Dok se države širom svijeta bore protiv visoke inflacije, to nije slučaj u Švicarskoj - u ovoj zemlji je rast cijena znatno niži.
Stopa inflacije u Švicarskoj je prošle godine iznosila 3,5 posto i najviša je u posljednjih 29 godina. Ipak, to je znatno niža stopa inflacije nego u Sjedinjenim Američkim Državama (9,1 posto), Velikoj Britaniji (11,1 posto) i euro zoni (10,6 posto). Zašto se u Švicarskoj nije desila galopirajuća inflacija?
Ovo je jedna od najbogatijih država na svijetu - ima znatno veći BDP po glavi stanovnika nego SAD, Japan ili Njemačka. U njoj žive neki od najbogatijih ljudi na svijetu. Prosječno bogatstvo punoljetne osobe iznosi 696.604 dolara, ali su životni troškovi visoki.
Prema podacima britanskog lista Economist, Cirih i Ženeva su i prošle godine bili među deset najskupljih gradova na svijetu. To je bio slučaj uprkos znatnom rastu inflacije u drugim gradovima, kao što su Singapur i New York.
Kako je objavio CNBC, Švicarci su manje pogođeni rastom cijena, jer manji dio prihoda troše na potrepštine kao što su hrana, smještaj i drugo.
"S obzirom na to da su ljudi u prosjeku prilično bogati, trošak na hranu u ukupnom trošku domaćinstva nije tako visok, kao što je to možda slučaj u drugim državama. Naravno, nejednakost postoji. No, iz međunarodne perspektive mislim da imamo funkcionalnu socijalnu politiku", izjavio je profesor ekonomske historije na Univerzitetu Cirih Tobias Straumann.
Drugi razlog zašto je stopa inflacije u Švicarskoj niska jeste snažna domaća valuta. Franak je kontinuirano jačao, njegova vrijednost je jednaka vrijednosti eura. S druge strane, vrijednost mnogih drugih valuta je bila u padu.
Razlog za to što je franak snažna valuta jeste to što ima status "sigurne luke". Znatno je podržan velikim rezervama zlata, obveznicama i drugim finansijskim sredstvima. Na taj način centralna banka održava stabilnost valute u kriznim vremenima. Od toga korist ima i ekonomija koja u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj trgovini.
Švicarska svake godine uvozi robe i usluge vrijedne 302 milijarde dolara (559 milijardi KM), i to uglavnom iz Evropske unije. Snažnom domaćom valutom dobija efektivni popust na uvoz.
S druge strane, svake godine izvozi robe i usluge vrijedne 305 milijardi dolara (564 milijarde KM), i to uglavnom potrepštine visoke vrijednosti, kao što su farmaceutski proizvodi koji su manje podložni fluktuacijama cijena.
Ova zemlja je manje izložena vanjskim faktorima koji su doprinijeli rastu cijena, kao što je agresija Rusije na Ukrajinu. Za razliku od nekih drugih evropskih država, manje se oslanja na uvoznu naftu i plin. Zapravo, električna energija ima važnu ulogu.
Većina energetskih kompanija su u javnom vlasništvu, što znači da su manje izložene ekstremnoj volatilnosti (promjenjivosti cijena). Osim toga, te kompanije su podložne strogoj regulaciji cijena.
Cijene energije u Švicarskoj su prošle godine porasle za 16,2 posto, što je znatno niže nego u Njemačkoj (25 posto), Nizozemskoj (30 posto), Velikoj Britaniji (52,3 posto) i Italiji (64,7 posto). Državni energetski regulator očekuje da će rast ove godine iznositi dodatnih 27 posto, što znači da će račun za struju u prosjeku iznositi 1.215 franaka (2.390 KM).
Jean-Claude Huber, menadžer Hotela Piz Buin Klosters koji se nalazi na istoku zemlje, ukazao je da se standardizacijom dugoročnih ugovora s energetskim kompanijama doprinijelo da rast cijena struje za privredne subjekte kao što je njegov ne bude tako velik. Time je ovaj hotel s četiri zvjezdice pet do deset posto rasta cijena prenio na kupce, a pri tom nije ugrozio potražnju.
Švicarska ima stroge kontrole cijena roba i usluga, što je čini manje podložnom fluktuacijama uzrokovanima inflacijom. Od osnovnih potrepština koje se uzimaju u obzir pri procjeni inflacije, među kojima su hrana, stanarina i transport, jedna trećina ili 30 posto podložna je regulaciji, što je više nego i u jednoj državi.
Rast cijena hrane u decembru prošle godine je iznosio 4,0 posto, dok je u SAD-u iznosio 11,9 posto, u Velikoj Britaniji 16,9 posto i Njemačkoj 19,8 posto.
Visoke carine na pojedine uvozne poljoprivredne proizvode znače da domaći poljoprivredni proizvodi, kao što su mlijeko i sir, imaju preferencijalne cijene i manje su pod utjecajem globalnog tržišta hrane. Prema Huberovim riječima, hotel nastoji kupiti štvo više švicarskih proizvoda i žele da lokalna ekonomija funkcioniše.
Ne znači da je inflacija potpuno zaobišla Švicarce. No, centralna banka očekuje da će se inflacija sljedeće godine sniziti na 1,8 posto, što je niže od cilja banke da bude dva posto.
Jedinstveno ekonomsko okruženje Švicarske je decenijama nastajalo. Profesor Straumann smatra da je nacionalizacija energetskog sektora važna lekcija drugim zemljama, prije svega evropskim zemljama koje privatizuju energetski sektor. Poručio im je da zbog toga sada plaćaju visoku cijenu. Kako je kazao, privatizacija je srednjoročno i kratkoročno bila veoma dobra ideja, prenosi CNBC.
Pitanje cijena i troškova
Ovo je jedna od najbogatijih država na svijetu - ima znatno veći BDP po glavi stanovnika nego SAD, Japan ili Njemačka. U njoj žive neki od najbogatijih ljudi na svijetu. Prosječno bogatstvo punoljetne osobe iznosi 696.604 dolara, ali su životni troškovi visoki.
Prema podacima britanskog lista Economist, Cirih i Ženeva su i prošle godine bili među deset najskupljih gradova na svijetu. To je bio slučaj uprkos znatnom rastu inflacije u drugim gradovima, kao što su Singapur i New York.
Kako je objavio CNBC, Švicarci su manje pogođeni rastom cijena, jer manji dio prihoda troše na potrepštine kao što su hrana, smještaj i drugo.
"S obzirom na to da su ljudi u prosjeku prilično bogati, trošak na hranu u ukupnom trošku domaćinstva nije tako visok, kao što je to možda slučaj u drugim državama. Naravno, nejednakost postoji. No, iz međunarodne perspektive mislim da imamo funkcionalnu socijalnu politiku", izjavio je profesor ekonomske historije na Univerzitetu Cirih Tobias Straumann.
Stabilnost domaće valute
Drugi razlog zašto je stopa inflacije u Švicarskoj niska jeste snažna domaća valuta. Franak je kontinuirano jačao, njegova vrijednost je jednaka vrijednosti eura. S druge strane, vrijednost mnogih drugih valuta je bila u padu.
Razlog za to što je franak snažna valuta jeste to što ima status "sigurne luke". Znatno je podržan velikim rezervama zlata, obveznicama i drugim finansijskim sredstvima. Na taj način centralna banka održava stabilnost valute u kriznim vremenima. Od toga korist ima i ekonomija koja u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj trgovini.
Švicarska svake godine uvozi robe i usluge vrijedne 302 milijarde dolara (559 milijardi KM), i to uglavnom iz Evropske unije. Snažnom domaćom valutom dobija efektivni popust na uvoz.
S druge strane, svake godine izvozi robe i usluge vrijedne 305 milijardi dolara (564 milijarde KM), i to uglavnom potrepštine visoke vrijednosti, kao što su farmaceutski proizvodi koji su manje podložni fluktuacijama cijena.
Snabdijevanje energijom
Ova zemlja je manje izložena vanjskim faktorima koji su doprinijeli rastu cijena, kao što je agresija Rusije na Ukrajinu. Za razliku od nekih drugih evropskih država, manje se oslanja na uvoznu naftu i plin. Zapravo, električna energija ima važnu ulogu.
Većina energetskih kompanija su u javnom vlasništvu, što znači da su manje izložene ekstremnoj volatilnosti (promjenjivosti cijena). Osim toga, te kompanije su podložne strogoj regulaciji cijena.
Cijene energije u Švicarskoj su prošle godine porasle za 16,2 posto, što je znatno niže nego u Njemačkoj (25 posto), Nizozemskoj (30 posto), Velikoj Britaniji (52,3 posto) i Italiji (64,7 posto). Državni energetski regulator očekuje da će rast ove godine iznositi dodatnih 27 posto, što znači da će račun za struju u prosjeku iznositi 1.215 franaka (2.390 KM).
Jean-Claude Huber, menadžer Hotela Piz Buin Klosters koji se nalazi na istoku zemlje, ukazao je da se standardizacijom dugoročnih ugovora s energetskim kompanijama doprinijelo da rast cijena struje za privredne subjekte kao što je njegov ne bude tako velik. Time je ovaj hotel s četiri zvjezdice pet do deset posto rasta cijena prenio na kupce, a pri tom nije ugrozio potražnju.
Stroga kontrola cijena
Švicarska ima stroge kontrole cijena roba i usluga, što je čini manje podložnom fluktuacijama uzrokovanima inflacijom. Od osnovnih potrepština koje se uzimaju u obzir pri procjeni inflacije, među kojima su hrana, stanarina i transport, jedna trećina ili 30 posto podložna je regulaciji, što je više nego i u jednoj državi.
Rast cijena hrane u decembru prošle godine je iznosio 4,0 posto, dok je u SAD-u iznosio 11,9 posto, u Velikoj Britaniji 16,9 posto i Njemačkoj 19,8 posto.
Visoke carine na pojedine uvozne poljoprivredne proizvode znače da domaći poljoprivredni proizvodi, kao što su mlijeko i sir, imaju preferencijalne cijene i manje su pod utjecajem globalnog tržišta hrane. Prema Huberovim riječima, hotel nastoji kupiti štvo više švicarskih proizvoda i žele da lokalna ekonomija funkcioniše.
Pad stope inflacije
Ne znači da je inflacija potpuno zaobišla Švicarce. No, centralna banka očekuje da će se inflacija sljedeće godine sniziti na 1,8 posto, što je niže od cilja banke da bude dva posto.
Šta druge države mogu naučiti od Švicarske
Jedinstveno ekonomsko okruženje Švicarske je decenijama nastajalo. Profesor Straumann smatra da je nacionalizacija energetskog sektora važna lekcija drugim zemljama, prije svega evropskim zemljama koje privatizuju energetski sektor. Poručio im je da zbog toga sada plaćaju visoku cijenu. Kako je kazao, privatizacija je srednjoročno i kratkoročno bila veoma dobra ideja, prenosi CNBC.
