Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhalliu rekao je da je ekonomski oporavak Kosova do 2022. godine “spisak želja” koji će teško biti moguć, jer je novac iz paketa hitne pomoći umjesto kod malih privrednika i građana završio na računima velikih kompanija, prenosi Ekonomija onlajn.
Gërxhalliu je dodao da je skeptičan prema procenama Svjetske banke koja očekuje da će šest zemalja Zapadnog Balkana ponovo imati ekonomski rast 2021. godine od 4,4 odsto.
Prema Gërxhalliuu, mnoge zemlje Zapadnog Balkana doživele su pad ekonomskih trendova od 15 odsto, a da bi se to anuliralo potrebno je vrijeme, posvećenost, podrška i partnerstvo.
"Različitim institucijama i međunarodnim organizacijama lako je da sastave planove i daju takve prognoze za oporavak, ali stvarnost na Zapadnom Balkanu je sasvim drugačija, posebno u pogledu Kosova", rekao je Gërxhalliu.
On je mišljenja da ako zemljama regiona budu potrebne dvije godine za obnovu ekonomije, Kosovu će biti potrebno dvostruko više vremena.
"Kada je riječ o Kosovu, istina je da su zemlje regiona imale sreću da su njihove vlade učinile više za podršku preduzećima i građanima, dok smo na Kosovu vidjeli samo dva paketa - hitni paket iz marta 2020. godine i hitni paket iz oktobra 2020. Ali, imajajući u vidu da je bilo zloupotreba i selektivnog pristupa, pa je novac umjesto na računima malih preduzeća i građana završio na računima kompanija koje su od pandemije imale najviše koristi", ukazao je Gërxhalliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Prema Gërxhalliuu, mnoge zemlje Zapadnog Balkana doživele su pad ekonomskih trendova od 15 odsto, a da bi se to anuliralo potrebno je vrijeme, posvećenost, podrška i partnerstvo.
"Različitim institucijama i međunarodnim organizacijama lako je da sastave planove i daju takve prognoze za oporavak, ali stvarnost na Zapadnom Balkanu je sasvim drugačija, posebno u pogledu Kosova", rekao je Gërxhalliu.
On je mišljenja da ako zemljama regiona budu potrebne dvije godine za obnovu ekonomije, Kosovu će biti potrebno dvostruko više vremena.
"Kada je riječ o Kosovu, istina je da su zemlje regiona imale sreću da su njihove vlade učinile više za podršku preduzećima i građanima, dok smo na Kosovu vidjeli samo dva paketa - hitni paket iz marta 2020. godine i hitni paket iz oktobra 2020. Ali, imajajući u vidu da je bilo zloupotreba i selektivnog pristupa, pa je novac umjesto na računima malih preduzeća i građana završio na računima kompanija koje su od pandemije imale najviše koristi", ukazao je Gërxhalliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
