Premijer Albanije Edi Rama iz Novog Sada govorio je o odnosima sa Srbijom, novoj stvarnosti na Kosovu, izazovima u regionu, ali i Albaniji. Dopisniku TV Klan iz Tirane u Srbiji Idru Seferiju je izjavio da novosadski sastanak ne treba da prejudicira jer nije isključujući ni za koga, naglasivši da su Kosovo i dijalog takođe teme sa Srbijom.
Rama je u tom ekskluzivnom intervjuu govorio i o njegovim odnosima sa Aljbinom Kurtijem, pobjednikom na kosovskim izborima i razgovorima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sa kojim je razgovarao o regionalnim pitanjima, rekavši da je za rješavanje problema na Balkanu neophodan dijalog jer će napredak biti težak bez dobrih bilateralnih odnosa.
Gospodine Premijeru, nalazimo se u Novom Sadu i prvo, kako vam izgleda Novi Sad? Kakve poruke nosite sa ovih bilateralnih susreta kojima se želi graditi bolji život i bolji odnosi?
Nije bilo mogućnosti da vidim grad, osim jedne kratke šetnje, međutim može se reći da je lijep grad, a sa druge strane po meni susret je bio važan i vrijedan jer stvara preduslove za novo ubrzanje u sprovođenju svih dogovora i svih inicijativa koje su usvojene od strane svih zemalja Zapadnog Balkana, šest zemalja Berlinskog procesa ili u drugim posrednim momentima.
Primjećeno je odsustvo Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine da li je u pitanju to što oni ne žele da budu ili su uključeni u drugim procesima i da će se to vremenom proširiti?
Ne, apsolutno ne, nego naprotiv, istakao sam nekoliko puta kao što je napisano crno na bijelo na zajedničkoj izjavi da ovo nije neka alternativna inicijativa, niti je konkurentna inicijativa, niti je isključujuća inicijativa. Ovo je inicijativa dobre volje sa namerom sveobuhvatnosti, uključivanjem svih zemalja Zapadnog Balkana, u jednom procesu tokom koga vrijeme nije na našoj strani, u smislu da ljudi s pravom svakim danom očekuju sve više, a da bi im se dalo više potrebno je, između ostalog da oslobodimo veliki potencijal kojim raspolaže regionalna saradnja u svakom aspektu.
Vi ste na konferenciji za štampu rekli da mi nismo prioritet Evropske Unije i potrebno je da uradimo nešto što se nije desilo do sada, vjerujete li da će ovo da reši i političke probleme, ublažavajući recimo ekonomske barijere kroz olakšavanje života ljudi?
U mojoj izjavi sam odgovorio na pitanje o odsutnosti predstavnika Evropske unije na ovom susretu, rekao sam upravo kakva je i istina da mi nismo prioritet broj jedan agende Evropske unije jer je trenutno prioritet Evropske unije, broj jedan, sama Unija, njena unutrašnja kriza i unutrašnje razlike. Mi ne možemo čekati da postanemo prioritet broj jedan EU kako bi smo nastavili jedan proces koji smo počeli zajedno i sa Evropskom unijom i svakako da mi očekujemo svaki doprinos i podršku od strane Evropske unije, i sam naslov zajedničke izjave na kraju dana i krajnji cilj svih ovih zalaganja je realizacija u čitavom ovom prostoru četiri slobode Evropske unije koja se odnose na promet/kretanje bez prepreka robe, usluga, kapitala i povrh svega slobode kretanja ljudi.
Svakako da je za Albance važno je pitanje kakvi su odnosi sa predsjednikom Vučićem, naročito kada se uvijek očekuje da će se razgovarati i o Kosovu?
Hoću da se zahvalim što ste mi dali mogućnost da vam kažem istinu jer nemalo su me pogodili zloupotrebe, laži i klevete koja su upućene meni vezano za ove odnose, jer istina je da su ovi odnosi otvoreni, neposredni i sigurno da nijednom ne isključuju stalnu debatu koju imamo o budućnosti Kosova i da se razumjevanje sa predsjednikom Srbije odnosi i na činjenicu da on ima razumijevanje za to da ja ne mogu prestati i ne mogu mijenjati stav vezan za Kosovo. Međutim, rekao sam i na početku da sam veoma pogođen time što su i visoke političke ličnosti na Kosovu, Albaniji stalno imale ovaj običaj, jer su ovaj odnos targetovali koristeći ga kao osnovu za klevetanje i laži, kao da sam ja navodno bio onaj koji je promovisao podjelu Kosova, kao onaj koji je uradio nešto iza leđa Kosovu, kao da sam ja vršio pritisak na samog bivšeg premijera Kosova, što me je primoravalo da ga i javno nazivam onako kako to zaslužuje – lažovom.
Ovdje se kaže da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otišao na drugi susret sa američkim ambasadorom u Njemačkoj, koji je sada već u svojstu izasanika za dijalog sa Kosovom. Kako vidite ovu ulogu i regionalni aspekt mogućnosti rješenja ili međunarodni uticaj da se ipak dijalog nastavi?
Već sam na početku rekao, iako su me pogodila brutalna i vulgarna reagovanja u odnosu na moj stav, ovaj je trenutak od izuzetne važnosti, i da u ovom trenutku može se ponašati na dva načina: uzimajući dijalog kao taoca za ciljeve unutrašnje politike i za dobijanje više glasova, a može se živjeti i preuzimanjem odgovornosti za dijalog do kraja, međutim da se dijalog privede do kraja treba ispuniti neke uslove koj nisu bili ispunjeni do danas.
U prvom redu treba razumijevanje između Albanaca, među političkim liderima, treba jedan pristojan (pošten) pristup i potreban je kapacitet da se prizna da u diskusijama ima različitih opcija. Uvijek sam bio protiv razmjene teritorija kao metoda (načina) kojim se skraćuje put jednom procesu koji je mnogo komplikovaniji, međutim na drugoj strani rekao sam i ponavljam da je nezamislivo da se dolazi do zaključka ukoliko nema vizije i ukoliko nema volje da se dogovore o graničnoj liniji. Dovoljno je spomenuti da sa Crnom Gorom, sa kojom nismo imali nijedan rat u prošlosti, sa kojom imamo bliske i bratske odnose, između Albanaca i susjeda, bile su potrebne godine da se usaglase o tome gdje je pogranična linija.
Zamislite sada kako će to ići sa Srbijom nakon svih sukoba, međutim jedna stvar treba da bude jasna da nikako ne može da se gradi budućnost precrtavanjem etničke granice, međutim sigurno da trebamo biti otvoreni, prije svega oni koji će nositi teret ovog procesa, treba da budu otvoreni da nađu put kako bi došli do jednog rješenja. Ideja da mi možemo nastaviti i bez rješenja, meni ne izgleda kao ideja koja funkcioniše za dobrobit naroda i djece Kosova i u funkciji daljeg približavanja Albanije sa Kosovom u smislu nove formacije odnosa, kao što je i Albin Kurti iskusio to kroz niz godina, kao i svi mi ostali koji vidimo to u perspektivi.
Ono što je od suštinskog značaja je to da prije nego što jedni drugima kažemo neprijatelj i izdajica, zarad dobijanja nekoliko glasova više, da jedni kod drugih vidimo jednu mogućnost više radi boljeg razumijevanja onoga šta treba uraditi. Međutim, koliko je do mene, ja sam bio i ostaću taj koji će podržati i poštovati one koje je narod Kosova birao, jer njima pripada da urade ovaj težak posao, a za sve što ja mogu učiniti i dati podršku za to sam veoma otvoren. Nijednom se nisam se javno izlagao da za rad unutrašnje politike, uoptrebom ili zloupotrebom mojih odnosa, koji su bili dobri sa svima, i veoma mi je teško što sam bio prinuđen da se javno izjašnjavam kada sam bio stvarno napadnut i bio anatemisan na najpodliji način kroz veliku laž kao što je bila ona koju je prozveo i objavio Ramush Haradinaj.
Posljednje pitanje se odnosi na Vaš susret sa premijerom Zaevom. Tokom posebnog susreta sa njim, koliko znam, da li imate zajedničke nade jer Albanija i Sjeverna Makedonija imaju velika iščekivanja?
U ovome sam realista, nisam ni optimista ni pesimista, stalno govorim i ubjeđen sam da će zaključci Savjeta će to proizvesti, koji god ishod bude bio, kod zaključka se može pročitati da to nije povezano sa onim šta smo mi uradili, nego je povezano sa onim šta žele da urade članovi Evropske unije sa samima sobom.
To je nova igra interesa koji se mogu uklopiti, a i ne mogu u ovom trenutku. I nema razloga da se osjećamo loše, jer osjećali bi smo se loše da nismo obavili zadatke. Međutim, danas, ne mi, ne Albanija, ne Sjeverna Makedonija, nego bilo ko od postojećih članova Evropske unije kada bi bio zadužen sa ovim stvarima, možda ne bi dobio (otvaranje pristupnih pregovora), upravo iz razloga što to nije povezano sa onim šta ti tražiš i koliko zaslužuješ ono što tražiš. A mi to zaslužujemo u potpunosti. To je povezano sa time koliko su oni spremni da ti daju ono što zaslužuješ, a njihova glavobolja je iz drugih razloga koji su vezani sa njima samima.
Izvor: Kosovo Online/Klan Tirana
Gospodine Premijeru, nalazimo se u Novom Sadu i prvo, kako vam izgleda Novi Sad? Kakve poruke nosite sa ovih bilateralnih susreta kojima se želi graditi bolji život i bolji odnosi?
Nije bilo mogućnosti da vidim grad, osim jedne kratke šetnje, međutim može se reći da je lijep grad, a sa druge strane po meni susret je bio važan i vrijedan jer stvara preduslove za novo ubrzanje u sprovođenju svih dogovora i svih inicijativa koje su usvojene od strane svih zemalja Zapadnog Balkana, šest zemalja Berlinskog procesa ili u drugim posrednim momentima.
Primjećeno je odsustvo Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine da li je u pitanju to što oni ne žele da budu ili su uključeni u drugim procesima i da će se to vremenom proširiti?
Ne, apsolutno ne, nego naprotiv, istakao sam nekoliko puta kao što je napisano crno na bijelo na zajedničkoj izjavi da ovo nije neka alternativna inicijativa, niti je konkurentna inicijativa, niti je isključujuća inicijativa. Ovo je inicijativa dobre volje sa namerom sveobuhvatnosti, uključivanjem svih zemalja Zapadnog Balkana, u jednom procesu tokom koga vrijeme nije na našoj strani, u smislu da ljudi s pravom svakim danom očekuju sve više, a da bi im se dalo više potrebno je, između ostalog da oslobodimo veliki potencijal kojim raspolaže regionalna saradnja u svakom aspektu.
Vi ste na konferenciji za štampu rekli da mi nismo prioritet Evropske Unije i potrebno je da uradimo nešto što se nije desilo do sada, vjerujete li da će ovo da reši i političke probleme, ublažavajući recimo ekonomske barijere kroz olakšavanje života ljudi?
U mojoj izjavi sam odgovorio na pitanje o odsutnosti predstavnika Evropske unije na ovom susretu, rekao sam upravo kakva je i istina da mi nismo prioritet broj jedan agende Evropske unije jer je trenutno prioritet Evropske unije, broj jedan, sama Unija, njena unutrašnja kriza i unutrašnje razlike. Mi ne možemo čekati da postanemo prioritet broj jedan EU kako bi smo nastavili jedan proces koji smo počeli zajedno i sa Evropskom unijom i svakako da mi očekujemo svaki doprinos i podršku od strane Evropske unije, i sam naslov zajedničke izjave na kraju dana i krajnji cilj svih ovih zalaganja je realizacija u čitavom ovom prostoru četiri slobode Evropske unije koja se odnose na promet/kretanje bez prepreka robe, usluga, kapitala i povrh svega slobode kretanja ljudi.
Svakako da je za Albance važno je pitanje kakvi su odnosi sa predsjednikom Vučićem, naročito kada se uvijek očekuje da će se razgovarati i o Kosovu?
Hoću da se zahvalim što ste mi dali mogućnost da vam kažem istinu jer nemalo su me pogodili zloupotrebe, laži i klevete koja su upućene meni vezano za ove odnose, jer istina je da su ovi odnosi otvoreni, neposredni i sigurno da nijednom ne isključuju stalnu debatu koju imamo o budućnosti Kosova i da se razumjevanje sa predsjednikom Srbije odnosi i na činjenicu da on ima razumijevanje za to da ja ne mogu prestati i ne mogu mijenjati stav vezan za Kosovo. Međutim, rekao sam i na početku da sam veoma pogođen time što su i visoke političke ličnosti na Kosovu, Albaniji stalno imale ovaj običaj, jer su ovaj odnos targetovali koristeći ga kao osnovu za klevetanje i laži, kao da sam ja navodno bio onaj koji je promovisao podjelu Kosova, kao onaj koji je uradio nešto iza leđa Kosovu, kao da sam ja vršio pritisak na samog bivšeg premijera Kosova, što me je primoravalo da ga i javno nazivam onako kako to zaslužuje – lažovom.
Ovdje se kaže da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otišao na drugi susret sa američkim ambasadorom u Njemačkoj, koji je sada već u svojstu izasanika za dijalog sa Kosovom. Kako vidite ovu ulogu i regionalni aspekt mogućnosti rješenja ili međunarodni uticaj da se ipak dijalog nastavi?
Već sam na početku rekao, iako su me pogodila brutalna i vulgarna reagovanja u odnosu na moj stav, ovaj je trenutak od izuzetne važnosti, i da u ovom trenutku može se ponašati na dva načina: uzimajući dijalog kao taoca za ciljeve unutrašnje politike i za dobijanje više glasova, a može se živjeti i preuzimanjem odgovornosti za dijalog do kraja, međutim da se dijalog privede do kraja treba ispuniti neke uslove koj nisu bili ispunjeni do danas.
U prvom redu treba razumijevanje između Albanaca, među političkim liderima, treba jedan pristojan (pošten) pristup i potreban je kapacitet da se prizna da u diskusijama ima različitih opcija. Uvijek sam bio protiv razmjene teritorija kao metoda (načina) kojim se skraćuje put jednom procesu koji je mnogo komplikovaniji, međutim na drugoj strani rekao sam i ponavljam da je nezamislivo da se dolazi do zaključka ukoliko nema vizije i ukoliko nema volje da se dogovore o graničnoj liniji. Dovoljno je spomenuti da sa Crnom Gorom, sa kojom nismo imali nijedan rat u prošlosti, sa kojom imamo bliske i bratske odnose, između Albanaca i susjeda, bile su potrebne godine da se usaglase o tome gdje je pogranična linija.
Zamislite sada kako će to ići sa Srbijom nakon svih sukoba, međutim jedna stvar treba da bude jasna da nikako ne može da se gradi budućnost precrtavanjem etničke granice, međutim sigurno da trebamo biti otvoreni, prije svega oni koji će nositi teret ovog procesa, treba da budu otvoreni da nađu put kako bi došli do jednog rješenja. Ideja da mi možemo nastaviti i bez rješenja, meni ne izgleda kao ideja koja funkcioniše za dobrobit naroda i djece Kosova i u funkciji daljeg približavanja Albanije sa Kosovom u smislu nove formacije odnosa, kao što je i Albin Kurti iskusio to kroz niz godina, kao i svi mi ostali koji vidimo to u perspektivi.
Ono što je od suštinskog značaja je to da prije nego što jedni drugima kažemo neprijatelj i izdajica, zarad dobijanja nekoliko glasova više, da jedni kod drugih vidimo jednu mogućnost više radi boljeg razumijevanja onoga šta treba uraditi. Međutim, koliko je do mene, ja sam bio i ostaću taj koji će podržati i poštovati one koje je narod Kosova birao, jer njima pripada da urade ovaj težak posao, a za sve što ja mogu učiniti i dati podršku za to sam veoma otvoren. Nijednom se nisam se javno izlagao da za rad unutrašnje politike, uoptrebom ili zloupotrebom mojih odnosa, koji su bili dobri sa svima, i veoma mi je teško što sam bio prinuđen da se javno izjašnjavam kada sam bio stvarno napadnut i bio anatemisan na najpodliji način kroz veliku laž kao što je bila ona koju je prozveo i objavio Ramush Haradinaj.
Posljednje pitanje se odnosi na Vaš susret sa premijerom Zaevom. Tokom posebnog susreta sa njim, koliko znam, da li imate zajedničke nade jer Albanija i Sjeverna Makedonija imaju velika iščekivanja?
U ovome sam realista, nisam ni optimista ni pesimista, stalno govorim i ubjeđen sam da će zaključci Savjeta će to proizvesti, koji god ishod bude bio, kod zaključka se može pročitati da to nije povezano sa onim šta smo mi uradili, nego je povezano sa onim šta žele da urade članovi Evropske unije sa samima sobom.
To je nova igra interesa koji se mogu uklopiti, a i ne mogu u ovom trenutku. I nema razloga da se osjećamo loše, jer osjećali bi smo se loše da nismo obavili zadatke. Međutim, danas, ne mi, ne Albanija, ne Sjeverna Makedonija, nego bilo ko od postojećih članova Evropske unije kada bi bio zadužen sa ovim stvarima, možda ne bi dobio (otvaranje pristupnih pregovora), upravo iz razloga što to nije povezano sa onim šta ti tražiš i koliko zaslužuješ ono što tražiš. A mi to zaslužujemo u potpunosti. To je povezano sa time koliko su oni spremni da ti daju ono što zaslužuješ, a njihova glavobolja je iz drugih razloga koji su vezani sa njima samima.
Izvor: Kosovo Online/Klan Tirana
