Građevinske kompanije odustaju od dobivenih poslova, iako su svjesne da moraju platiti penale; no takva im je opcija jeftinija od skupog materijala.
Prije nekoliko godina građevinski sektor u Hrvatskoj pogodila je ekonomska kriza zbog koje su brojne tvrtke zapale u probleme tako da je dobar dio njih se i ugasio. Došlo je do oporavka te je građevinski sektor ponovno počeo raditi kako i treba tako da se na svakom kutu nešto gradilo. Međutim, niti to nije trajalo dugo jer je uslijedila pandemija koja je puno toga, u cijelome svijetu, uvjetovala. Sve se to pak događalo u vrijeme kada su se brojni građani Hrvatske u potrazi za boljim životom iseljavali tako da se to osjeti i po nedostatku radnika.
Taj problem se više ili manje uspješno pokušava riješiti uvozom radne snage tako da u Hrvatskoj nije novost vidjeti na gradilištima radnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, ali i Ukrajine, Nepala, Indije, Filipina… Međutim, niti tu nije kraj problemima u građevinskom sektoru. Sada se kao problem pojavljuje enorman rast građevinskog materijala radi kojega je gotovo nemoguće planirati bilo kakav projekt. Taj rast cijena ide toliko daleko da ponuda vrijedi samo za taj dan, kada je ponuda izdana. Cijena za idući dan gotovo redovito bude veća. Za neke proizvode, poput čelika, ispostavljena ponuda vrijedi samo sat vremena. Sve to znatno poskupljuje i otežava proizvodnju i rad tako da je došlo do toga da neke od firmi odustaju od već dobivenih poslova za koje su potpisali i ugovore.
Upravo to se dogodilo prije nekoliko dana u Vukovaru kada je građevinska tvrtka “Presoflex gradnja” odustala od izgradnje nove Ekonomske škole. Radi se o poslu vrijednome 100 milijuna kuna [13,3 milijuna eura] za koji bi prije samo nekoliko mjeseci svaka od građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, pa i šire, učinila sve da dobije taj posao. Međutim, enorman rast poskupljenja materijala učinio je svoje te su u ovoj požeškoj tvrtki donijeli odluku da im je isplativije platiti ugovorom propisane penale, nego krenuti u radove i tako otići u višemilijunski minus i ugroziti svoje dalje postojanje. Ista tvrtka na isti način postavila se na tri od četiri gradilišta na kojima je izvođač tvrtka “Presoflex gradnja”. Za svaki je Grad Vukovar, kao investitor, dobio dopis od njihovog odvjetnika, kako obustavljaju radove uslijed povećanja cijena.
Ne znam kako će se sve odvijati, međutim izvođači su očito procijenili kako im je isplativije zaustaviti radove bez obzira na potencijalne sudske presude i penale”, rekao je gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava komentirajući odluku o zaustavljanju radova na izgradnji Ekonomske škole.
Dodao je i kako su svi svjesni enormnog rasta cijena građevinskog materijala, kako na taj problem svi ukazuju ali i da Vlada Republike Hrvatke i nadležno ministarstvo još uvijek nisu donijeli model kako bi se riješio ovaj gorući problem.
“Nešto se pod hitno mora učiniti, odnosno već se morao pronaći način kako da tvrtke prebrode ovu situaciju. Ako se nešto ne napravi, bojim se posljedica koje će uslijediti”, istakao je Penava.
“Radimo na način da ponuda materijala bude jako kratka, svega par dana, kada se dogovara cijena. Sate i sate provodimo tražeći dovoljne količine materijala i odgovarajuće cijene. U svakodnevnom poslovanju je to izuzetno teško, ali se mora raditi. Obveze prema državi dospijevaju, plaće radnicima se moraju ispoštivati, a tu su i preuzete obveze iz ugovora. Kako god jedna iznimno teška i nezahvalna situacija tako da se svi nadamo kako će se ubrzo pronaći neki recept i model kako bi se moglo nastaviti normalno raditi”, rekao je Vuković.
Njegova tvrtka je prije nekoliko godina radila i na obnovi vukovarske bolnice koja je bilo teško oštećena u ratu. Upitan bi li danas, u ovakvim uvjetima, prihvatio se jednoga takvoga velikog posla kazao je kako sigurno ne bi.
“U ovakvim uvjetima, s ovakvim rastom cijena materijala i s ovom neizvjesnosti sigurno se ne bih prihvatio toga posla jer bi on ugrozio dalje postojanje tvrtke. Cijene materijala su otišle u nebo, a neki materijali su poskupjeli i 100 posto. Uz to, i dalje se bilježi rast cijena“, istakao je Vuković.
Na isti problem ukazuju i iz ostalih građevinskih tvrtki navodeći kako građevinari iz dana u dan kumuliraju sve veće gubitke te da se ovakva izvanredna situacija ne može usporediti niti s jednim događajem u prošlosti. Iz Uprave zagrebačke tvrtke “Kamgrad” napominju kako su zbog promijenjenih okolnosti cijene materijala, pogonskih goriva i energenata porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene koje su građevinari kalkulirali u fazi davanja ponude. Radi toga građevinske tvrtke kumuliraju sve veće gubitke.
“Ako se situacija ne promijeni, odnosno ako Vlada promptno ne poduzme konkretne gospodarske mjere kojima bi se građevinarima pomoglo da prebrode ovakav neuobičajen poremećaj na tržištu i održe stabilno poslovanje, pitanje je trenutka kada će situacija eskalirati do te mjere da građevinari nažalost više neće moći izvršavati svoje obveze. To će neposredno uzrokovati totalni kolaps ionako već desetkovanog građevinskog sektora te obustavu realizacije većine aktualnih projekata”, navode iz Uprave “Kamgrada”.
“S obzirom da ugovori javne nabave građevinskih radova uglavnom sadrže klauzulu o nepromjenjivosti cijena, realizacija postojećih projekata po njima nije moguća. Vlada je prepoznala ozbiljnost situacije te je Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda javne naručitelje uputila da priznaju stvarne cijene materijala i proizvoda ugrađenih u projekte i izvođačima isplate razliku u odnosu na ugovorene fiksne cijene. Provedba Zaključka Vlade od strane javnih naručitelja u ovom trenutku je apsolutni prioritet kako ne bi došlo do raskidanja ugovora”, rekla je Gudan.
Ipak, iz građevinskih tvrtki ukazuju kako nemaju vremena za čekanje i kako je svaki novi dan, bez konkretnog modela i rješenja, katastrofa za njih. U isto vrijeme dolazi u pitanje i provedba niza projekata koji su u tijeku ili, kao što je riječ o Ekonomskoj školi u Vukovaru, tek trebaju da se počnu provoditi. Dolazi u pitanje obnova u potresu stradalih objekata u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i gradu Zagrebu.
“Pod ovakvim uvjetima i s ovakvim stanjem na tržištu nitko se neće prihvatiti niti jednog ozbiljnijeg projekta. Bez nekoga konkretnog modela to bi značilo kraj tvrtke jer ne bi mogli platiti sve materijale, isplatiti plaće i sva davanja državi. Projekt koji danas vrijedi 10 milijuna kuna i kome je to neka realna vrijednost s obzirom na trenutne cijene za nekoliko mjeseci će vrijediti 12-13 milijuna kuna pa i više. Kako i iz čega platiti tu razliku? To od nas u Hrvatskoj nitko ne može izdržati, a mislim da se niti inozemne tvrtke ne bi upuštale u takve avanture. Rizici su više nego veliki, a garancija nema nikakvih. Na žalost situacija je takva do daljnjeg te nam je sigurnije raditi manje stvari kako bi tvrtka preživjela nego se upustiti u nešto i sve dovesti u pitanje stvaranjem dugovanja”, rekao nam je jedan od građevinara iz Slavonije koji nije želio da ga imenujemo.
Taj problem se više ili manje uspješno pokušava riješiti uvozom radne snage tako da u Hrvatskoj nije novost vidjeti na gradilištima radnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, ali i Ukrajine, Nepala, Indije, Filipina… Međutim, niti tu nije kraj problemima u građevinskom sektoru. Sada se kao problem pojavljuje enorman rast građevinskog materijala radi kojega je gotovo nemoguće planirati bilo kakav projekt. Taj rast cijena ide toliko daleko da ponuda vrijedi samo za taj dan, kada je ponuda izdana. Cijena za idući dan gotovo redovito bude veća. Za neke proizvode, poput čelika, ispostavljena ponuda vrijedi samo sat vremena. Sve to znatno poskupljuje i otežava proizvodnju i rad tako da je došlo do toga da neke od firmi odustaju od već dobivenih poslova za koje su potpisali i ugovore.
Upravo to se dogodilo prije nekoliko dana u Vukovaru kada je građevinska tvrtka “Presoflex gradnja” odustala od izgradnje nove Ekonomske škole. Radi se o poslu vrijednome 100 milijuna kuna [13,3 milijuna eura] za koji bi prije samo nekoliko mjeseci svaka od građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, pa i šire, učinila sve da dobije taj posao. Međutim, enorman rast poskupljenja materijala učinio je svoje te su u ovoj požeškoj tvrtki donijeli odluku da im je isplativije platiti ugovorom propisane penale, nego krenuti u radove i tako otići u višemilijunski minus i ugroziti svoje dalje postojanje. Ista tvrtka na isti način postavila se na tri od četiri gradilišta na kojima je izvođač tvrtka “Presoflex gradnja”. Za svaki je Grad Vukovar, kao investitor, dobio dopis od njihovog odvjetnika, kako obustavljaju radove uslijed povećanja cijena.
I sudovi će imati posla
“Projekt je dio Intervencijskog plana Vukovara za koji su sredstva osigurana iz EU. Razumijem u kakvoj se situaciji nalazi građevinski sektor ali kada je riječ o EU projektima i sredstvima rokovi ‘cure’ budući su radovi ugovoreni po propisanim dinamikama. Kontinuirano smo kao gradska uprava u kontaktu sa svima; Ministarstvom regionalnog razvoja, SAFU-om, izvođačima radova, ali nažalost i odvjetničkim uredom kojeg smo angažirali.Ne znam kako će se sve odvijati, međutim izvođači su očito procijenili kako im je isplativije zaustaviti radove bez obzira na potencijalne sudske presude i penale”, rekao je gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava komentirajući odluku o zaustavljanju radova na izgradnji Ekonomske škole.
Dodao je i kako su svi svjesni enormnog rasta cijena građevinskog materijala, kako na taj problem svi ukazuju ali i da Vlada Republike Hrvatke i nadležno ministarstvo još uvijek nisu donijeli model kako bi se riješio ovaj gorući problem.
“Nešto se pod hitno mora učiniti, odnosno već se morao pronaći način kako da tvrtke prebrode ovu situaciju. Ako se nešto ne napravi, bojim se posljedica koje će uslijediti”, istakao je Penava.
Traži se model
Direktor i vlasnik tvrtke “Produkt gradnja” iz Vukovara, Jovo Vuković kaže kako se radi o ogromnom problemu te da nitko ne zna što i kako raditi. Vuković napominje kako se ništa ne može planirati niti predvidjeti, a da je osnovni razlog tome ogroman rast cijena.“Radimo na način da ponuda materijala bude jako kratka, svega par dana, kada se dogovara cijena. Sate i sate provodimo tražeći dovoljne količine materijala i odgovarajuće cijene. U svakodnevnom poslovanju je to izuzetno teško, ali se mora raditi. Obveze prema državi dospijevaju, plaće radnicima se moraju ispoštivati, a tu su i preuzete obveze iz ugovora. Kako god jedna iznimno teška i nezahvalna situacija tako da se svi nadamo kako će se ubrzo pronaći neki recept i model kako bi se moglo nastaviti normalno raditi”, rekao je Vuković.
Njegova tvrtka je prije nekoliko godina radila i na obnovi vukovarske bolnice koja je bilo teško oštećena u ratu. Upitan bi li danas, u ovakvim uvjetima, prihvatio se jednoga takvoga velikog posla kazao je kako sigurno ne bi.
“U ovakvim uvjetima, s ovakvim rastom cijena materijala i s ovom neizvjesnosti sigurno se ne bih prihvatio toga posla jer bi on ugrozio dalje postojanje tvrtke. Cijene materijala su otišle u nebo, a neki materijali su poskupjeli i 100 posto. Uz to, i dalje se bilježi rast cijena“, istakao je Vuković.
Na isti problem ukazuju i iz ostalih građevinskih tvrtki navodeći kako građevinari iz dana u dan kumuliraju sve veće gubitke te da se ovakva izvanredna situacija ne može usporediti niti s jednim događajem u prošlosti. Iz Uprave zagrebačke tvrtke “Kamgrad” napominju kako su zbog promijenjenih okolnosti cijene materijala, pogonskih goriva i energenata porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene koje su građevinari kalkulirali u fazi davanja ponude. Radi toga građevinske tvrtke kumuliraju sve veće gubitke.
“Ako se situacija ne promijeni, odnosno ako Vlada promptno ne poduzme konkretne gospodarske mjere kojima bi se građevinarima pomoglo da prebrode ovakav neuobičajen poremećaj na tržištu i održe stabilno poslovanje, pitanje je trenutka kada će situacija eskalirati do te mjere da građevinari nažalost više neće moći izvršavati svoje obveze. To će neposredno uzrokovati totalni kolaps ionako već desetkovanog građevinskog sektora te obustavu realizacije većine aktualnih projekata”, navode iz Uprave “Kamgrada”.
Upitna i obnova Banije
Govoreći na ovu temu direktorica Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge poslodavaca graditeljstva, Mirela Gudan kaže kako je građevinska industrija s ekstremnim rastom cijena građevinskih materijala i proizvoda suočena od jeseni 2020. godine čemu je pridruženo poskupljenje goriva i rast cijene rada. Sve to dovelo je da takav rast cijena i samim tim povećanje troškova izvođači građevinskih radova nisu u mogućnosti u cijelosti podnijeti sami niti bi to, kako kaže Gudan, sukladno propisima i trebali.“S obzirom da ugovori javne nabave građevinskih radova uglavnom sadrže klauzulu o nepromjenjivosti cijena, realizacija postojećih projekata po njima nije moguća. Vlada je prepoznala ozbiljnost situacije te je Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda javne naručitelje uputila da priznaju stvarne cijene materijala i proizvoda ugrađenih u projekte i izvođačima isplate razliku u odnosu na ugovorene fiksne cijene. Provedba Zaključka Vlade od strane javnih naručitelja u ovom trenutku je apsolutni prioritet kako ne bi došlo do raskidanja ugovora”, rekla je Gudan.
Ipak, iz građevinskih tvrtki ukazuju kako nemaju vremena za čekanje i kako je svaki novi dan, bez konkretnog modela i rješenja, katastrofa za njih. U isto vrijeme dolazi u pitanje i provedba niza projekata koji su u tijeku ili, kao što je riječ o Ekonomskoj školi u Vukovaru, tek trebaju da se počnu provoditi. Dolazi u pitanje obnova u potresu stradalih objekata u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i gradu Zagrebu.
“Pod ovakvim uvjetima i s ovakvim stanjem na tržištu nitko se neće prihvatiti niti jednog ozbiljnijeg projekta. Bez nekoga konkretnog modela to bi značilo kraj tvrtke jer ne bi mogli platiti sve materijale, isplatiti plaće i sva davanja državi. Projekt koji danas vrijedi 10 milijuna kuna i kome je to neka realna vrijednost s obzirom na trenutne cijene za nekoliko mjeseci će vrijediti 12-13 milijuna kuna pa i više. Kako i iz čega platiti tu razliku? To od nas u Hrvatskoj nitko ne može izdržati, a mislim da se niti inozemne tvrtke ne bi upuštale u takve avanture. Rizici su više nego veliki, a garancija nema nikakvih. Na žalost situacija je takva do daljnjeg te nam je sigurnije raditi manje stvari kako bi tvrtka preživjela nego se upustiti u nešto i sve dovesti u pitanje stvaranjem dugovanja”, rekao nam je jedan od građevinara iz Slavonije koji nije želio da ga imenujemo.
