Balkan više ne može da čeka. Nakon ponovnog pokretanja italijanskih aktivnosti u regionu, koje je naša Vlada započela Konferencijom u Trstu 24. januara, uslijedio je još jedan važan događaj: ministarski sastanak u Rimu 3. aprila. Zajedno sa ministrima spoljnih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i Švedske koja predsjedava Savjetom EU i sa komesarom za proširenje i susjedsku politiku, razgovarali smo o tome kako da učinimo konkretnijim proces evropskih integracija ovog regiona.
Sa pažnjom smo saslušali snažnu potražnju za Evropom i Italijom koja dolazi iz ovih zemalja, njihovu težnju da budu dio evropskog projekta sa kojim se osećaju blisko povezani istorijom, kulturom i privredom i čijoj izgradnji žele da doprinesu energijom sopstvenog civilnog društva i entuzijazmom svojih mladih ljudi. Iz diskusije je jasno proizašla potreba da se zajednički radi na integraciji u mehanizme i institucionalni život Evropske unije već od početnih faza pregovaračkog procesa, posebno u ključnim sektorima kao što su energetska i digitalna tranzicija, infrastruktura, obrazovanje i istraživanje. Neki od mojih kolega su rekli: „želimo da pomognemo u određivanju faza ovog puta, a ne samo da ih pratimo“. Podržavam ovaj pristup, koji mora uključiti svih 6 zemalja u kreiranje narednih faza procesa integracije.
Ono što traže zemlje Zapadnog Balkana nije popust na reforme koje treba da usvoje kako bi pristupile Evropskoj uniji. One traže izvesnost procesa, rokova i prije svega konačnog rezultata. Mogao sam, zaista, prstima da opipam njihovu frustraciju zbog procesa integracije koji je posljednjih godina postao sve nestalniji, zahvaljujući i učestalom birokratskom tumačenju pregovaračke dinamike od strane Evropske unije. Na taj način se zaboravlja izuzetna transformativna vrijednost koju proces integracije ima za institucije i civilno društvo ovih zemalja. Evropski san rizikuje da za sve njih postane iluzija.
Sastanak u Rimu poslužio je da se odmah daju konkretni odgovori. Naime, zahvaljujući tematskim okruglim stolovima koje smo organizovali, odredili smo nekoliko pravaca inicijativa na kojima ćemo raditi u narednim mjesecima posredstvom mreža stručnjaka koji će razrađivati predloge projekata u sektorima od zajedničkog interesa. Ti sektori su, na primjer, zaštita i očuvanje kulturnog nasleđa kao odgovor na aktuelne izazove, počev od klimatskih promena i tehnoloških inovacija, do poljoprivrednog i agroindustrijskog sektora.
Optimista sam u pogledu rezultata koji se mogu postići, jer smo uvideli spremnost svih da radimo zajedno, da gradimo sinergiju koja regionu može obezbjediti budućnost mira i prosperiteta, radeći na rušenju barijera koje ograničavaju slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, u cilju postizanja zajedničkog regionalnog tržišta kao prvog koraka ka integraciji u jedinstveno tržište EU. Imamo izazove koji su nam zajednički sa Balkanom, a koji zahtjevaju i zajedničke odgovore: energetsku tranziciju, podršku rastu i zapošljavanju, borbu protiv iregularnih migracija.
Italija namjerava da razvije višedimenzionalnu akciju prema regionu Balkana. Na političkom nivou, nastavićemo da jačamo bilateralne odnose sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, dok ćemo u Briselu biti portparoli njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za pridruživanjem EU. Nastavićemo da doprinosimo stabilnosti i bezbjednosti regiona održavanjem prisustva naših Oružanih snaga. Polazeći od već odličnih podataka koji se odnose na trgovinsku razmjenu, koja je dostigla vrednost od oko 17 milijardi eura 2022. godine, sprovodićemo inicijative usmerene ka povećanju prisustva naših kompanija na Balkanu. Taj cilj ćemo postići koristeći mogućnosti koje pruža razvoj evropskih infrastruktura, pa ćemo, na primjer, u narednim mjesecima organizovati inicijativu posvećenu takozvanom Koridoru 8, putnom i željezničkom čvoru koji spaja Italiju sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, strateškoj osovini koja povezuje Jadransko i Crno more.
Na snažnu potražnju za Evropom i Italijom koja dolazi sa Zapadnog Balkana mora se odgovoriti bez odlaganja. Iz tog razloga odlučili smo da nastavimo dijalog započet u Rimu novim sastankom koji će biti održan do kraja godine, kako bismo ustanovili kako napreduje naša saradnja. Italija želi da igra vodeću ulogu i spremna je da se uključi u igru, jer je u pitanju budućnost naše zemlje i Evrope. Balkan ne može više da čeka.
Piše: Antonio Tajani, potpredsjednik Saveta ministara i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije
Izvor: Blic.rs
Ono što traže zemlje Zapadnog Balkana nije popust na reforme koje treba da usvoje kako bi pristupile Evropskoj uniji. One traže izvesnost procesa, rokova i prije svega konačnog rezultata. Mogao sam, zaista, prstima da opipam njihovu frustraciju zbog procesa integracije koji je posljednjih godina postao sve nestalniji, zahvaljujući i učestalom birokratskom tumačenju pregovaračke dinamike od strane Evropske unije. Na taj način se zaboravlja izuzetna transformativna vrijednost koju proces integracije ima za institucije i civilno društvo ovih zemalja. Evropski san rizikuje da za sve njih postane iluzija.
Sastanak u Rimu poslužio je da se odmah daju konkretni odgovori. Naime, zahvaljujući tematskim okruglim stolovima koje smo organizovali, odredili smo nekoliko pravaca inicijativa na kojima ćemo raditi u narednim mjesecima posredstvom mreža stručnjaka koji će razrađivati predloge projekata u sektorima od zajedničkog interesa. Ti sektori su, na primjer, zaštita i očuvanje kulturnog nasleđa kao odgovor na aktuelne izazove, počev od klimatskih promena i tehnoloških inovacija, do poljoprivrednog i agroindustrijskog sektora.
Optimista sam u pogledu rezultata koji se mogu postići, jer smo uvideli spremnost svih da radimo zajedno, da gradimo sinergiju koja regionu može obezbjediti budućnost mira i prosperiteta, radeći na rušenju barijera koje ograničavaju slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, u cilju postizanja zajedničkog regionalnog tržišta kao prvog koraka ka integraciji u jedinstveno tržište EU. Imamo izazove koji su nam zajednički sa Balkanom, a koji zahtjevaju i zajedničke odgovore: energetsku tranziciju, podršku rastu i zapošljavanju, borbu protiv iregularnih migracija.
Italija namjerava da razvije višedimenzionalnu akciju prema regionu Balkana. Na političkom nivou, nastavićemo da jačamo bilateralne odnose sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, dok ćemo u Briselu biti portparoli njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za pridruživanjem EU. Nastavićemo da doprinosimo stabilnosti i bezbjednosti regiona održavanjem prisustva naših Oružanih snaga. Polazeći od već odličnih podataka koji se odnose na trgovinsku razmjenu, koja je dostigla vrednost od oko 17 milijardi eura 2022. godine, sprovodićemo inicijative usmerene ka povećanju prisustva naših kompanija na Balkanu. Taj cilj ćemo postići koristeći mogućnosti koje pruža razvoj evropskih infrastruktura, pa ćemo, na primjer, u narednim mjesecima organizovati inicijativu posvećenu takozvanom Koridoru 8, putnom i željezničkom čvoru koji spaja Italiju sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, strateškoj osovini koja povezuje Jadransko i Crno more.
Na snažnu potražnju za Evropom i Italijom koja dolazi sa Zapadnog Balkana mora se odgovoriti bez odlaganja. Iz tog razloga odlučili smo da nastavimo dijalog započet u Rimu novim sastankom koji će biti održan do kraja godine, kako bismo ustanovili kako napreduje naša saradnja. Italija želi da igra vodeću ulogu i spremna je da se uključi u igru, jer je u pitanju budućnost naše zemlje i Evrope. Balkan ne može više da čeka.
Piše: Antonio Tajani, potpredsjednik Saveta ministara i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije
Izvor: Blic.rs
