Zloupotreba

Iako je trenutni trend zahteva za azil daleko od bilo kakve pretnje liberalizaciji viznog režima za Kosovo, nastavak rasta ovog trenda će pokrenuti pitanja o kapacitetu institucija Kosova da preuzmu obaveze koje proizilaze iz liberalizacije viza.

Vizna liberalizacija je bila i jeste jedan od najuspešnijih instrumenata EU u našem regionu. Ali ne samo u našim krajevima. EU je liberalizovala vize za ukupno 65 zemalja sveta. Sloboda kretanja ljudi danas je temelj kulturne, turističke, političke, poslovne, akademske i sportske razmene.

Međutim, s druge strane, EU je preduzela korake kako bi osigurala da režim liberalizacije viznog režima ne bude zloupotrebljen i da se ne pretvori u bezbednosni ili migracioni rizik za zemlje EU.

Glavni instrument EU u tom pogledu je Mehanizam suspenzije vizne liberalizacije. Mehanizam uspostavlja kriterijume koje moraju poštovati sve zemlje koje imaju koristi od liberalizacije viznog režima, ali i uspostavlja korake i procedure putem kojih institucije EU mogu na kraju suspendovati liberalizaciju viznog režima za dotičnu zemlju.

U cilju praćenja ispunjavanja kriterijuma za liberalizaciju viznog režima, Evropska komisija objavljuje godišnji izveštaj u kojem se analizira napredak pojedinih zemalja u kontinuiranom ispunjavanju standarda EU u ovih šest oblasti: (1) usklađivanje vizne politike, (2) sigurnost dokumenata, (3) integrisano upravljanje granicom, upravljanje migracijama i azilom, (4) praćenje migracionih trendova, privremena zaštita, zahtevi za međunarodnu zaštitu i readmisiju, (5) javni red i bezbednost i (6) fundamentalna prava.

Izveštaj za 2024. godinu objavljen je pre nekoliko dana i to je prvi put da je u izveštaju obuhvaćeno i Kosovo. Izveštaj je identifikovao nekoliko preporuka za Kosovo.

Prvo, u okviru vizne liberalizacije, Kosovo je preuzelo obavezu da svoju viznu politiku uskladi sa politikom EU. S tim u vezi, Kosovo je trenutno ukinulo vize za šesnaest zemalja za koje EU zahteva vize. To su: Bahrein, Belize, Esvatini, Fidži, Gvajana, Jordan, Kuvajt, Lesoto, Malavi, Maldivi, Oman, Papua Nova Gvineja, Katar, Sao Tome i Prinsipe, Saudijska Arabija i Turska. Stoga EU traži od Kosova da se uskladi sa viznom politikom EU i uspostavi vizni režim za ovih šesnaest zemalja.

Prepoznajući činjenicu da je to teško postići u kratkom vremenskom periodu, EU bar zahteva da Kosovo u kratkom roku počne sa strožijim praćenjem ulaska građana koji dolaze iz zemalja koje predstavljaju bezbednosni ili migracioni rizik za EU.

Drugo, značajan je porast neosnovanih zahteva građana Kosova za azil u zemljama EU. Dakle, u prvih sedam meseci ove godine imamo 108 odsto više neosnovanih zahteva u odnosu na prvih sedam meseci prošle godine. S tim u vezi, EU očekuje da Kosovo počne da preduzima mere za praćenje trendova neregularnih migracija i azila, kao i da preduzme preventivne mere za kontrolu ovog trenda.

Treće, u poglavlju o osnovnim pravima, izveštaj donosi nekoliko nalaza koji utiču na osetljiva politička pitanja. Na primer, u izveštaju se navodi da Kosovo još uvek nije usvojilo Građanski zakonik, koji bi unapredio zaštitu građanskih prava. Takođe, u izveštaju se kritikuju postupci Vlade u vezi sa eksproprijacijama na severu, zabranom dinara i zatvaranjem srpskih banaka i pošte. U istom duhu, u izveštaju se navodi da je Zakon o nezavisnoj komisiji za medije usvojen suprotno preporukama EU. Iako ovi nalazi nisu formulisani u kvalitetu formalnih preporuka, oni ipak naglašavaju težinu zabrinutosti EU u vezi sa ovim razvojem događaja.

Postoje i neke standardne birokratske preporuke za kontinuitet implementacije pravnog okvira u dotičnim oblastima, ali glavna suština ovog izveštaja je da Kosovo treba da počne da preduzima mere za smanjenje broja neosnovanih zahteva za azil u zemljama EU. Trenutni trend je daleko od toga da predstavlja bilo kakvu pretnju liberalizaciji viznog režima za Kosovo, međutim, nastavak trenda povećanja broja tražilaca azila pokrenuće pitanja o kapacitetu kosovskih institucija da preuzmu obaveze koje proističu iz liberalizacije viza.

Istorija vizne liberalizacije nije završena 1. januara 2024. U stvari, nikada se ne završava. To je i dalje stalni test vitalnosti i zdravlja naših institucija. Država mora kontinuirano demonstrirati svoj kapacitet da implementira standarde i zahteve koji proizilaze iz procesa liberalizacije viznog režima. Kriterijumi tog čuvenog vodiča za liberalizaciju viznog režima nikada se ne mogu definitivno smatrati „ispunjenim“. Njegovo kontinuirano ispunjenje biće i test 2025. godine.