Rast cijena

Teška energetska kriza u mnogim evropskim zemljama nije na kućnom pragu, već unutar kuće. Na prvom mjestu, to se izražava ogromnim rastom cijena prirodnog gasa, mazuta i benzina i električne energije, prenosi Ekonomija onlajn.

Iako se na Kosovu za sada energetska kriza ne manifestuje direktno i nije tako opipljiva kao u mnogim drugim evropskim zemljama, ona nužno kuca na vrata. Evropa je sada alarmantna situacija zbog energetske krize koja se počela pojavljivati u mnogim zemljama Starog kontinenta, ali još više zbog mogućnosti produbljivanja ove krize u narednim mjesecima.

Iz dana u dan ove cijene rastu sa velikom agresivnošću, obaraju sve rekorde i idu na kvote kojih se Evropa ne sjeća da se nekada dešavalo.

Cijena prirodnog gasa u Evropi ponovo je oborila rekord, dostigavši 1.250 dolara za 1.000 kubnih metara, pokazuju podaci berze ICE. Ova cijena se nikada ranije nije dogodila ni u Evropi ni u svijetu.

Čak je i premijer Albanije Edi Rama ovih dana na konferenciji za medije uzbunio javnost rekavši da se "suočavamo sa izvanrednom energetskom krizom i Albanija neće ostati netaknuta".

Rama je istakao da će se vrlo brzo suočiti sa vrtoglavim cijenama.

„Ovo je vanredna energetska kriza, koja je tek počela da pokazuje svoje krajnje uznemirujuće znake na velikim svjetskim tržištima, počevši od Kine i Južne Koreje, Amerike, Velike Britanije i prostora Evropske unije, pa do susjednih zemalja, poput Italije i Grčke. Temperatura ove krize raste svuda, sada satima, a ne danima, dok se smanjenje vremenskih temperatura približava zajedno sa zimom i sa prirodnim povećanjem potrebe za grijanjem", rekao je Rama.

Iako se na Kosovu za sada energetska kriza ne manifestuje direktno i nije tako opipljiva kao u mnogim drugim evropskim zemljama, ona nužno kuca na vrata. Stanovnici Kosova su uvijek imali problema sa energijom, posebno suočeni sa ozbiljnim prekidima struje zbog nedostatka proizvodnje lokalnih kapaciteta električne energije i nemogućnosti iz mnogih razloga da obezbjede potrebnu energiju iz uvoza.

Na Kosovu postoji tračak nade da će možda energetska kriza biti nešto blaža zbog strukture proizvodnje podržane uglavnom sagorijevanjem uglja, kojih u kosovskim rudnicima trenutno ima u izobilju. Međutim, moraju se uzeti u obzir, međutim, svi iznenadni kvarovi i neplanirani prekidi u elektranama.

A kako onda obezbjediti električnu energiju iz uvoza, za koji se već zna da je znatno preko 120-130 eura po megavatu. Međutim, zvaničnici KEDS-a, jedinog distributera električne energije na Kosovu, naglašavaju da su učinili sve pripreme da prebrode zimsku sezonu sa što manje problema.

“Naravno, preduzete su preventivne mjere i velika ulaganja na cijelom Kosovu, kako bi se stvorili preduslovi za pružanje najkvalitetnijih usluga”, kaže Viktor Buxhalla, portparol KEDS-a.

On je istakao da potrošnja struje zavisi i od vremenskih prilika koje će biti tokom zimskih mjeseci, naglašavajući da se značajan dio građana na Kosovu grije na struju.

Trenutne berzanske cijene su u stratosferi, pa su veoma visoke. Naravno, te cijene imaju direktan uticaj na Kosovu, jer smo dio ovog tržišta.

Očekuje se da će poskupljenje goriva na globalnom nivou uticati na balkanske zemlje, uključujući Kosovo. Globalno, cijena gasa je porasla za oko 250%, dok je nafta za 80%.

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online