.jpg)
Kosovo je “porobljeno iznutra” zbog korupcije, kaže dolazeći premijer Kosova Albin Kurti za Financial Times, i tvrdi da je spreman da "ostavi po strani zahtjev za ujedinjenje sa Albanijom radi podsticanja privrede".
Izgradnja kosovske države za njega je važniji prioritet nego pripajanje Albaniji, prenosi Blic.
Albin Kurti je bacao suzavac u parlamentu, godinama je bio u zatvoru i podsmjevao se zastavi i nacionalnoj himni svoje mlade države Kosova. Danas, poslije više od 22 godine borbe protiv sistema, sprema se da preuzme kontrolu nad njom. Kurti će uskoro postati premijer Kosova poslije tjesne pobjede na izborima pretprošlog mjeseca njegove stranke Samoopredjeljenje kojom je okončan period političke dominacije bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), od kojih mnoge optužuju za ratne zločine i korupciju.
U intervjuu za “Financial Times”, Kurti kaže da je njegova pobeda bila “izborna revolucija” za Kosovo, koje je 11 godina nakon proglašenja nezavisnosti od Srbije i dalje jedna od najsiromašnijih u Evropi.
Njegova partija, koja se bori protiv establišmenta, namjerava da iskoristi svoj prvi mandat u parlamentu da istakne u prvi plan ekonomski razvoj i borbu protiv korupcije.
"Dokazali smo da postoji ogroman demokratski potencijal na Kosovu", rekao je on.
"Naravno da će biti izazova... Izazov je šansa".
Ti izazovi obuhvataju problematične međunarodne odnose, pri čemu Srbija vodi kampanju pridobijanja država da ponište priznanje njene bivše pokrajine i blokiraju članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, poput Interpola i Savjeta Evrope.
U međuvremenu, ambicije Kosova za članstvo u EU blokira pet članica, koje ga ne priznaju.
Albina Kurtija, izabranog premijera iz partije “Samoopredjeljenje”, strane diplomate dugo su smatrale opasnošću po regionalnu stabilnost.
Partija je pozivala Kosovo da se ujedini sa susednom Albanijom. Međutim Kurti smatra da je izgradnja države Kosovo važniji prioritet od rada na ujedinjenju sa Albanijom.
"Prvo moramo da stanemo na noge. Država nam je veoma slaba, a razlog je unutrašnje zatočeništvo nakon oslobađanja od Srbije", rekao je on.
Zemlja je bila “porobljena iznutra”, dodaje, ističući da bi koalicija s partijom desnog centra Demokratskim zavezom Kosova (DSK) doprinela poboljšanju životnog standarda i obustavila emigraciju putem unaprijeđenja sudstva i otvaranja radnih mjesta.
Agon Maliqi, nezavisni analitičar, izjavio je da je Kurti “pravi čovjek u pravo vrijeme” za glasače, kojima se smučila posleratna vladajuća elita.
"Osjećaj je kao da dolazi nova era", rekao je on.
Pregovori o koaliciji su se otegli zato što je DSK insistirala na pravu izbora predsjednika za dvije godine. Kurtijev uspon u skladu je s novijom historijom Kosova. Dugokosi Kurti bio je lider studentskih protesta protiv režima Slobodana Miloševića 1997, a kada se Kosovo oslobodilo, pomogao je političkom krilu OVK da skrene pažnju na sebe u medijima, ali se nije borio, niti je učestvovao u mirovnim pregovorima, piše Financial Times.
"Miloševićev režim ga je uhapsio kada je NATO bombardovao srpske snage 1999, iznudivši njihovo povlačenje. Poslije rata, Kosovo je postalo protektorat UN, čije su institucije bile pod nadzorom inostranog “specijalnog predstavnika” sve do 2012, a sudovima su upravljali tužioci i sudije EU sve do 2015", navodi list.
Kurti i njegov pokret “Samoopredjeljenje” protestovao je protiv spoljnih ovlašćenja, označavajući ih kao napad na suverenitet Kosova.
U novije vrijeme, Kurti je protestovao protiv pristupa sopstvene vlade u pregovorima s Beogradom u cilju “normalizacije” odnosa, koji su prošle godine obustavljeni nakon što je njegov prethodnik Ramush Haradinaj uveo 100 odsto carina na srpsku robu. Kurti je rekao da ima drugačiji pristup pregovorima od predsjednika Hashima Thaçija. Jedan od njegovih principa glasi “bez dijaloga s geografskim kartama”, koji aludira na plan za razmjenu ili podjelu teritorija uz neobavezujuću podršku Brisela i Vašingtona.
Zagovornici tog plana tvrde da će on okončati decenije neizvesnosti i marginalizacije i pomoći Kosovu da dobije mjesto u UN. Kurti je, međutim, izjavio da mu se ne sviđa poruka koja bi bila poslata iscrtavanjem granica duž etničkih linija.
"Trebalo bi da pređemo sa (diskusije) o kontroli nad teritorijom na prava građana i potrebe opština... Jer, mape sasvim sigurno imaju rasistički karakter", dodao je on.
Kurti će se suočiti s pritiscima saveznika, uključujući i SAD, koje su imenovale dva izaslanika da isposluju dogovor sa Srbijom. Međutim, on ističe da se protivi “brzim rješenjima”. U pregovorima između dvije zemlje, ma kakvi oni bili, Kurti će se vjerovatno suočiti sa Aleksandrom Vučićem.
"Uvijek smo bili na različitim stranama: on ministar, ja demonstrant; on ministar, ja politički zatvorenik. On ministar, ja opet demonstrant", rekao je Kurti.
Među onima koji imaju ambicije da se pridruže EU, Kosovu se smatra državom na najudaljenijem kraju spektra. Njegovih 1,8 miliona stanovnika nemaju mogućnost putovanja šengenskom oblašću bez putnih isprava. Kurti kaže da je bio razočaran što EU nije otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što “odražava krizu koja postoji unutar EU, a ne situaciju u te dvije zemlje”.
"Prava kriza je... nedostatak vizije o daljim koracima", rekao je on.
"Potrebne su nam socijalne države, moramo da izgradimo odnos solidarnosti protiv fašista i neophodno je da obezbjedimo sigurnost kontinenta od Ruske Federacije, koju je NATO nekada držao po strani", kaže on.
Izvor: Blic.rs
Albin Kurti je bacao suzavac u parlamentu, godinama je bio u zatvoru i podsmjevao se zastavi i nacionalnoj himni svoje mlade države Kosova. Danas, poslije više od 22 godine borbe protiv sistema, sprema se da preuzme kontrolu nad njom. Kurti će uskoro postati premijer Kosova poslije tjesne pobjede na izborima pretprošlog mjeseca njegove stranke Samoopredjeljenje kojom je okončan period političke dominacije bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), od kojih mnoge optužuju za ratne zločine i korupciju.
U intervjuu za “Financial Times”, Kurti kaže da je njegova pobeda bila “izborna revolucija” za Kosovo, koje je 11 godina nakon proglašenja nezavisnosti od Srbije i dalje jedna od najsiromašnijih u Evropi.
Njegova partija, koja se bori protiv establišmenta, namjerava da iskoristi svoj prvi mandat u parlamentu da istakne u prvi plan ekonomski razvoj i borbu protiv korupcije.
"Dokazali smo da postoji ogroman demokratski potencijal na Kosovu", rekao je on.
"Naravno da će biti izazova... Izazov je šansa".
Ti izazovi obuhvataju problematične međunarodne odnose, pri čemu Srbija vodi kampanju pridobijanja država da ponište priznanje njene bivše pokrajine i blokiraju članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, poput Interpola i Savjeta Evrope.
U međuvremenu, ambicije Kosova za članstvo u EU blokira pet članica, koje ga ne priznaju.
Albina Kurtija, izabranog premijera iz partije “Samoopredjeljenje”, strane diplomate dugo su smatrale opasnošću po regionalnu stabilnost.
Partija je pozivala Kosovo da se ujedini sa susednom Albanijom. Međutim Kurti smatra da je izgradnja države Kosovo važniji prioritet od rada na ujedinjenju sa Albanijom.
"Prvo moramo da stanemo na noge. Država nam je veoma slaba, a razlog je unutrašnje zatočeništvo nakon oslobađanja od Srbije", rekao je on.
Zemlja je bila “porobljena iznutra”, dodaje, ističući da bi koalicija s partijom desnog centra Demokratskim zavezom Kosova (DSK) doprinela poboljšanju životnog standarda i obustavila emigraciju putem unaprijeđenja sudstva i otvaranja radnih mjesta.
Agon Maliqi, nezavisni analitičar, izjavio je da je Kurti “pravi čovjek u pravo vrijeme” za glasače, kojima se smučila posleratna vladajuća elita.
"Osjećaj je kao da dolazi nova era", rekao je on.
Pregovori o koaliciji su se otegli zato što je DSK insistirala na pravu izbora predsjednika za dvije godine. Kurtijev uspon u skladu je s novijom historijom Kosova. Dugokosi Kurti bio je lider studentskih protesta protiv režima Slobodana Miloševića 1997, a kada se Kosovo oslobodilo, pomogao je političkom krilu OVK da skrene pažnju na sebe u medijima, ali se nije borio, niti je učestvovao u mirovnim pregovorima, piše Financial Times.
"Miloševićev režim ga je uhapsio kada je NATO bombardovao srpske snage 1999, iznudivši njihovo povlačenje. Poslije rata, Kosovo je postalo protektorat UN, čije su institucije bile pod nadzorom inostranog “specijalnog predstavnika” sve do 2012, a sudovima su upravljali tužioci i sudije EU sve do 2015", navodi list.
Kurti i njegov pokret “Samoopredjeljenje” protestovao je protiv spoljnih ovlašćenja, označavajući ih kao napad na suverenitet Kosova.
U novije vrijeme, Kurti je protestovao protiv pristupa sopstvene vlade u pregovorima s Beogradom u cilju “normalizacije” odnosa, koji su prošle godine obustavljeni nakon što je njegov prethodnik Ramush Haradinaj uveo 100 odsto carina na srpsku robu. Kurti je rekao da ima drugačiji pristup pregovorima od predsjednika Hashima Thaçija. Jedan od njegovih principa glasi “bez dijaloga s geografskim kartama”, koji aludira na plan za razmjenu ili podjelu teritorija uz neobavezujuću podršku Brisela i Vašingtona.
Zagovornici tog plana tvrde da će on okončati decenije neizvesnosti i marginalizacije i pomoći Kosovu da dobije mjesto u UN. Kurti je, međutim, izjavio da mu se ne sviđa poruka koja bi bila poslata iscrtavanjem granica duž etničkih linija.
"Trebalo bi da pređemo sa (diskusije) o kontroli nad teritorijom na prava građana i potrebe opština... Jer, mape sasvim sigurno imaju rasistički karakter", dodao je on.
Kurti će se suočiti s pritiscima saveznika, uključujući i SAD, koje su imenovale dva izaslanika da isposluju dogovor sa Srbijom. Međutim, on ističe da se protivi “brzim rješenjima”. U pregovorima između dvije zemlje, ma kakvi oni bili, Kurti će se vjerovatno suočiti sa Aleksandrom Vučićem.
"Uvijek smo bili na različitim stranama: on ministar, ja demonstrant; on ministar, ja politički zatvorenik. On ministar, ja opet demonstrant", rekao je Kurti.
Među onima koji imaju ambicije da se pridruže EU, Kosovu se smatra državom na najudaljenijem kraju spektra. Njegovih 1,8 miliona stanovnika nemaju mogućnost putovanja šengenskom oblašću bez putnih isprava. Kurti kaže da je bio razočaran što EU nije otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što “odražava krizu koja postoji unutar EU, a ne situaciju u te dvije zemlje”.
"Prava kriza je... nedostatak vizije o daljim koracima", rekao je on.
"Potrebne su nam socijalne države, moramo da izgradimo odnos solidarnosti protiv fašista i neophodno je da obezbjedimo sigurnost kontinenta od Ruske Federacije, koju je NATO nekada držao po strani", kaže on.
Izvor: Blic.rs
