Ostavka Hashima Thaçija, šest mjeseci prije kraja predsjedničkog mandata, zbog optužbi za ratne zločine koju je pokrenuo Specijalni sud u Hagu, otvorila je nove perspektive za kosovsko rukovodstvo u odnosu sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, piše European Western Balkans.
Kako navodi taj medij, odsustvo bilo kakve reakcije Erdogana u korist Thaçija učinilo je vidljivom stratešku prirodu njihovog prijateljstva.
Očekuje se da će Kosovo sljedeće godine imati nove izbore i njihov ishod biće odrednica evolucije odnosa sa turskim rukovodstvom.
Međutim, mimo tradicionalnog prijateljstva koje povezuje dvije zemlje, u ovoj fazi je teško identifikovati drugog političara na Kosovu koji bi mogao da uspostavi istu vrstu odnosa sa Erdoganom, kao što je to radio Thaçi.
Posljednji dani donijeli su zapažen razvoj događaja za predsjednike Kosova i Turske, ali na vrlo različite načine.
Hashim Thaçi je odlučio da podnese ostavku na svoju funkciju, kako bi se kao građanin suočio sa optužnicom Specijalnog suda za zločine protiv čovječnosti.
Istovremeno, njegov javno proglašeni "brat" iz Turske, predsjednik Erdogan, bio je usredsređen na razne spoljnopolitičke potrage visokog profila u Nagorno-Karabahu, Siriji i istočnom Mediteranu.
Nedostatak bilo kakve izjave Erdogana u korist Thaçija iznenadila je širu javnost.
Kao vodeći protagonista na kosovskom putu ka nezavisnosti, Tači je proveo više od dve decenije na vlasti, kao ministar, premijer i od 2016. godine kao predsednik Kosova.
Njegovo prijateljstvo sa turskim liderom bilo je dobro poznato, a Thaçi nije propustio nijednu priliku da Erdogana proglasi "jednim od najmoćnijih svjetskih lidera i najvećim zagovornikom nezavisnosti Kosova".
Za svoje posebne odnose sa Erdoganom, Thaçi je u svojoj političkoj karijeri morao da plati značajnu cijenu u smislu kredibiliteta i stavljanja interesa zemlje ispred ličnih.
Bio je prvi nacionalni lider koji je ispunio Erdoganove zahtjeve za deportaciju navodnih pristalica gulenističkog pokreta, koji Turska smatra terorističkom organizacijom.
Pritisak koji je Turska izvršila na kosovske institucije rezultirao je deportacijom šest turskih državljana iz Prištine u saradnji sa Kosovskom obavještajnom agencijom, u martu 2018.
Kako navodi European Western Balkans, operacija se odvijala tajno, izlažući Kosovo direktnom stranom uticaju i kršeći nacionalni ustav.
Poslije početnog poricanja da je znao za deportacije, Thaçi je pravdao operaciju "pretnjom nacionalnoj bezbjednosti".
Njegova odluka imala je reperkusije na političku stabilnost Kosova, što je rezultiralo Erdoganovim javnim prijetnjama premijeru Haradinaju.
Očekuje se da će Kosovo sljedeće godine imati nove izbore i njihov ishod biće odrednica evolucije odnosa sa turskim rukovodstvom.
Međutim, mimo tradicionalnog prijateljstva koje povezuje dvije zemlje, u ovoj fazi je teško identifikovati drugog političara na Kosovu koji bi mogao da uspostavi istu vrstu odnosa sa Erdoganom, kao što je to radio Thaçi.
Posljednji dani donijeli su zapažen razvoj događaja za predsjednike Kosova i Turske, ali na vrlo različite načine.
Hashim Thaçi je odlučio da podnese ostavku na svoju funkciju, kako bi se kao građanin suočio sa optužnicom Specijalnog suda za zločine protiv čovječnosti.
Istovremeno, njegov javno proglašeni "brat" iz Turske, predsjednik Erdogan, bio je usredsređen na razne spoljnopolitičke potrage visokog profila u Nagorno-Karabahu, Siriji i istočnom Mediteranu.
Nedostatak bilo kakve izjave Erdogana u korist Thaçija iznenadila je širu javnost.
Thaçijevo prijateljstvo sa Erdoganom
Kao vodeći protagonista na kosovskom putu ka nezavisnosti, Tači je proveo više od dve decenije na vlasti, kao ministar, premijer i od 2016. godine kao predsednik Kosova.
Njegovo prijateljstvo sa turskim liderom bilo je dobro poznato, a Thaçi nije propustio nijednu priliku da Erdogana proglasi "jednim od najmoćnijih svjetskih lidera i najvećim zagovornikom nezavisnosti Kosova".
Za svoje posebne odnose sa Erdoganom, Thaçi je u svojoj političkoj karijeri morao da plati značajnu cijenu u smislu kredibiliteta i stavljanja interesa zemlje ispred ličnih.
Bio je prvi nacionalni lider koji je ispunio Erdoganove zahtjeve za deportaciju navodnih pristalica gulenističkog pokreta, koji Turska smatra terorističkom organizacijom.
Pritisak koji je Turska izvršila na kosovske institucije rezultirao je deportacijom šest turskih državljana iz Prištine u saradnji sa Kosovskom obavještajnom agencijom, u martu 2018.
Kako navodi European Western Balkans, operacija se odvijala tajno, izlažući Kosovo direktnom stranom uticaju i kršeći nacionalni ustav.
Poslije početnog poricanja da je znao za deportacije, Thaçi je pravdao operaciju "pretnjom nacionalnoj bezbjednosti".
Njegova odluka imala je reperkusije na političku stabilnost Kosova, što je rezultiralo Erdoganovim javnim prijetnjama premijeru Haradinaju.
