Iz mog ugla Muharremi: Podrškom SAD-u u Venecueli, Kurti šalje poruku da i drugi mogu intervenisati na Kosovu
Premijer tehničkom mandatu Albin Kurti pozdravio je i izrazio podršku vlade za intervenciju u Venecueli. On je izjavio da „Republika Kosovo podržava anti-narkotičku operaciju Sjedinjenih Američkih Država, koju predvodi predsjednik Donald Trump, u Venecueli“. Da je ovakvu reakciju dala neka od partija koje kontinuirano podržavaju politiku SAD-a, kao što su LDK, PDK i AAK, ne bi postojala nikakva potreba da se piše ovaj tekst. To bi bilo potpuno normalno. Podržavali smo i podržaćemo američku politiku jer su nas oslobodili i omogućili nam državu.
Međutim, godinama unazad, Albin Kurti je negovao imidž levog intelektualca koji se ne pokorava diktatu velikih sila i koji se predstavlja kao zaštitnik državnog suvereniteta i prava naroda na samoodređenje. Njegova podrška američkoj intervenciji u Venecueli predstavlja čin koji pokazuje dubok politički oportunizam i nepoštovanje principa na kojima je izgradio svoju političku karijeru.
Ime njegove stranke, Samoopredjeljenje, implicira pravo naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini bez spoljnog mešanja. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, Kurti izgleda da je zaboravio ovaj princip. Kako lider koji je kritikovao svaku formu međunarodne intervencije na Kosovu može podržati intervenciju supersile u unutrašnjim poslovima druge države? Nije izgovorio ni riječ o poštovanju međunarodnog prava, što su naglašavali visoki zvaničnici EU i drugi svjetski lideri. Nije rekao ni riječ o suverenitetu države, što je glavni argument na kojem je Kurti ranije gradio politiku jednostranih akcija, često u suprotnosti sa američkim zahtjevima. Da li je ovo dvostruki standard? Da li Samoopredjeljenje i suverenitet služe samo kao „politička fraza“ za sticanje i održavanje moći, a ne kao univerzalni moralni i pravni principi?
Pokret Samoopredjeljenje član je Socijalističke internacionale, a prošlog oktobra je, zajedno sa Srpskom strankom za slobodu i pravdu, postao pridruženi član Evropske partije socijalista. U intelektualnim krugovima globalne ljevice, gdje se Kurti često vidi i drži vatrene govore, američke intervencije u Latinskoj Americi i drugim državama smatraju se imperijalističkom politikom. Podržavajući intervenciju u Venecueli, Kurti izgleda da je zaboravio lijevu ideologiju kojoj tvrdi da pripada.
Reakcija Socijalističke internacionale, čiji je član i Samoopredjeljenje, bila je potpuno drugačija od Kurtijeve. Ona je zahtjevala poštovanje međunarodnog prava i principa Povelje UN, naglašavajući da nepoštovanje ovih normi može stvoriti opasan presedan za globalnu i regionalnu bezbjednost. Takođe je naglasila da se situacija u Venecueli mora riješiti na demokratski i miran način, uz poštovanje volje naroda i ljudskih prava. Dakle, potpuno drugačije od izjave kosovskog lijevog socijalističkog lidera, koji je, izgleda, požurio da „poljubi ruku“ predsjedniku Trumpu i proglasi Madura narkokriminalcem, iako sudski proces još nije ni započet.
Da li je ovo principijelno kada lijevi lider, koji je nekada kritikovao opoziciju zbog servilnosti prema „Americi, Americi“, danas postupa u potpunoj suprotnosti sa stavovima svjetske ljevice?
Nažalost, Kurti stvara utisak da je „ljevičar“ i „suverenista“ samo kada kritikuje unutrašnje protivnike ili mobilizuje mase retorikom protiv elita, ili „igra na snagu“ kada nema rizik. U suprotnom, kako objasniti da je lider spreman da žrtvuje bilo koji lijevi ideal i svoje političke principe zarad osmjeha iz Vašingtona? Kurti javno pokazuje pokušaj da pridobije američku naklonost tvrdeći da podržava intervenciju u Venecueli. Ovo je naivna kalkulacija. Spoljašnja politika velikih sila ne funkcioniše preko „lajkova“ na društvenim mrežama ili servilnih izjava. Lideri se mjere djelima, a ne riječima. Nije Bijela kuća toliko naivna da povjeruje da je Kurti, koji je 2020. otvoreno kritikovao Trumpa i pozivao dijasporu da podrži kandidaturu Josepha Bidena, sada odjednom „zaljubljen“ u Trumpa.
Još gore, da li Kurti prihvata da se i Kosovo može tretirati kao geopolitička igračka kojom velike sile mogu manipulisati po svojoj volji, a ne kao država izgrađena na principima slobode i samoodređenja? Takođe, podržavajući intervenciju u ime borbe protiv narkotika, da li Kurti ne daje primjer da i druge države mogu intervenisati na Kosovu, pod izgovorom borbe protiv kriminala? Gdje je tada suverenitet Kosova i pravo njegovog naroda na samoodređenje? Ako lijevi lider podržava intervencije velikih sila u malim državama, da li gubi moralno pravo da se žali kada drugi intervenišu u poslovima Kosova?
Piše za Nacionale: Robert Muharremi, profesor međunarodnog prava
Izvor: Kosovo online/Nacionale
Ime njegove stranke, Samoopredjeljenje, implicira pravo naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini bez spoljnog mešanja. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, Kurti izgleda da je zaboravio ovaj princip. Kako lider koji je kritikovao svaku formu međunarodne intervencije na Kosovu može podržati intervenciju supersile u unutrašnjim poslovima druge države? Nije izgovorio ni riječ o poštovanju međunarodnog prava, što su naglašavali visoki zvaničnici EU i drugi svjetski lideri. Nije rekao ni riječ o suverenitetu države, što je glavni argument na kojem je Kurti ranije gradio politiku jednostranih akcija, često u suprotnosti sa američkim zahtjevima. Da li je ovo dvostruki standard? Da li Samoopredjeljenje i suverenitet služe samo kao „politička fraza“ za sticanje i održavanje moći, a ne kao univerzalni moralni i pravni principi?
Pokret Samoopredjeljenje član je Socijalističke internacionale, a prošlog oktobra je, zajedno sa Srpskom strankom za slobodu i pravdu, postao pridruženi član Evropske partije socijalista. U intelektualnim krugovima globalne ljevice, gdje se Kurti često vidi i drži vatrene govore, američke intervencije u Latinskoj Americi i drugim državama smatraju se imperijalističkom politikom. Podržavajući intervenciju u Venecueli, Kurti izgleda da je zaboravio lijevu ideologiju kojoj tvrdi da pripada.
Reakcija Socijalističke internacionale, čiji je član i Samoopredjeljenje, bila je potpuno drugačija od Kurtijeve. Ona je zahtjevala poštovanje međunarodnog prava i principa Povelje UN, naglašavajući da nepoštovanje ovih normi može stvoriti opasan presedan za globalnu i regionalnu bezbjednost. Takođe je naglasila da se situacija u Venecueli mora riješiti na demokratski i miran način, uz poštovanje volje naroda i ljudskih prava. Dakle, potpuno drugačije od izjave kosovskog lijevog socijalističkog lidera, koji je, izgleda, požurio da „poljubi ruku“ predsjedniku Trumpu i proglasi Madura narkokriminalcem, iako sudski proces još nije ni započet.
Da li je ovo principijelno kada lijevi lider, koji je nekada kritikovao opoziciju zbog servilnosti prema „Americi, Americi“, danas postupa u potpunoj suprotnosti sa stavovima svjetske ljevice?
Nažalost, Kurti stvara utisak da je „ljevičar“ i „suverenista“ samo kada kritikuje unutrašnje protivnike ili mobilizuje mase retorikom protiv elita, ili „igra na snagu“ kada nema rizik. U suprotnom, kako objasniti da je lider spreman da žrtvuje bilo koji lijevi ideal i svoje političke principe zarad osmjeha iz Vašingtona? Kurti javno pokazuje pokušaj da pridobije američku naklonost tvrdeći da podržava intervenciju u Venecueli. Ovo je naivna kalkulacija. Spoljašnja politika velikih sila ne funkcioniše preko „lajkova“ na društvenim mrežama ili servilnih izjava. Lideri se mjere djelima, a ne riječima. Nije Bijela kuća toliko naivna da povjeruje da je Kurti, koji je 2020. otvoreno kritikovao Trumpa i pozivao dijasporu da podrži kandidaturu Josepha Bidena, sada odjednom „zaljubljen“ u Trumpa.
Još gore, da li Kurti prihvata da se i Kosovo može tretirati kao geopolitička igračka kojom velike sile mogu manipulisati po svojoj volji, a ne kao država izgrađena na principima slobode i samoodređenja? Takođe, podržavajući intervenciju u ime borbe protiv narkotika, da li Kurti ne daje primjer da i druge države mogu intervenisati na Kosovu, pod izgovorom borbe protiv kriminala? Gdje je tada suverenitet Kosova i pravo njegovog naroda na samoodređenje? Ako lijevi lider podržava intervencije velikih sila u malim državama, da li gubi moralno pravo da se žali kada drugi intervenišu u poslovima Kosova?
Piše za Nacionale: Robert Muharremi, profesor međunarodnog prava
Izvor: Kosovo online/Nacionale
