thaçi kaže da je zemlja članica više od 200 međunarodnih organizacija, ali ne i onih kojima teži - Interpola, Uneska, Ujedinjenih nacija.
„Treba nam više ekonomskog razvoja, poslova, poboljšanja životnog standarda.
Ali nijedna zemlja u historiji nije postigla toliko koliko je uspjelo Kosovo za 12 godina."
Ipak, uprkos takvim tvrdnjama predsjednika, baš u danima obilježavanja nezavisnosti, u sredinama sa srpskim stanovništvom na Kosovu osvanuli su grafiti poruke da je Kosovo Albanija, a da su pripadnici OVK heroji.
Thaçi tvrdi da su to - ostaci prošlosti.
„Trenutne razlike u narativima su rezultat događaja u prošlosti, a ti narativi opstaju.
To nije slučaj samo na Kosovu, već i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, svuda gdje je bio rat."
Zbog toga, smatra on, neophodno je „strateško strpljenje".
„Inicirao sam osnivanje Komisije za istinu i pomirenje gdje su zastupljene sve zajednice, uključujući i srpsku.
Kosovo ne pripada jednoj zajednici više nego drugoj, Kosovo je dom svim svojim građanima i nadam se da će se stvari pokrenuti ka poboljšanju i da ćemo imati evropski prostor na celom Zapadnom Balkanu."
„Naučna fantastika Dicka Martyja"
Kada je prije pet godina osnovan Specijalni sud za zločine na Kosovu, bila je to jasna poruka međunarodne zajednice da institucije na Kosovu nisu uspjele da se izbore sa slučajevima zločina, navodne trgovine organima, ubistava koji su činjeni u prošlosti.
„Specijalni sud će se baviti nečim što je naučna fantastika, što je izvještaj Dicka Martyja.
Ali građani Kosova imaju pravo da poslije deset godina istraga znaju da li je zaista bilo trgovine organima ili ne, što je bio razlog za osnivanje suda."
Hashim Thaçi tvrdi da međunarodni organi u tome imaju pomoć Kosova.
„Kosovo je ispunilo sve obaveze prema Specijalnom sudu, sarađuje više sa organima međunarodne pravde od bilo koje države u regionu.
Radimo to da bismo održali partnerstvo sa Vašingtonom i Briselom."
Istovremeno, Thaçi poziva da se rad Specijalnog suda ne politizuje.
„Nadam se da sud neće biti monoetnički jer bi to duboko naštetilo reputaciji ove institucije ako se ne bude bavio genocidom Srbije na Kosovu - ubistvu više od 12 hiljada albanskih civila, 400 masakara nad stanovništvom, 20 hiljada žrtava seksualnog nasilja srpskih snaga, više od 1300 djece koja su ubijena.
Ako se ovi zločini ne riješe, mi ćemo imati na delu međunarodno pomilovanje za zločine na Kosovu, a onda će kredibilitet Specijalnog suda biti na nuli."
Thaçi i Vučić često su razgovarali i sa jednom od ključnih igračica balkanske politike, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel
Ipak, jedan poziv Specijalnog suda zvaničan je razlog za pad vlade Ramusha Haradinaja, još jednog od nekadašnjih lidera OVK, i raspisivanje vanrednih izbora na Kosovu koji su održani 6. oktobra 2019. godine.
Haradinajev loš rezultat usmjerio je njegovu karijeru ka opoziciji.
Na pitanje da li bi rad Specijalnog suda mogao uticati na njegovu političku karijeru, Thaçi kratko i odsječno odgovara:
„Ne."
Kaže da očekuje da i sledeću godišnjicu nezavisnosti dočeka u kabinetu Predsjednika Kosova.
Predsjednika Kosova biraju poslanici Skupštine Kosova, a Thaçi jeva nekadašnja stranka sada je dio opozicije u parlamentu.
Na pitanje da li će se kandidovati za novi mandat, Thaçi nema konačan odgovor.
„Zavisiće od okolnosti.
Pokušaću da naučim još nešto, sem politike, ali za sada sam fokusiran na posao predsjednika."
* Napomena: Pitanja u intervjuu su postavljana na engleskom jeziku, predsjednik Thaçi odgovarao je na albanskom jeziku, uz prevod na engleski jezik.
„Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine.
Ako se ne desi ove godine, plašim se da ćemo izgubiti decenije", kaže Thaçi u intervjuu za BBC na srpskom.
Iako ostali učesnici u pregovorima tvrde da nema pritiska i žurbe, Thaçi objašnjava da je završna godina prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa najbolje vrijeme za dogovor na Balkanu.
„Ne mislim da ćemo moći ponovo da zadobijemo pažnju predsjednika Trumpa, SAD i njegovog tima.
Ovaj povratak pažnje SAD na naš region je dar od boga i za Kosovo, i za Srbiju - moramo to iskoristiti."
Predsjednik Thaçi snažno je podržao nedavna potpisivanja pisama o namjerama o uspostavljanju vazdušnog i željezničkog saobraćaja između Beograda i Prištine koji su dio dogovora pod pokroviteljstvom izaslanika američkog predsjednika Richarda Grenella.
Thaçi je i sam bio učesnik Briselskih pregovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem koje je predvodio prethodni saziv Evropske komisije, a koji do sada nisu doneli konačni dogovor, ali jesu niz sporazuma od kojih su neki i sprovedeni.
Od „nikad nismo bili bliži" do „vrlo smo daleko"
Iskustvo Hashima Thaçija u pregovorima sa Srbijom broji se decenijama.
Gotovo da nije bilo pregovaračkog stola za kojim on nije sedeo još od 1999. godine, kada se kao jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova pojavio kao dio delegacije u Rambujeu.
Ključni pregovarači Kosova u Rambujeu - Veton Surroi (lijevo), Ibrahim Rugova (u sredini) i Hashim Thaçi (desno)
„Nikad nismo bili bliži dogovoru jer su se mnogi drugi procesi završili - Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova.
U isto vrijeme, veoma smo daleko - puno će zavisiti od lidera obje zemlje, da li će uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti."
Thaçi je sa Ivicom Dačićem, dok su obojica bili na funkcijama premijera, potpisao Briselski sporazum 2013. godine.
Sa Aleksandrom Vučićem razgovarao je sa predsjedničke funkcije u pregovorima koje je predvodila nekadašnja evropska komesarka Federica Mogherini, ali su se njih dvojica sretali na različitim međunarodnim forumima i kada pregovori, navodno, nisu postojali.
„Nemam poseban, lični odnos sa predsjednikom Vučićem - mi smo predsjednici nezavisnih država, izabrani na legitiman način, a ja promovišem stavove moje zemlje na svakom forumu i pred svim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Srbije.
Imali smo razlike u prošlosti, one postoje i danas, ali ovo ne bi trebalo da nas spriječi da kao dva predsjednika razgovaramo o budućnosti."
U budućnosti, Thaçi smatra da ni Kosovo ni Srbija ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez konačnog sporazuma.
„Ako protraćimo ovu priliku, plakaćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni interesovati", zaključuje on.
Srpski i kosovski predsjednici, Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi, nisu postigli konačan sporazum o odnosima Srbije i Kosova u prisustvu Federice Mogherini
„Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima sa SAD i EU"
Iako budućnost vidi u Evropskoj uniji, Hashim Thaçi u posljednje vreme oštro kritikuje briselske diplomate i svoju politiku vezuje za pozitivne odnose sa Sjedinjenim Državama.
„To je zato što zaslužuju da budu kritikovani - još smo ih i poštedeli kritike, iako smo svesni da ta kritika nema nekog uticaja.
Ipak, ja moram biti otvoren sa mojim građanima jer je Kosovo ispunilo sve uslove za viznu liberalizaciju, ali je i dalje nezasluženo u izolaciji.
Kosovo se osjeća izdanim i kažnjenim zbog ovog izostanka jedinstva među članicama EU."
Zbog svega toga, Thaçi posebno pozdravlja dogovore koji su postignuti pod pokroviteljstvom Richarda Grenella.
„Vodeća uloga SAD je nezamjenljiva i ovo je jasno rečeno u dva pisma koja nam je poslao predsjednik Trump, a ambasador Grenell prati ono što je dobio kao instrukcije od predsjednika.
Ključno je da postoji puna koordinacija Vašingtona i Brisela, ali jasno je da Vašington gura stvari napred snažnije i bolje."
Rchard Grenell nadgleda poptisivanje pisma o namjerama o uspostavljanju železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine
Poruku Vašingtona da Srbija treba da zaustavi kampanju za povlačenje priznanja Kosova, dok Priština treba da ukine takse od 100 odsto na robu iz Srbije, vidi kao dobrodošlu inicijativu.
„Svaki uspjeh Kosova je zasluga kosovskih institucija, ali i rezulat saradnje sa partnerima u SAD i u Evropi.
Ne mogu da zamislim da Kosovo napreduje bez saradnje sa našim partnerima."
Na najave premijera Kosova Albina Kurtija da je spreman da sporne takse zamjeni „mjerama reciprociteta", Thaçi, koji odluku prethodne vlade Ramusha Haradinaja nije ni oštro kritikovao, ni snažno podržao, kaže da Priština mora da misli na puno toga.
„Ne smemo da donosimo odluke koje su populističke - da na taj način navodno kažnjavamo Srbiju, a zapravo se udaljavamo od Evropske unije i SAD.
Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima Kosova sa Vašingtonom i Briselom, a jedino rješenje u kome svi dobijaju je postizanje konačnog sporazuma Kosova i Srbije."
Činjenicu da su predsjednik i novoizabrani premijer nastupali odvojeno na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, kao i da se njihovi stavovi razlikuju jer dolaze iz različitih političkih opcija, Thaçi vidi kao razlog za dogovor unutar Kosova.
„Vlada i opozicija treba da usaglase stavove, treba da nastupimo jedinstveni pred Srbijom - bez razlika među nama."
U takvim okolnostima, Thaçi ne otkriva šta će biti sljedeće teme za razgovor Beograda i Prištine, imajući u vidu da javnost ništa nije znala ni o pregovorima o saobraćajnim vezama - sve dok pisma o namjerama nisu potpisana.
„Još razmatramo šta će biti dalji koraci.
Imam povjerenja u ulogu ambasadora Grenella i vjerujem da će on biti uspješan u svojoj ulozi", kaže Thaçi.
„Slobodno, ponosno i nezavisno Kosovo", 12 godina kasnije
Hashim Thaçi bio je premijer kada je Kosovo 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, a njegov govor u Skupštini Kosova za zvaničnu Prištinu trenutak je od kada se broji vrijeme državnosti.
U govoru pred brojnim kamerama, Thaçi je tada rekao da je Kosovo „slobodno, ponosno i nezavisno".
Dvanaest godina kasnije, tvrdi da sve tri kvalifikacije stoje čak i snažnije nego 2008. godine.
„Kosovo je izgradilo građansku demokratiju, multietničku zemlju, sve zajednice su integrisane u politički i društveni život.
Ekonomski rast je četiri odsto svake godine, civilno društvo je konsolidovano, a mediji su više nego slobodni."
Hashim Thaçi prezentuje novu zastavu Kosova (desno), zajedno sa predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom (u sredini) i predsjednikom Skupštine Kosova Jakupom Krasniqijem (lijevo)
Navodi brojku od 115 zemalja koje su nezavisnost priznale, iako zvanični Beograd tvrdi da je brojka dvocifrena.
Thaçi kaže da je zemlja članica više od 200 međunarodnih organizacija, ali ne i onih kojima teži - Interpola, Uneska, Ujedinjenih nacija.
„Treba nam više ekonomskog razvoja, poslova, poboljšanja životnog standarda.
Ali nijedna zemlja u historiji nije postigla toliko koliko je uspjelo Kosovo za 12 godina."
Ipak, uprkos takvim tvrdnjama predsjednika, baš u danima obilježavanja nezavisnosti, u sredinama sa srpskim stanovništvom na Kosovu osvanuli su grafiti poruke da je Kosovo Albanija, a da su pripadnici OVK heroji.
Thaçi tvrdi da su to - ostaci prošlosti.
„Trenutne razlike u narativima su rezultat događaja u prošlosti, a ti narativi opstaju.
To nije slučaj samo na Kosovu, već i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, svuda gdje je bio rat."
Zbog toga, smatra on, neophodno je „strateško strpljenje".
„Inicirao sam osnivanje Komisije za istinu i pomirenje gdje su zastupljene sve zajednice, uključujući i srpsku.
Kosovo ne pripada jednoj zajednici više nego drugoj, Kosovo je dom svim svojim građanima i nadam se da će se stvari pokrenuti ka poboljšanju i da ćemo imati evropski prostor na celom Zapadnom Balkanu."
„Naučna fantastika Dicka Martyja"
Kada je prije pet godina osnovan Specijalni sud za zločine na Kosovu, bila je to jasna poruka međunarodne zajednice da institucije na Kosovu nisu uspjele da se izbore sa slučajevima zločina, navodne trgovine organima, ubistava koji su činjeni u prošlosti.
„Specijalni sud će se baviti nečim što je naučna fantastika, što je izvještaj Dicka Martyja.
Ali građani Kosova imaju pravo da poslije deset godina istraga znaju da li je zaista bilo trgovine organima ili ne, što je bio razlog za osnivanje suda."
Hashim Thaçi tvrdi da međunarodni organi u tome imaju pomoć Kosova.
„Kosovo je ispunilo sve obaveze prema Specijalnom sudu, sarađuje više sa organima međunarodne pravde od bilo koje države u regionu.
Radimo to da bismo održali partnerstvo sa Vašingtonom i Briselom."
Istovremeno, Thaçi poziva da se rad Specijalnog suda ne politizuje.
„Nadam se da sud neće biti monoetnički jer bi to duboko naštetilo reputaciji ove institucije ako se ne bude bavio genocidom Srbije na Kosovu - ubistvu više od 12 hiljada albanskih civila, 400 masakara nad stanovništvom, 20 hiljada žrtava seksualnog nasilja srpskih snaga, više od 1300 djece koja su ubijena.
Ako se ovi zločini ne riješe, mi ćemo imati na delu međunarodno pomilovanje za zločine na Kosovu, a onda će kredibilitet Specijalnog suda biti na nuli."
Thaçi i Vučić često su razgovarali i sa jednom od ključnih igračica balkanske politike, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel
Ipak, jedan poziv Specijalnog suda zvaničan je razlog za pad vlade Ramusha Haradinaja, još jednog od nekadašnjih lidera OVK, i raspisivanje vanrednih izbora na Kosovu koji su održani 6. oktobra 2019. godine.
Haradinajev loš rezultat usmjerio je njegovu karijeru ka opoziciji.
Na pitanje da li bi rad Specijalnog suda mogao uticati na njegovu političku karijeru, Thaçi kratko i odsječno odgovara:
„Ne."
Kaže da očekuje da i sledeću godišnjicu nezavisnosti dočeka u kabinetu Predsjednika Kosova.
Predsjednika Kosova biraju poslanici Skupštine Kosova, a Thaçi jeva nekadašnja stranka sada je dio opozicije u parlamentu.
Na pitanje da li će se kandidovati za novi mandat, Thaçi nema konačan odgovor.
„Zavisiće od okolnosti.
Pokušaću da naučim još nešto, sem politike, ali za sada sam fokusiran na posao predsjednika."
* Napomena: Pitanja u intervjuu su postavljana na engleskom jeziku, predsjednik Thaçi odgovarao je na albanskom jeziku, uz prevod na engleski jezik.
