Švedsko predsjedavanje EU će nam dati razloge za radost i razočaranje. Završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima okončaće izolaciju građana Kosova posle punih 11 godina, dok neusjpeh da se pozitivno odgovori na zahtjev Kosova za članstvo u EU predstavljaće razočaranje koje će biti bez presedana u našem regionu.
Svi imamo planove za 2023. Neko da uči više u školi, neko da više radi na poslu, neko da počne da se bavi fitnesom itd. I za sve to imamo narednih dvanaest mjeseci, ali neke godine neće trajati dvanaest mjeseci, već samo šest. Šta god da namjeravamo da postignemo u okviru našeg procesa integracije, mora se postići u prvih šest mjeseci švedskog predsjedavanja EU, pošto će posljednjih šest mjeseci španskog predsjedavanja biti zatvoreno za bilo kakvo unapređenje kosovske evropske agende. U tom kontekstu, ciljevi Kosova za narednih šest mjeseci su prilično jednostavni: završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima i pokretanje razmatranja zahtjeva Kosova za članstvo u EU.
Što se tiče vizne liberalizacije, stvari izgledaju optimističnije. Nakon uspješnog češkog predsedavanja, ostaje na švedskom predsedavanju da obezbjedi završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima. To znači glasanje u (1) Komitetu za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove, (2) glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta i (3) glasanje u Savjetu ministara EU. Očekuje se da sve ovo bude završeno tokom švedskog predsjedavanja, kako bi građani Kosova najkasnije od 1. januara 2024. godine mogli slobodno da putuju u šengenski prostor.
Stvari izgledaju manje optimistično kada se razmatra zahtjev Kosova za članstvo u EU. Krajem prošle godine Vlada je podnela zahtjev. Sada bi trebalo da se desi da Savjet EU prihvati zahtjev i uputi ga na razmatranje Evropskoj komisiji, koja će potom ocjeniti spremnost Kosova za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. I u tehničkom smislu, smatram da Kosovo ispunjava sve ključne kriterijume za dobijanje statusa zemlje kandidata, ali pitanje koje se postavlja oko dobijanja statusa kandidata nije tehničko, već političko. Dakle, u tom smislu smatram da će biti nemoguće da Kosovo obezbjedi status kandidata bez napretka u dijalogu sa Srbijom, koji svaka komunikacija iz EU identifikuje kao ključna za unapređenje evropske perspektive obe zemlje.
Ali, put integracije Kosova neće biti jedini prioritet švedskog predsjedništva.
Zapravo, ako govorimo o široj slici, pažnja Predsjedništva uopšte neće biti na Zapadnom Balkanu. Program švedskog predsjedavanja identifikovao je četiri glavna prioriteta: (1) bezbjednost, (2) konkurentnost, (3) prosperitet i (4) očuvanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava. Poređenja radi, riječi koje se najviše ponavljaju u okviru programa Predsjedništva su: bezbjednost (38 puta), Ukrajina (35 puta), Rusija (29 puta), energija (29 puta), digitalna agenda (29 puta) i zelena agenda ( 28 puta). Nijedna balkanska zemlja se posebno ne pominje, dok se ceo region pominje samo dva puta. Ova perspektiva pruža kompleksnost panorame prioriteta unutar EU tokom švedskog predsjedavanja.
I sve ovo je razumljivo. Ruska agresija u Ukrajini najveća je prijetnja sa kojom se evropski kontinent suočio od Drugog svjetskog rata. Švedsko predsjedništvo imaće ključnu ulogu u održavanju jedinstva evropskog bloka protiv podrške Ukrajine i sankcija Rusiji. Dok je Rusija spoljna pretnja, stabilno snabdjevanje energijom, rastuće cijene i digitalna i ekološka tranzicija su unutrašnje prijetnje. Da bi se svim ovim pozabavilo, švedsko predsjedništvo planira da organizuje preko 2.150 sastanaka u roku od šest mjeseci o svakoj temi, od odbrane Ukrajine i Tajvana do energetske politike i politike bezbjednosti hrane. Da bi se razumelo kolosalne razmjere sve te obaveze, Predsjedništvo će u narednih šest mjeseci organizovati 16 sastanaka dnevno.
Međutim, kada se okrenemo integracijskoj agendi naše zemlje, mislim da će nam švedsko predsjedavanje EU ponuditi razloge i za radost i za razočaranje. Završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima okončaće izolaciju građana Kosova posle jedanaest godina, dok će neuspjeh da se pozitivno odgovori na zahtjev Kosova za članstvo u EU predstavlja razočaranje koje će biti bez presedana u našem regionu.
Piše: Demush Shasha, izvršni direktor Instituta "Epik"
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
Što se tiče vizne liberalizacije, stvari izgledaju optimističnije. Nakon uspješnog češkog predsedavanja, ostaje na švedskom predsedavanju da obezbjedi završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima. To znači glasanje u (1) Komitetu za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove, (2) glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta i (3) glasanje u Savjetu ministara EU. Očekuje se da sve ovo bude završeno tokom švedskog predsjedavanja, kako bi građani Kosova najkasnije od 1. januara 2024. godine mogli slobodno da putuju u šengenski prostor.
Stvari izgledaju manje optimistično kada se razmatra zahtjev Kosova za članstvo u EU. Krajem prošle godine Vlada je podnela zahtjev. Sada bi trebalo da se desi da Savjet EU prihvati zahtjev i uputi ga na razmatranje Evropskoj komisiji, koja će potom ocjeniti spremnost Kosova za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. I u tehničkom smislu, smatram da Kosovo ispunjava sve ključne kriterijume za dobijanje statusa zemlje kandidata, ali pitanje koje se postavlja oko dobijanja statusa kandidata nije tehničko, već političko. Dakle, u tom smislu smatram da će biti nemoguće da Kosovo obezbjedi status kandidata bez napretka u dijalogu sa Srbijom, koji svaka komunikacija iz EU identifikuje kao ključna za unapređenje evropske perspektive obe zemlje.
Ali, put integracije Kosova neće biti jedini prioritet švedskog predsjedništva.
Zapravo, ako govorimo o široj slici, pažnja Predsjedništva uopšte neće biti na Zapadnom Balkanu. Program švedskog predsjedavanja identifikovao je četiri glavna prioriteta: (1) bezbjednost, (2) konkurentnost, (3) prosperitet i (4) očuvanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava. Poređenja radi, riječi koje se najviše ponavljaju u okviru programa Predsjedništva su: bezbjednost (38 puta), Ukrajina (35 puta), Rusija (29 puta), energija (29 puta), digitalna agenda (29 puta) i zelena agenda ( 28 puta). Nijedna balkanska zemlja se posebno ne pominje, dok se ceo region pominje samo dva puta. Ova perspektiva pruža kompleksnost panorame prioriteta unutar EU tokom švedskog predsjedavanja.
I sve ovo je razumljivo. Ruska agresija u Ukrajini najveća je prijetnja sa kojom se evropski kontinent suočio od Drugog svjetskog rata. Švedsko predsjedništvo imaće ključnu ulogu u održavanju jedinstva evropskog bloka protiv podrške Ukrajine i sankcija Rusiji. Dok je Rusija spoljna pretnja, stabilno snabdjevanje energijom, rastuće cijene i digitalna i ekološka tranzicija su unutrašnje prijetnje. Da bi se svim ovim pozabavilo, švedsko predsjedništvo planira da organizuje preko 2.150 sastanaka u roku od šest mjeseci o svakoj temi, od odbrane Ukrajine i Tajvana do energetske politike i politike bezbjednosti hrane. Da bi se razumelo kolosalne razmjere sve te obaveze, Predsjedništvo će u narednih šest mjeseci organizovati 16 sastanaka dnevno.
Međutim, kada se okrenemo integracijskoj agendi naše zemlje, mislim da će nam švedsko predsjedavanje EU ponuditi razloge i za radost i za razočaranje. Završetak procesa donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima okončaće izolaciju građana Kosova posle jedanaest godina, dok će neuspjeh da se pozitivno odgovori na zahtjev Kosova za članstvo u EU predstavlja razočaranje koje će biti bez presedana u našem regionu.
Piše: Demush Shasha, izvršni direktor Instituta "Epik"
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
