Albanija je juče objavila kako se odlučila na zajam od 250 miliona eura koji će doći kroz izvore iz njemačke Deutsche Banke i grčke Alpha Banke, piše Reuters.
Navedena sredstva trebala bi se u ovoj izbornoj godini utrošiti za finansiranje investicija u javnom sektoru.
Agencija podsjeća kako su albanski dužnosnici više puta ponovili kako Albanija ove godine neće trebati pomoć MMF-a.
Iako se Albanije MMF-u nije obratila za konkretnu financijsku pomoć, MMF joj je ipak savjetovao da u slučaju da dođe do pogoršanja krize, bi bilo dobro da stegne proračunski remen te da pomoću fleksibilnog kursa apsorbira šok do kojeg bi moglo doći.
U slučaju BiH, MMF će morati intervenirati.
BiH vlasti su najavile ostvarivanje aranžmana s MMF-om kako bi osigurale kakvu takvu fiskalnu stabilnost u zemlji u kojoj slaba središnja vlast nastoji uravnotežiti interese dviju autonomnih vlada, Federacije BiH i Republike Srpske.
Crnoj Gori MMF je prije dva dana savjetovao da ne reže porezne obveze i socijalne doprinose te da ne povećava kapitalne i socijalne troškove zbog bojazni da će to doprinijeti povećanju deficita i to ne samo u 2009. godini već i nakon toga.
Crnogorske vlasti najavile su mogućnost obraćanju MMF-u za pomoć u slučaju da privredni rast padne na nivo od dva ili manje od dva posto.
Nakon što je prošle godine istekao trogodišnji aranžman s MMF-om, Makedonija je najavila da nema potrebe za novim aranžmanom s Fondom.
Uprkos tome ekonomski analitičari pozvali su Makedoniju da dogovori novi sporazum s MMF-om.
MMF je sredinom februara objavio izvještaj u kojem je između ostalog analizirano ekonomsko kretanje na području Balkana te je navedeno kako raste makroekonomska ranjivost na Balkanu zbog čega bi nedostatak novog aranžmana o zajmu predstavljao gubitak važnog temelja za makroekonomsku stabilnost.
Makedoniji je pak savjetovano da održi tečajnu stabilnost dinara kroz više kamatne stope i veće obvezne bankovne rezerve.
Srbija će novi krug pregovora s MMF-om započeti 15. ili 16. marta kada će se razgovarati o zamjeni postojećeg aranžmana teškog 520 miliona dolara s novim trogodišnjim programom teškim čak 2,5 milijardi dolara.
Hrvatska, koja je napravila najveći korak prema članstvu u Europskoj uniji, nema hitnu potrebu za zajmom od MMF-a među zemljama u regiji.
