Američki i evropski zvaničnici očekuju konkretne mjere za prevazilaženje krize dok izjave bh. vođa pokazuju da su šanse za dogovor o problemima koji koče napredak BiH male.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su bh. političarima sa kojima su se u petak sastali u vojnoj bazi Butmir pored Sarajeva dali rok od deset dana da se dogovore o mjerama za izlazak iz krize i ubrzavanje euroatlantskih integracija.
"Došlo je vrijeme za akciju, liderstvo i integracije," rekao je švedski ministar vanjskih poslova Karl Bilt, koji je predsjedavao sastankom zejedno sa američkim državnim podsekretarom Džimom Štajnbergom.
"Morate donijeti odluke koje će vam donijeti integracije. Uslovi su strogi, ali važe i za svih ostalih 27 članica EU," rekao je Bilt na konferenciji za novinare kojoj nisu prisustvovali bh. političari.
"Dogovorili smo šta treba raditi i 20. oktobra smo ponovo tu. Želimo da bih napreduje ali to znači da u BiH moraju raditi," rekao je Bilt.
Zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg također kaže da je na bh. liderima da dođu do pragmatičnih rješenja:
„Vrijeme je da proces krene naprijed, da se spozna da se ne može sve odmah uraditi, ali da se može napredovati i stati u red s ostalim zemljama u regiji. Radićemo naporno u narednih 10 dana. Cijenimo konstruktivni duh bh. lidera, uz nadu da ćemo do 20. oktobra postići značajan sporazum.“
I komesar za proširenje EU Oli Ren smatra da su razgovori sa partijskim liderima bili konstruktivni, ali da je pred njima 10 ključnih dana koje moraju iskoristiti kako bi se postigli ciljevi koji će donijeti dobro građanima BiH:
„Postoji još uvijek prilika da bh. lideri pozitivnim akcijama uvjere Evropsku komisiju da naredne sedmice napiše pozitivan izvještaj o napretku BiH.“
Oli Ren je dodao da će takav politički trenutak ubrzati i uvođenje slobodnog viznog režima za građane BiH.
Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Incko kaže da su ustavne promjene bile osnovna tema razgovora sa liderima bh. političkih partija. Prvenstveno, na koji način unaprijediti funkcionalnost države i približiti zemlju Evropskoj uniji i NATO savezu. Ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova koj su neophodni da BiH krene prema evroatlantskom putu, kaže Incko, biće osnova za razgovore u narednih 10 dana.
Prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH ističe i kako su lideri stranaka bili konstruktivni tokom razgovora sa predstavnicima američke administracije i Evropske unije. O tome koliki je značaj današnjeg sastanka, Incko kaže:
„Važno je 14 godina poslije Dejtona prvi put na ovakvom nivou da se vode razgovori i ove nedjelje 10 dana pregovori. Mislim da je to važan znak da međunarodna zajednica želi da BiH krene dalje, da ona ide od Dejtona prema Briselu i da je to zajednički napor i Amerike i Evrope i predsjedavajuće zemlje sada - Švedske. Najbolji dokaz da je taj napor zajednički i da je ozbiljan je da se oni vraćaju za 10 dana već.“
Bh. liderima danas nije na potpis ponuđen nikakav konkretan dokument, ali im je saopšten početni prijedlog SAD-a i EU, koji se u biti svodi na aprilski paket ustavnih promjena.
U BiH će sa njima biti eksperti iz Štokholma, Vašingtona i Brisela, kako bi im pomogli da postignu kompromis.
Na sastanku su Bilt, Štajnberg i evropski komesar za proširenje Oli Ren upozorili da je BiH u zaostatku u odnosu na druge zemlje regiona da nije primljena na bijelu šengen listu za razliku od Srbije i Grne gore, te da se bh. lideri moraju dogovoriti i sami odlučiti o budućnosti BiH.
"Male šanse za dogovor"
Butmirski sastanak i ono o čemu su razgovarali, lideri stranaka su različito prokomentarisali. Na osnovu njihovih izjava vidljivo je da i dalje imaju dijametralno suprotne stavove o najvažnijim pitanjima za budućnost BiH. Ipak, najkonkretnije podatke o tome šta im je ponuđeno tokom sastanka za naš radio daje predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:
„Moglo bi se raditi o aprilskom paketu plus - ne puno plus ali plus koji obuhvata pored ustavnog dijela, ustavne reforme. Bilo je i pitanje državne imovine. Obećano je da, ukoliko postignemo dogovor, do Nove godine BiH će moći aplicirati za kandidatsko članstvo u EU, biti stavljena na bijelu šengen listu i ubrzani put u NATO.“
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik ističe da se tema sastanka odnosila na evropske integracije Bosne i Hercegovine. Da bi BiH mogla da aplicira za kandidatski status EU, kaže Dodik, uslov je zatvaranje OHR-a:
„Ono što smo rekli jasno da ne želimo da vidimo situaciju u kojoj se 5+2 širi na 2+1. Mislimo da to nije fer i da ne želimo da vidimo taj razvoj. Neki su to identifikovali kao potrebama za ustavnim promjenama. Jasno smo rekli da mi iz RS smo strana potpisnica Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma, tj. Ustava BiH i samo institucije RS mogu davati svoju saglasnost za eventualne korekcije samog Ustava. Ostaje da se razgovara u narednim danima. Vidjećemo na koji način će to ići. Mi mislimo da ne treba mijenjati Ustav BiH, mada je Narodna skupština ranije donijela jasnu odluku da se u tim razgovorima učestvuje.“
Za Stranku za BiH, odnosno njenog lidera Harisa Silajdžića najvažnije pitanje je raspodjela državne imovine. Silajdžić, kao ni predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nisu željeli davati izjave novinarima nakon sastanka. Silajdžićev pravni savjetnik, koji je učestvovao u razgovorima u Butmiru, Damir Arnaut navodi kako je predloženo da država BiH dobije samo imovinu koja joj je potrebna, a da ostalu pokloni entitetima:
„Naši stavovi su poznati od ranije, a to je da državna imovina pripada državi, a entiteti mogu dobiti nešto na korištenje, ali definitivno nema govora o poklanjanju najvećeg dijela te imovine od strane države.“
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić ističe da principe Evropske unije i američke administracije koji se odnose na funkcionalnu državu i ravnopravnu poziciju konstitutivnih naroda podržava i stranka na čijem je čelu:
„Ja sam, naravno, iznio one prijedloge koje treba uključiti u promjene Ustava koje će se sljedećih tjedan do 10 dana dogovarati ovdje u BiH sa predstavnicima SAD-a i EU i ukoliko to bude uvaženo, mi, naravno, možemo biti dio toga.“
Socijaldemokratska partija BiH u Butmiru je zagovarala jačanje kapaciteta države BiH u kojem bi imala mehanizme donošenja i provođenja zakona, kaže lider te partije Zlatko Lagumdžija:
„U mjeri u kojoj država pobijedi u Butmiru, u toj mjeri je ovo sve prihvatljivo i za SDP.“
Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Borislav Borenović kaže kako je dobro što su predstavnici američke administracije i Evropske unije sazvali sastanak i odvojeno razgovorali sa delegacijama političkih stranaka. To je bila prilika da svako pojedinačno iznese stavove u vezi sa ustavnim promjenama, ocjenjuje Borenović:
„I smatram da je dobro što smo uspjeli i mi iz PDP-a da na neki način prenesmo ono što je za nas najbitnije, kako mi gledamo na budućnost ove zemlje i da su na neki način uvažili našu činjenicu da su dvoentitetsko uređenje naše zemlje i ustav koji imamo dovoljan garant da se u okviru toga može postizati određeni dogovor, da entitetsko glasanje ne može biti nikakva smetnja i da je to nešto što je nesporno za ovu zemlju za postizanje domaćih dogovora.“
Protest ispred vojne baze u Butmiru
Protest Akcije građanaA tokom sastanka su ispred vojne baze Eufora u Butmiru protestovali članovi udruženja "Akcija građana", koje je policija zbog protesta privela na informativni razgovor.
Portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo Danka Tešić potvrdila je da su aktivisti privedeni samo na razgovor:
"Devet članova Udruženja 'Akcija građana' danas nisu uhapšeni, nego su pozvani u Policijsku stanicu Istočno Sarajevo zbog toga što su prekršili odredbe Zakona o javnom okupljanju. Oni su danas na području opštine Istočna Ilidža sa maskama na glavama sa likovima pojedinih političara održali javno okupljanje, a bili su dužni da pet dana najave skup nadležnoj policijskoj stanici, što nisu učinili. Protiv Udruženja biće podnesena prekršajna prijava Osnovnom sudu u Sokocu."
RFE
