Svjetska banka

Glavni ekonomista Svetske banke za Zapadni Balkan Richard Record izjavio je da se ta organizacija protivi povlačenju sredstava iz Kosovskog štednog fonda, jer bi, kako kaže, takva akcija još više povećala inflaciju koja trenutno iznosi više od 12 odsto.

"Predložena mjera da se dozvoli drugi krug značajnih povlačenja iz Kosovskog štednog fonda bila bi regresivna, ugrozila bi dugoročnu održivost penzionog sistema i dodatno bi podstakla inflaciju", kaže Rekord za Radio Slobodna Evropa.

Već nekoliko mjeseci zahtjev opozicije na Kosovu je da se građanima omogući da se povuče do 30 odsto sredstava iz Fonda, kako bi se, kako kažu, lakše nosili sa rastućom inflacijom.

Vlada Kosova se do sada protivila, iako je 2020. godine omogućila građanima da povuku 10 odsto svoje ušteđevine iz Fonda, kako bi se suočili sa, kako je rečeno, finansijskim poteškoćama izazvanim pandemijom COVID-19.

"Mjere kao odgovor na inflaciju moraju biti ciljane i vremenski ograničene", rekao je Record.

Prema njegovim riječima, mjere bi trebalo da budu usmerene na programe socijalne pomoći i grupe osjetljive na energetsko siromaštvo.

"Srednjoročno, sistem socijalne pomoći treba da se reformiše efikasnije, da se identifikuje ko je najpotrebniji, i da bude fleksibilan da automatski pruži podršku kada je to potrebno", rekao je on.

Na pitanje da li visoka inflacija na Kosovu predstavlja rizik od povećanja siromaštva on kaže da kao i svuda u svijetu rapidno rastuće cijene hrane i energije vrše pritisak na mnoge građane i da prihodi ne mogu da je prate.

"Situacija je posebno kritična za građane koji žive u siromaštvu ili blizu granice siromaštva jer u odnosu na druge troše mnogo veći dio svojih prihoda na hranu, račune za struju i grejanje svojih domova tokom zime. Dakle, čak i malo povećanje cijena bi imalo snažne implikacije na to koliko mogu da potroše", rekao je Record.

Govoreći o Zakonu o platama Rekord kaže da bi Kosovo sa ograničenim fiskalnim prostorom, trebalo da pažljivo odmeri troškove i koristi od novih obaveza potrošnje kao odgovor na veće cijene energije i hrane, i da da prioritet ranjivim domaćinstvima.

"Odluka o platama je odluka fiskalne politike i morala bi biti odvojena od Zakona o platama, jer bi se ovaj drugi morao fokusirati na reformu sistema nadoknada – koji je trenutno vrlo fragmentiran, iz različitih razloga, uključujući mnoge dodatke – sa cilj povećanja produktivnosti i efektivnosti unutar javne uprave", rekao je on.

Izvor: RSE