
Sa ubedljivom izbornom pobjedom, Albin Kurti sada ima luksuz da se ozbiljno pozabavi i teškim pitanjima, uključujući donošenje nepopularnih odluka za koje se očekuje hrabrost. Međutim, put nije lak – samo mudrom politikom Kosovo može otvoriti vrata za članstvo u međunarodnim organizacijama kao što su Savjet Evrope, NATO i Evropska unija. Kurti ima priliku da bude lider koji vodi ovaj proces evroatlantskih integracija, što je i njegova prednost, ali i izazov, jer će za ostvarenje tog cilja morati da balansira između principa i očekivanja građana, koji su mu dali "Carte blanche" (prazan papir/karta) za još jedan mandat.
Sa konstituisanjem Skupštine i izborom vlade koju vodi Kurti, volja naroda, iskazana na izborima 28. decembra, ostvarena je u potpunosti. Sa političkom konstelacijom u kojoj koalicija LVV kontroliše više od 50 odsto glasova, očekuje se upravljanje bez prepreka tokom cijelog mandata.
Građani su, stoga, dali povjerenje Kurtiju i LVV da vode Kosovo još jedan mandat, osim eventualnih iznenađenja u vezi sa izborom predsjednika ili predsjednice. U postojećoj političkoj klimi, koja je jasno naklonjena LVV, malo je vjerovatno da bi bilo koja strana željela vanredne izbore ove godine. Očekuje se da će, u zavisnosti od dogovora (ili njegovog izostanka) između LVV i opozicionih stranaka, do marta biti izabran predsjednik ili predsjednica sa novim petogodišnjim mandatom. Iako ime može biti Vjosa Osmani ili neko novo, najveća odgovornost ostaje na premijeru i njegovoj izvršnoj vlasti.
Iako je pobjeda bila ubedljiva, Kurti je, za razliku od izbora 9. februara, bio oprezniji u izražavanju. Ovaj put je znao kako da pobjedi, ali i kako da opozicione partije izgube. Kao što se kaže, nije važno samo znati izgubiti, već i znati pobjediti.
Razlog opreznog tona je i potreba Kurtija za glasovima opozicije – kako za prva dva kruga izbora predsjednika ili predsjednice, tako i za ratifikaciju međunarodnih sporazuma. Ovaj uzdržani govor doprinosi stvaranju civilizovanije političke klime, gdje se saradnja sa opozicijom uspostavlja kada je potrebna, a kritike i protivljenja se uvažavaju. Očekuje se da Kurti, iako kontroliše više od polovine glasova u Skupštini, bude odgovorniji pred zakonodavnim telom i ima na umu princip odgovornosti – čak i pred jednim opozicionim poslanikom.
Pitanje koje ostaje je i da li će Kurti promjeniti pristup prema “teškim pitanjima”, poput dijaloga sa Beogradom i implementacije Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa. Konkretnih najava nema, ali se očekuje da Kurti uz iskustvo iz prethodnog mandata pokaže veću političku zrelost i odgovornost prema građanima i međunarodnoj zajednici. Ako prethodni mandat bude bio fokusiran na uspostavljanje državnog kontrole nad celim teritorijom – što je, prema ocjeni birača, postignuto – ovaj mandat mora da bude posvećen jačanju međunarodnog subjekta Kosova.
Posebno je važno uključivanje srpskog obrazovanja i zdravstvenih sistema u okvir sistema Kosova. Ustav jasno definiše školstvo do univerzitetskog nivoa i upravljanje sekundarnim i tercijarnim zdravljem, dok opštine sa srpskom većinom imaju punu autonomiju. Problem nastaje zbog otpora srpske zajednice i njihovih političkih predstavnika, koji često uslovljavaju integraciju obrazovanja i zdravstva stvaranjem Zajednice opština sa srpskom većinom. Kurti je 18. marta 2023. u Ohridu potpisao princip “odgovarajućeg nivoa samouprave za srpsku zajednicu”, pa je važno da građanima jasno objasni kako planira integraciju ovih sektora u sistem Kosova.
Ovo nije jednostavno pitanje – naprotiv, veoma je kompleksno i ne može se riješiti jednostranim administrativnim odlukama Vlade.
Sa ubedljivom izbornom pobjedom, Kurti sada ima luksuz da se posveti teškim odlukama i nepopularnim mjerama. Biće stalno pod međunarodnim pritiskom, dok će Kosovo suočavati “šargarepu i štap” svaki put kada dođe do teških odluka. Bilo kakav kontradiktoarni potez vlade biće sankcionisan. Kurti je, vjerovatno, svestan toga i mora pažljivo da “upakuje” nepopularne odluke kako bi ih predstavio građanima.
Nije svaki korak lak, ali pametnom politikom Kosovo može otvoriti vrata međunarodnim organizacijama, kao što su Savjet Evrope, NATO i EU. Kurti ima priliku da vodi proces evroatlantskih integracija – što je i njegova prednost i izazov, jer za to mora da balansira principe i očekivanja građana koji su mu dali “prazan papir/karta” za novi mandat.
Piše: Arben Qirezi
Izvor: Koha/Kossev
Građani su, stoga, dali povjerenje Kurtiju i LVV da vode Kosovo još jedan mandat, osim eventualnih iznenađenja u vezi sa izborom predsjednika ili predsjednice. U postojećoj političkoj klimi, koja je jasno naklonjena LVV, malo je vjerovatno da bi bilo koja strana željela vanredne izbore ove godine. Očekuje se da će, u zavisnosti od dogovora (ili njegovog izostanka) između LVV i opozicionih stranaka, do marta biti izabran predsjednik ili predsjednica sa novim petogodišnjim mandatom. Iako ime može biti Vjosa Osmani ili neko novo, najveća odgovornost ostaje na premijeru i njegovoj izvršnoj vlasti.
Iako je pobjeda bila ubedljiva, Kurti je, za razliku od izbora 9. februara, bio oprezniji u izražavanju. Ovaj put je znao kako da pobjedi, ali i kako da opozicione partije izgube. Kao što se kaže, nije važno samo znati izgubiti, već i znati pobjediti.
Razlog opreznog tona je i potreba Kurtija za glasovima opozicije – kako za prva dva kruga izbora predsjednika ili predsjednice, tako i za ratifikaciju međunarodnih sporazuma. Ovaj uzdržani govor doprinosi stvaranju civilizovanije političke klime, gdje se saradnja sa opozicijom uspostavlja kada je potrebna, a kritike i protivljenja se uvažavaju. Očekuje se da Kurti, iako kontroliše više od polovine glasova u Skupštini, bude odgovorniji pred zakonodavnim telom i ima na umu princip odgovornosti – čak i pred jednim opozicionim poslanikom.
Pitanje koje ostaje je i da li će Kurti promjeniti pristup prema “teškim pitanjima”, poput dijaloga sa Beogradom i implementacije Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa. Konkretnih najava nema, ali se očekuje da Kurti uz iskustvo iz prethodnog mandata pokaže veću političku zrelost i odgovornost prema građanima i međunarodnoj zajednici. Ako prethodni mandat bude bio fokusiran na uspostavljanje državnog kontrole nad celim teritorijom – što je, prema ocjeni birača, postignuto – ovaj mandat mora da bude posvećen jačanju međunarodnog subjekta Kosova.
Posebno je važno uključivanje srpskog obrazovanja i zdravstvenih sistema u okvir sistema Kosova. Ustav jasno definiše školstvo do univerzitetskog nivoa i upravljanje sekundarnim i tercijarnim zdravljem, dok opštine sa srpskom većinom imaju punu autonomiju. Problem nastaje zbog otpora srpske zajednice i njihovih političkih predstavnika, koji često uslovljavaju integraciju obrazovanja i zdravstva stvaranjem Zajednice opština sa srpskom većinom. Kurti je 18. marta 2023. u Ohridu potpisao princip “odgovarajućeg nivoa samouprave za srpsku zajednicu”, pa je važno da građanima jasno objasni kako planira integraciju ovih sektora u sistem Kosova.
Ovo nije jednostavno pitanje – naprotiv, veoma je kompleksno i ne može se riješiti jednostranim administrativnim odlukama Vlade.
Sa ubedljivom izbornom pobjedom, Kurti sada ima luksuz da se posveti teškim odlukama i nepopularnim mjerama. Biće stalno pod međunarodnim pritiskom, dok će Kosovo suočavati “šargarepu i štap” svaki put kada dođe do teških odluka. Bilo kakav kontradiktoarni potez vlade biće sankcionisan. Kurti je, vjerovatno, svestan toga i mora pažljivo da “upakuje” nepopularne odluke kako bi ih predstavio građanima.
Nije svaki korak lak, ali pametnom politikom Kosovo može otvoriti vrata međunarodnim organizacijama, kao što su Savjet Evrope, NATO i EU. Kurti ima priliku da vodi proces evroatlantskih integracija – što je i njegova prednost i izazov, jer za to mora da balansira principe i očekivanja građana koji su mu dali “prazan papir/karta” za novi mandat.
Piše: Arben Qirezi
Izvor: Koha/Kossev


