Kosovo i Srbija imaju šansu od sljedeće nedjelje da vide povoljniji i pokretački kontekst za normalizaciju međusobnih odnosa - normalizacija čitavog Zapadnog Balkana.
1.
Nedostajali su baloni, konfete i šampanjac, ali su se prošle nedjelje ministri spoljnih poslova šest zemalja Zapadnog Balkana dogovorili da njihovi šefovi, šefovi vlada ili država, u Berlinu, 3. novembra, potpišu tri sporazuma pod nazivom "mobilnost". Na Samitu Berlinskog procesa, kojim sada predsjedava njemački kancelar Olaf Scholz, lideri šest zemalja Zapadnog Balkana morali bi da potpišu tri sporazuma – o slobodnom kretanju sa ličnim kartama, o priznavanju univerzitetskih diploma i stručnih kvalifikacija. Prema riječima njemačke ministarke spoljnih poslova Annalene Bearbock, ovi sporazumi će značiti da građani Kosova i Bosne i Hercegovine mogu da putuju jedni drugima sa ličnim kartama, da diplomci u Albaniji mogu da nastave postdiplomske studije u Sjevernoj Makedoniji,
I, na kraju sastanka šefova diplomatija, Nijemac je izdao saopštenje u kojem se poslije dužeg vremena navodi ime ove grupe koja je potpisala ili se očekuje da zvanično potpiše 3. novembra ZB6, skraćeno od zapadnobalkanske šestorke. Za mnoge je ovo važna simbolika; činjenica da šestica (država ili partnera ili entiteta – zovite ih kako hoćete) određuje ravnopravnost učesnika u njoj.
Ali, čini mi se da u ovom geopolitičkom trenutku, Evrope i svijeta poremećenog ratom Rusije protiv Ukrajine, ZB6 kao denominacija ima još jednu posebnu težinu, a ona leži u konceptu totaliteta i dualnosti. S jedne strane, šest zemalja Zapadnog Balkana čine skup država koje još nisu regulisale međusobne odnose – odnosno, prema opisu rječnika EU, one još ne žive na prostoru od "četiri evropske slobode" (kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga). S druge strane, ova celina ne može biti dio "četiri evropske slobode" EU ako to ne može sebi da obezbjedi.
2.
Koncept dvojne cjeline može izgledati kao dio balkanskog ezoterizma, gdje mala grupa ljudi zainteresovanih za političke nauke uživa u izmišljanju novih naziva za još nedefinisane procese.
Ali mi smo već u fazi opipljivosti, gdje, na primjer, lična dokumenta postaju ilustrativna za brzinu i lakoću rješavanja drugih problema koji su prije samo nekoliko mjeseci izgledali neriješivi. Dakle, ako lična karta nekog od šest državnih organa važi u cjelini, onda bilo šta drugo što ima zajednički, merljivi evropski standard (registarske tablice, institucija koja procjenjuje hranu, organ koji utvrđuje naziv porijekla vina) imaće pravnu valjanost i poštovanje. A to znači da paprika iz Tetova može da pređe sve granice bez dodatne kontrole, da registarske tablice Republike Srbije ne dobijaju naljepnice na graničnim prelazima Kosova, a da vino iz Orahovca može slobodno da se prodaje u Nišu.
U ovom kontekstu, Kosovo i Srbija su, na primjer, ojačali instrumente podrške koji će dovesti do normalizacije ne samo između njih, već i u cjelini ZB6. A ovo bi moglo da bude veliko olakšanje da ne moraju da vezuju noge, kao do sada, uz višegodišnje pregovore o pitanjima kao što su lične karte ili registarske tablice.
3.
U stvari, ID su dobra ilustracija kontekstualne razlike. Kosovo i Srbija vode pregovore o slobodi kretanja od 2011. godine, a tek tokom ljeta 2022. uslijedio je sljedeći ciklus krize i američkog i evropskog posredovanja da bi se olakšala situacija oko (naizgled) trivijalnog pitanja koje je bilo propratno pismo za nosioce ličnih karata Kosova. Ali, tihom diplomatijom i diskretnim pregovorima, njemačka vlada je, preko svog specijalnog izaslanika Sarrazina, uspjela da otključa nacrt sporazuma sastavljen prije skoro dvije godine i iznese za sto pomirenje šest zemalja Zapadnog Balkana.
Zašto je to bilo moguće sada, a ne više od deset godina? Ako izuzmemo zamor neproduktivnim pregovaračkim procesom poput briselskog, postoje dva važna elementa promjene. Jedan je meta. Ideja o četiri slobode ZB6 dogovorena je na samitu u Sofiji 2020. sa ciljem da Zapadni Balkan 2024. ima zajedničko regionalno tržište. Takva situacija učinila bi zemlje cijelog Zapadnog Balkana sposobnim za integraciju u EU kao cjelinu, sa EU mernom kutijom. Drugi karakterističan element je odlučna diplomatija unutar cilja. Dakle, umjesto decenije prelaska sa jedne teme na drugu bez ikakve mape puta do odredišta, njemačka diplomatija je pokazala da može da pruži pomoć potrebnu da se prepreke prevaziđu jedna po jedna.
4.
Može se čak desiti da od prvog dana poslije sporazuma nastane neki problem u primeni sporazuma. Ali ovo ne bi trebalo da obeshrabruje. Naprotiv, rješavanje problema implementacije samo po sebi će ukazati na diplomatska ulaganja i potrebu za većom posvećenošću budućim sporazumima. I toliko su ambiciozni da bi mogli da budu najveća transformacija koju je region Zapadnog Balkana ikada imao. U narednim nedjeljama i mjesecima, kako je i sama šefica njemačke diplomatije upozorila, zemlje Zapadnog Balkana moraju da se nose sa svojom totalnošću iz kutije najmanje dva bezbjednosna izazova. ZB6 će imati pred sobom zadatak Zelene agende za ovaj region, koja u ubrzanom obliku mora kroz ulaganja u obnovljivu energiju istovremeno zaštititi životnu sredinu ovog prostora i stvoriti nezavisnost od uglja i nafte i gasa. A, ZB6 će imati zadatak pred sobom koji je, takođe, već zvučao kao bezbjednosni izazov: kako zaštititi šest zemalja od sajber napada, koji su, kao u Albaniji ili Crnoj Gori, u određenom periodu paralizovali javne servise?
Već se ponavlja izreka, koja bi trebalo da je Ajnštajnova, da ako ne možete da riješite problem morate da proširite kontekst da biste ga riješili. Kosovo i Srbija, ali i ceo region, od sljedeće nedjelje mogu da se nađu u povoljnijem kontekstu za normalizaciju međusobnih odnosa.
Izazov je mnogo veći nego prije deset godina: već se govori o normalizaciji čitavog Zapadnog Balkana.
Piše: Veton Surroi, pisac i publicista
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
Nedostajali su baloni, konfete i šampanjac, ali su se prošle nedjelje ministri spoljnih poslova šest zemalja Zapadnog Balkana dogovorili da njihovi šefovi, šefovi vlada ili država, u Berlinu, 3. novembra, potpišu tri sporazuma pod nazivom "mobilnost". Na Samitu Berlinskog procesa, kojim sada predsjedava njemački kancelar Olaf Scholz, lideri šest zemalja Zapadnog Balkana morali bi da potpišu tri sporazuma – o slobodnom kretanju sa ličnim kartama, o priznavanju univerzitetskih diploma i stručnih kvalifikacija. Prema riječima njemačke ministarke spoljnih poslova Annalene Bearbock, ovi sporazumi će značiti da građani Kosova i Bosne i Hercegovine mogu da putuju jedni drugima sa ličnim kartama, da diplomci u Albaniji mogu da nastave postdiplomske studije u Sjevernoj Makedoniji,
I, na kraju sastanka šefova diplomatija, Nijemac je izdao saopštenje u kojem se poslije dužeg vremena navodi ime ove grupe koja je potpisala ili se očekuje da zvanično potpiše 3. novembra ZB6, skraćeno od zapadnobalkanske šestorke. Za mnoge je ovo važna simbolika; činjenica da šestica (država ili partnera ili entiteta – zovite ih kako hoćete) određuje ravnopravnost učesnika u njoj.
Ali, čini mi se da u ovom geopolitičkom trenutku, Evrope i svijeta poremećenog ratom Rusije protiv Ukrajine, ZB6 kao denominacija ima još jednu posebnu težinu, a ona leži u konceptu totaliteta i dualnosti. S jedne strane, šest zemalja Zapadnog Balkana čine skup država koje još nisu regulisale međusobne odnose – odnosno, prema opisu rječnika EU, one još ne žive na prostoru od "četiri evropske slobode" (kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga). S druge strane, ova celina ne može biti dio "četiri evropske slobode" EU ako to ne može sebi da obezbjedi.
2.
Koncept dvojne cjeline može izgledati kao dio balkanskog ezoterizma, gdje mala grupa ljudi zainteresovanih za političke nauke uživa u izmišljanju novih naziva za još nedefinisane procese.
Ali mi smo već u fazi opipljivosti, gdje, na primjer, lična dokumenta postaju ilustrativna za brzinu i lakoću rješavanja drugih problema koji su prije samo nekoliko mjeseci izgledali neriješivi. Dakle, ako lična karta nekog od šest državnih organa važi u cjelini, onda bilo šta drugo što ima zajednički, merljivi evropski standard (registarske tablice, institucija koja procjenjuje hranu, organ koji utvrđuje naziv porijekla vina) imaće pravnu valjanost i poštovanje. A to znači da paprika iz Tetova može da pređe sve granice bez dodatne kontrole, da registarske tablice Republike Srbije ne dobijaju naljepnice na graničnim prelazima Kosova, a da vino iz Orahovca može slobodno da se prodaje u Nišu.
U ovom kontekstu, Kosovo i Srbija su, na primjer, ojačali instrumente podrške koji će dovesti do normalizacije ne samo između njih, već i u cjelini ZB6. A ovo bi moglo da bude veliko olakšanje da ne moraju da vezuju noge, kao do sada, uz višegodišnje pregovore o pitanjima kao što su lične karte ili registarske tablice.
3.
U stvari, ID su dobra ilustracija kontekstualne razlike. Kosovo i Srbija vode pregovore o slobodi kretanja od 2011. godine, a tek tokom ljeta 2022. uslijedio je sljedeći ciklus krize i američkog i evropskog posredovanja da bi se olakšala situacija oko (naizgled) trivijalnog pitanja koje je bilo propratno pismo za nosioce ličnih karata Kosova. Ali, tihom diplomatijom i diskretnim pregovorima, njemačka vlada je, preko svog specijalnog izaslanika Sarrazina, uspjela da otključa nacrt sporazuma sastavljen prije skoro dvije godine i iznese za sto pomirenje šest zemalja Zapadnog Balkana.
Zašto je to bilo moguće sada, a ne više od deset godina? Ako izuzmemo zamor neproduktivnim pregovaračkim procesom poput briselskog, postoje dva važna elementa promjene. Jedan je meta. Ideja o četiri slobode ZB6 dogovorena je na samitu u Sofiji 2020. sa ciljem da Zapadni Balkan 2024. ima zajedničko regionalno tržište. Takva situacija učinila bi zemlje cijelog Zapadnog Balkana sposobnim za integraciju u EU kao cjelinu, sa EU mernom kutijom. Drugi karakterističan element je odlučna diplomatija unutar cilja. Dakle, umjesto decenije prelaska sa jedne teme na drugu bez ikakve mape puta do odredišta, njemačka diplomatija je pokazala da može da pruži pomoć potrebnu da se prepreke prevaziđu jedna po jedna.
4.
Može se čak desiti da od prvog dana poslije sporazuma nastane neki problem u primeni sporazuma. Ali ovo ne bi trebalo da obeshrabruje. Naprotiv, rješavanje problema implementacije samo po sebi će ukazati na diplomatska ulaganja i potrebu za većom posvećenošću budućim sporazumima. I toliko su ambiciozni da bi mogli da budu najveća transformacija koju je region Zapadnog Balkana ikada imao. U narednim nedjeljama i mjesecima, kako je i sama šefica njemačke diplomatije upozorila, zemlje Zapadnog Balkana moraju da se nose sa svojom totalnošću iz kutije najmanje dva bezbjednosna izazova. ZB6 će imati pred sobom zadatak Zelene agende za ovaj region, koja u ubrzanom obliku mora kroz ulaganja u obnovljivu energiju istovremeno zaštititi životnu sredinu ovog prostora i stvoriti nezavisnost od uglja i nafte i gasa. A, ZB6 će imati zadatak pred sobom koji je, takođe, već zvučao kao bezbjednosni izazov: kako zaštititi šest zemalja od sajber napada, koji su, kao u Albaniji ili Crnoj Gori, u određenom periodu paralizovali javne servise?
Već se ponavlja izreka, koja bi trebalo da je Ajnštajnova, da ako ne možete da riješite problem morate da proširite kontekst da biste ga riješili. Kosovo i Srbija, ali i ceo region, od sljedeće nedjelje mogu da se nađu u povoljnijem kontekstu za normalizaciju međusobnih odnosa.
Izazov je mnogo veći nego prije deset godina: već se govori o normalizaciji čitavog Zapadnog Balkana.
Piše: Veton Surroi, pisac i publicista
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
