Libiji će biti potrebno više od godinu dana za ponovno pokretanje proizvodnje nafte, a upravo bi novac zarađen od nafte trebalo da osigura obnovu zemlje i spriječi je da sklizne u haos nalik onom viđenom u Iraku nakon savezničke intervencije.
Euforija na berzama oko toga da će cijena nafte krenuti naglo da pada pošto su pobunjenici u ponedjeljak zauzeli veliki dio prestonice Tripolija, već juče je splasla kada je postalo jasno da se snage pod komandom Moamera el Gadafija ne predaju lako.
U međuvremenu je objavljeno da je vrijednost akcija Libijskog investicionog fonda, ranije procenjenog na 70 milijardi dolara, značajno opala.
Tržišna vrijednost ovog fonda, koji je 2006. osnovao Saif al-Islam, jedan od Gadafijevih sinova, koji sada uspješno izbjegava da ga pobunjenici zarobe na ulicama Tripolija, u septembru prošle godine iznosila je 64,19 milijardi dolara.
Međutim, ekonomski analitičari procjenjuju da je vrijednost portfolija Libijskog investicionog fonda, koji ima udeo i u britanskoj izdavačkoj kući “Pirson”, italijanskom fudbalskom klubu Juventus i banci “Unikredit”, dodatno umanjena nakon jačanja dužničke krize u Evropi i smanjenja kreditnog rejtinga SAD.
Pad vrijednosti odraz je lošeg menadžmenta za vreme Gadafijevog upravljanja Libijom. Ovo bi moglo da se promjeni pod novom vlašću, koja će biti željna da zaštiti državnu imovinu - tvrdi Karin Meri, analitičar “Economist Intelligence Unit” iz Londona.
Libijski pobunjenici najavili su da će, kada konsoliduju vlast u zemlji, pristup libijskoj nafti imati Italijani, Francuzi i Britanci, a spekuliše se da će probleme u eksploataciji nafte imati Brazil, Kina i Rusija, zemlje koje su bile prilično uzdržane tokom sukoba u Libiji.
Prije izbijanja sukoba početkom ove godine, Libija je proizvodila oko 1,6 miliona barela sirove nafte dnevno, što je bilo dva odsto svetske produkcije.
