Lider pokreta Samoopredjeljenje

Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti izjavio je u intervju za Glas Amerike da se na sastancima sa američkim predsedničkim izaslanikom za razgovore Kosova i Srbije Richardom Grenellom razgovarao o postizanju dogovora u roku od nekoliko mjeseci.

Kurti je upozorio da je mogućnost postizanja sporazuma teža kada postoji vremenski rok, i dodao da projekat razmjene teritorija između Kosova i Srbije propao, međutim ideja još nije mrtva i da će ga njegova vlada to pokopati.

Gospodine Kurti, i još bez preuzimanja vlasti suočeni ste sa zahtjevima za brzo obnavljanje razgovora sa Srbijom. Jeste li spremni za tako nešto?

Naravno da. Vjerujem da će biti i treba da bude dijaloga sa Srbijom, jer imamo mnogo otvorenih pitanja, ali status Kosova nije jedan od njih. Smatramo da već imamo 33 sporazuma sa Srbijom u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa i trebalo bi da od prvog mjeseca u kancelariji vidimo bilans njihove primjene i njihov uticaj na realnost građana. Ali čak i ranije, u svojoj prvoj nedjelji na funkciji novog premijera Kosova, pokrenuću dijalog sa kosovskim Srbima, što je druga stvar za razvoj, demokratski dijalog za njihovu integraciju, dok što se tiče pregovaračkog tima, pregovarački tim sa Srbijom vodiću ja jer to Ustav predviđa, pa ćemo staviti načela budućeg dijaloga. Imaćemo preliminarne pripreme za dijalog sa Briselom za dijalog sa Srbijom, ali želim da se uključi i opozicija jer se naša politička scena na Kosovu ne sme biti podjeljena u odnosima sa Srbijom.

Gospodine Kurti, Srbija želi nešto od Kosova da bi priznala njenu nezavisnost?

Imamo i zahtjeve prema Srbiji. Pored priznanja Kosova, Srbija mora da promjeni zastareli Ustav, a isto tako i da se mora suočiti sa prošlošću po kojoj je Srbija definitivno zadužena prema Kosovu, kako što se tiče sukcesiji Jugoslavije i u pogledu reparacije ratne i okupacione štete. Stoga vjerujem da bi se cio kosovski politički spektar trebalo da se ujedini u zahtjevima prema Srbije, gdje treba istaknuti 1.5000 nestalih, a onda je na prolejće 1999. godine prognano više od milion Albanaca iz njihovih domova, dok je 860.000 deportovanih sa Kosova, 20.000 silovanih žena i djevojaka, ubijeno je 10.000 civila nenaoružanih i nezaštićenih, uključujući više od 1.000 djece, fond za penzijske štednje, bankarskih depozita i 1.200 artefakata kulture su takođe opljačkane, ali ne zaboravimo da su mnoge kompanije na Kosovu imale filijale, kancelarije širom Srbije koje su nepravedno otuđene i to su samo neki od sastavnih elemenata naših potraživanja prema Srbiji.

Gospodine Kurti, Srbija nije izrazila spremnost da prizna Kosovo i takva situacija će zadržati status kvo i za Kosovo i za Srbiju. Koliko je stabilno takvo stanje?

Ne kažem da uživamo ili da smo zadovoljni za ovaj status kvo, ali ni sebi nećemo dozvoliti da žurimo i padamo još niže nego što jesmo. Uz ishitrene korake možete pogoršati situaciju. Vjerujem da su okvir evropskih integracija, duh Evropske unije, vodeća ideja dobrosusjedstva, princip reciprociteta, dobro pripremljen i održiv princip dijaloga, pravi put napred, tako da ne dospustimo da dođe do novih propusta, budući da tu lagodnost više nemamo.

Nedjelju dana nakon što je postavljen za specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za razgovore između Kosova i Srbije Richard Grenell boravio je u Prištini i Beogradu, zahtjevajući da obje strane usko i brzo rade na sveobuhvatnom sporazumu. Da li ste razgovarali sa njim o vremenu kada se može postići dogovor sa Srbijom?

Richard Grenell je insistirao na tome da je za investicije na Kosovu potreban brz konačni sporazum sa Srbijom. Naravno da ne negiramo činjenicu da bi imidž naših zemalja, privlačenje stranih investitora mogao da pomogne sporazumom koji bismo postigli, ali postoje još tri faktora koji posebno utiču na tok stranih investicija, u uslovima gdje ni naša dijaspora ne ulaže na Kosovo, a to su prvo, široko rasprostranjeno siromaštvo na Kosovu koje smanjuje ukupnu potražnju, drugo - raširena je korupcija u institucijama sistema koja je stvorila privilegovane kompanije koje se bave tenderima, koji su posebno određeni da ih ta preduzeća i treća lica dobiju; teško je pristupiti finansijama zbog poslovnih banaka sa kreditima banaka po velikim kamatnim stopama. Dakle, mi jesmo za dijalog sa Srbijom, dakle jesmo za principijelan dijalog sa Srbijom i vjerujemo da takav sporazum treba da sadrži nezavisnost Kosova priznato od Srbije, da Srbija promjeni ustav, da se suoči sa prošlošću, što znači da za taj sporazum mora mnogo više da se promjeni Srbija nego Kosovo i iznad svega da process prema sporazumu i sadržaj sporazuma su prioritetniji, važniji od vremenskog okvira za to. Nemamo vremena za gubljenje, međutim nemamo ni lagodnost da požurimo u tome.

Da li je spomenut neki vremenski okvir sa Grenellom?

Govorio je o nekoliko mjeseci, dakle nije pitanje nedjelja, već nekoliko mjeseci. Ipak, vjerujem da će perspektiva sporazuma se otežava upravo kada se vremenski okvir bude prioritetniji ispred sadržaja i procesa.

Da li postoji zahtjev za brzi sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nakon što ste izabrani za premijera zemlje?

Do danas ne. Naravno, postoje neki međunarodni forumi na kojima bismo se sastali sa predstavnicima srpske države, jedan od njih je i Berlinski proces, ali imamo i francusko-njemačku inicijativu, imamo Brisel kao moderator. Spreman sam da preuzmem odgovornost da vodim našu zemlju u ovom novom i principijelnom dijalogu kao novi premijer Kosova, međutim nema konkretnih zahtjeva za takve susrete u nekom određenom trenutku.

U svijetlu američke posvećenosti odnosima Kosova i Srbije, postojale su ideje da bi to mogla biti konferencija, ili kao što je ranije rekao evropski komesar za proširenje, neka vrsta konklave, na kojoj strane ne bi izašle od nje bez rezultata. Da li je takav oblik moguće i da li je o tome razgovarano sa ambasadorom Grenellom?

Takva prilika nije razgovarana sa ambasadorom Grenellom. Naravno da ne može se ništa isključiti, ali ono što je sigurno je da su takvi formati dešavaju se na kraju pregovaračkog procesa i nikako na početku, a mislim da smo daleko od tog dana.

Nešto poput konferencije u Rambujeu?

Rambuje je održano u sred rata, dakle kada su na Kosovu svakodnevno umirali naši civili, a svakodnevno su se vodile bitke između Oslobodilačke vojske Kosova i srpskih policijskih snaga. Bila je to konferencija za zaustavljanje rata, ali neuspjeh konferencije u Rambujeu dao nam je snažan zamah, kada je NATO intervenisao protiv Miloševićeve Jugoslavije i na taj način omogućio oslobađanje Kosova u junu 1999.  godine. To je potpuno drugačiji kontekst od šta danas imamo.

Gospodine Kurti, od ljeta prošle godine iznete su razne ideje za korekciju granica ili neku vrstu razmjene teritorija.

Projekat razmjene teritorija između Kosova i Srbije je propao. Moram priznati da ideja nije mrtva, projekat nije uspio - ideja nije umrla. Našom vladom ne samo što će biti zapečaćen propali projekat,  nego biće mrtav i kao ideja jer se ne možemo pretvarati kao da smo četvrtinu vijeka ranije i da s olovkama nad mapama izigravamo ulogu Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića kako dijele i rasparčavaju Bosnu. Mislim da je to vrijeme prošlo, bilo je to vrijeme rata. Sada smo u vremenu mira kada moramo što pre preduzeti održive korake ka članstvu cijelog Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Teritorijalna razmjena u Beogradu nazvana je razgraničenje s Albancima, ili kako je oni nazivaju "razgraničenje", što je po mom mišljenju rasistički koncept, jer će uvijek biti i Albanaca i Srba sa obje strane granice. Ne postoje savršene etničke granice, a traženje takve savršenosti je rasistički pristup i stav. Dok je teritorijalna razmjena na Kosovu nazvana je od našeg predsjednika korigovanje granice uz bolni kompromis a sjever Kosova kao "poklon" od Aleksandra Rankovića. Dakle on je koristio drugačiju formulaciju za teritorijalnu razmjenu. Međutim prošlo je vrijeme srednjovekovnih monarha koji su državnu teritoriju tretirali kao privatnu svojinu koju mogu da je razmjene kao običnu robu. Kosovo je parlamentarna i demokratska republika, u kojoj se održavaju slobodni izbori, a na ovim izborima 6. oktobra možemo reći da smo ironično imali svojevrsnu razmjenu stanovništva u koju su mnogi mladi ljudi, koji su nažalost ranije emigrirali zbog loše vlade, međutim mnogo njih su se vratili da glasaju 6. oktobra za veliku promjenu, tako da jučerašnja opozicija bude sutrašnja vlada, a da ovu promjenu i ovu buduću vladu vodi Pokret Samoopredjeljenje.

Gospodine Kurti, rekli ste da ćete kada dođete u vladu okupiti sve političke stranke, uključujući i opoziciju, da pregovaraju sa Srbijom. Ovde je takođe gospodin Thaçi dio institucija, za koje se zna da nemate dobre odnose, kako ćete postupiti?

Neću isključiti predsjednika Thaçija, neću isključiti opoziciju, zastupaću vladajuću koaliciju i pružiti ruku saradnje opoziciji kako se ne bismo bili podjeljeni od strane Srbije kao klin koji slabi naš položaj i našu državu uopšte. Dakle, predsjednik Thaçi neće biti izuzetak, ali više nije moguće da on vodi dijalog sa Srbijom. Rukovodstvo se promjenilo sa rezultatima 6. oktobra, budućnost Kosova ima svoj datum, to je  6. oktobar 2019. godine. U junu 1999. godine imali smo entuzijazam da oslobodimo našu zemlju i svoj narod od jedne strane države, u februaru 2008. godine smo imali entuzijazam za proglašenjem nezavisnosti naše države, a u oktobru 2019. godine imamo entuzijazam da oslobodimo našu državu od unutrašnje uzurpacije, od vlasti ili režima koji je sebe smatrao više nego vladu a našu državu učinio je manjom od republike.

Gospodin Kurti, predsjednik Thaçi, obično je dobio pozive Evropske unije za razgovore, kako ćete postupiti ako se ta praksa nastavi?

To nije moguće, jer ću odmah uspostaviti kontakte sa Briselom već prve nedjelje svog rada kao novi premijera i naglasiću da predsjednik Thaçi neće biti izuzetak. Predstavnik je spoljne politike, ali više nije kreator spoljne politike. Kosovo nema sistem uređenja kao Francuska, odnosno predsjednički sistem, već je parlamentarna i u skladu sa ovim i odlukom Ustavnog suda ovog proljeća, naredni dijalog sa Srbijom će vodi novi premijer Kosova iz nove vlade i odgovarajući pregovarački tim, a ne predsjednik.

Gospodine Kurti u četvrtak je u Novom Sadu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, albanski premijer Edi Rama, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev potpisali izjavu o onome što se na Balkanu nazvano kao balkanski "mini-šengen". Kako vidite jednu takvu izjavu i odsutnost Kosova?

Na neki način sve tri ove zemlje već imaju slobodu kretanja i liberalizaciju viza, poenta je ovdje da Kosovo dobije liberalizaciju viznog režima. Uvjeren sam da je od suštinske važnosti za liberalizaciju viznog režima na Kosovu Specijalno tužilaštvo, tako da liberalizaciju viza neće donijeti nova vlada, već nova aktivnost Specijalnog tužilaštva kada bude oslobođena od izvršne vlasti. Namjeravam da se sastanem sa Vladom Albanije i konkretnije sagledam o čemu se radi, ali mislim da je u svim tim inicijativama izuzetno važno da Kosovo uvijek bude prisutno, zastupljeno, i da učestvuje, jer zvanična Tirana trebalo da gleda na Srbiju kroz oči Kosova.

Sve ove rasprave odvijaju se u vrijeme kada Kosovo još uvijek broji glasove. Već imate dogovor sa Demokratskim savezom za koalicionu vladu. Kada očekujete da se formira vlada?

Došlo je do neke poteškoće pri ponovnom brojanju, postoje i uslovni glasovi, glasovi naše dijaspore, ali vjerujem da će za mjesec dana sve biti gotovo, iako se ishod neće promjeniti, razlika može se produbiti, zbog glasova dijaspore. U 2014. godini Pokret Samoopredjeljenje imao je 50 odsto glasova dijaspore, u 2017. godini imali smo 70 odsto glasova dijaspore, što je za posljedicu imalo povećanje razlike na tim izborima. Tako će biti i sada na izborima 6. oktobra, naša pobjeda će se još više produbiti a to će biti dokazano i konačnim rezultatima Centralne izborne komisije Kosova.

Šta će biti prvi poslovi nakon što postanete premijer?

Već smo započeli prvi posao u razgovorima sa Demokratskim savezom Kosova. Potpuno smo se složili o smanjenoj i efikasnoj vladi i jačoj i moćnijoj državi, što znači da bi od dosadašnjih 21 ministarstva, naš cilj je da njih smanjimo na oko 12, ali ne više od toga, dok će broj zamjenika ministara od preko 80 njih, biti smanjen na jednu trećinu od onoga što smo imali u posljednje dvije godine. Takođe smo se složili da imamo odgovarajuću rodnu zastupljenost, sa najmanje 30 odsto žena među ministrima i zamjenicima ministara. Pokret Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova ne mogu imati druge alternative, osim jednu drugu, nastavićemo sa drugim nesrpskim manjinama i krenuti ka dobroj, prosperitetnoj novoj vladi Kosovo, koja će biti takođe pravedna i dobra.