Pritisak Pula: Kosovo će biti pogođeno geopolitičkim dešavanjima
Rat u Ukrajini dodatno je polarizovao međunarodnu scenu, produbljujući podjele povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, a eksperti kažu da bi to moglo da dovede do nepredvidivog pristupa američke politike prema Kosovu i Zapadnom Balkanu uopšte, prenosi Koha.
Profesor političkih nauka Univerziteta Virdžinije Besnik Pula kaže da bi Trampova spremnost da ispuni zahteve Rusije u Ukrajini mogla da utiče i na Zapadni Balkan i dodaje da će Kosovo svakako biti pogođeno dešavanjima na geopolitičkom planu u odnosima SAD-EU i Rusije.
"Za sada je ovo strateška preorijentacija SAD na retoričkom nivou, više nego na materijalnom, ali u međunarodnoj politici čak i riječi imaju težinu i uticaj. Pitanje ili problem je spremnost koju je Trump izrazio da udovolji ruskim zahtevima prvo u Ukrajini, ali su oni upozorili da bi moglo biti otvaranja geopolitičkh tema i na evropskom nivou, o bezbednosnoj arhitekturi u Evropi. Ako ovo postane tema razgovora ili pregovora između Trumpa i Putina, onda će to svakako imati uticaja i na Kosovo“, rekao je Pula.
Tokom prvog predsedavanja, od 2017-2021, Trump se bavio pitanjem Kosova uglavnom kroz pristup orijentisan na ekonomske sporazume, iako su u to vreme vođeni razgovori i o teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije.
Vašingtonski sporazum iz septembra 2020. promovisan je kao uspjeh njegove diplomatije, iako je naglasak bio uglavnom na ekonomskoj saradnji, a manje na političkim pitanjima.
"Mislim da je pristup koji je vođen tokom prve Trumpove administracije ono što je bila opasnost iza tog sporazuma, ideja o razmjeni teritorija, o kojoj se tada gotovo otvoreno govorilo. Ako dođe do povratka američkog interesa za sporazum, recimo, ekonomski, između Srbije i Kosova za normalizaciju, ne vjerujem da će se tema teritorija vratiti kao glavna tema, jer na Kosovu danas nema spremnosti za takav sporazum. Takođe, situacija na sjeveru se od tada promijenila, paralelne strukture nemaju uticaj koji su imale u tom periodu. Takođe mislim da će evropska intervencija biti veoma moćna da spriječi bilo kakvu razmjenu teritorija, jer, kako se tada govorilo i danas, svaka inicijativa za razmjenu teritorija u Evropi otvara 'Pandorinu kutiju', kojoj tada nema kraja. Iz tog razloga ne mislim da će se pitanje teritorija vratiti kao tema na dnevni red“, rekao je Pula.
Prema njegovim riječima, ova američka administracija trenutno nema nikakav poseban interes za Balkan ili Kosovo. Sa fokusom na druge izazove kao što su Kina i Bliski istok, kako je rekao Pula, Balkan možda neće biti prioritet za njegovu administraciju, ostavljajući dijalog Kosova i Srbije na milost i nemilost regionalnim i evropskim snagama.
"Zato što su njena preokupacija danas velika geopolitička pitanja. To su trgovinski odnosi sa Kinom, sa EU. Postoji sukob u Ukrajini, sukob u Gazi, i ne vjerujem da će Balkan jednom biti prioritet. I mislim da je tačna ova konstatacija da će, ako bude bilo kakvog američkog angažmana na Balkanu, to biti odgovor na regionalne zahtjeve, a možda i na uticaje koje Srbija i predsjednik Vučić imaju na ovu administraciju. Ali, jednom, ne vjerujem da će biti bilo kakvog direktnog angažmana ili bar nije najavljeno zbog ovih većih preokupacija koje danas vode spoljnu politiku SAD“, naglasio je Pula.
Ali, Pula ne isključuje druge oblike pritiska na Kosovo, ako postoji američka posvećenost da Kosovo i Srbiju poguraju ka sporazumu.
"Ako krene proces normalizacije, može doći do drugih pritisaka koji se mogu vršiti, posebno na Kosovo, a oni bi mogli imati ekonomske i bezbednosne posljedice“, naglasio je Pula.
Američki stručnjak za Balkan Daniel Serwer kaže da bi moguća podjela Ukrajine, koju je proglasio američki ministar odbrane, imala efekta i na Zapadni Balkan.
"Za sada je ovo strateška preorijentacija SAD na retoričkom nivou, više nego na materijalnom, ali u međunarodnoj politici čak i riječi imaju težinu i uticaj. Pitanje ili problem je spremnost koju je Trump izrazio da udovolji ruskim zahtevima prvo u Ukrajini, ali su oni upozorili da bi moglo biti otvaranja geopolitičkh tema i na evropskom nivou, o bezbednosnoj arhitekturi u Evropi. Ako ovo postane tema razgovora ili pregovora između Trumpa i Putina, onda će to svakako imati uticaja i na Kosovo“, rekao je Pula.
Tokom prvog predsedavanja, od 2017-2021, Trump se bavio pitanjem Kosova uglavnom kroz pristup orijentisan na ekonomske sporazume, iako su u to vreme vođeni razgovori i o teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije.
Vašingtonski sporazum iz septembra 2020. promovisan je kao uspjeh njegove diplomatije, iako je naglasak bio uglavnom na ekonomskoj saradnji, a manje na političkim pitanjima.
"Mislim da je pristup koji je vođen tokom prve Trumpove administracije ono što je bila opasnost iza tog sporazuma, ideja o razmjeni teritorija, o kojoj se tada gotovo otvoreno govorilo. Ako dođe do povratka američkog interesa za sporazum, recimo, ekonomski, između Srbije i Kosova za normalizaciju, ne vjerujem da će se tema teritorija vratiti kao glavna tema, jer na Kosovu danas nema spremnosti za takav sporazum. Takođe, situacija na sjeveru se od tada promijenila, paralelne strukture nemaju uticaj koji su imale u tom periodu. Takođe mislim da će evropska intervencija biti veoma moćna da spriječi bilo kakvu razmjenu teritorija, jer, kako se tada govorilo i danas, svaka inicijativa za razmjenu teritorija u Evropi otvara 'Pandorinu kutiju', kojoj tada nema kraja. Iz tog razloga ne mislim da će se pitanje teritorija vratiti kao tema na dnevni red“, rekao je Pula.
Prema njegovim riječima, ova američka administracija trenutno nema nikakav poseban interes za Balkan ili Kosovo. Sa fokusom na druge izazove kao što su Kina i Bliski istok, kako je rekao Pula, Balkan možda neće biti prioritet za njegovu administraciju, ostavljajući dijalog Kosova i Srbije na milost i nemilost regionalnim i evropskim snagama.
"Zato što su njena preokupacija danas velika geopolitička pitanja. To su trgovinski odnosi sa Kinom, sa EU. Postoji sukob u Ukrajini, sukob u Gazi, i ne vjerujem da će Balkan jednom biti prioritet. I mislim da je tačna ova konstatacija da će, ako bude bilo kakvog američkog angažmana na Balkanu, to biti odgovor na regionalne zahtjeve, a možda i na uticaje koje Srbija i predsjednik Vučić imaju na ovu administraciju. Ali, jednom, ne vjerujem da će biti bilo kakvog direktnog angažmana ili bar nije najavljeno zbog ovih većih preokupacija koje danas vode spoljnu politiku SAD“, naglasio je Pula.
Ali, Pula ne isključuje druge oblike pritiska na Kosovo, ako postoji američka posvećenost da Kosovo i Srbiju poguraju ka sporazumu.
"Ako krene proces normalizacije, može doći do drugih pritisaka koji se mogu vršiti, posebno na Kosovo, a oni bi mogli imati ekonomske i bezbednosne posljedice“, naglasio je Pula.
Američki stručnjak za Balkan Daniel Serwer kaže da bi moguća podjela Ukrajine, koju je proglasio američki ministar odbrane, imala efekta i na Zapadni Balkan.
