Neuspjeh bataljona holandske vojske da spriječi masakr nad Muslimanima u Srebrenici 1995. i dalje muči holandsko društvo, objavio " WikiLeaks".


U depeši iz ambasade SAD u Hagu koju je objavio taj portal, stoji da slučaj Srebrenice otežava i razmještanja holandskih vojnika u inostranstvu.

U depeši poslatoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u batljonu pod okriljem Unprofora u BiH 1995, što je izazvalo oštru reakciju medija.

Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su "časno i savjesno služili u teškim okolnostima", ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspjeha u spriječavanju masakra nad Muslimanima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.

U depeši objavljenoj 2. februara, navodi se da se "kukavice iz holandskog bataljona" u Holandiji okrivljuju što ništa nisu uradili da spriječe masakr, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN.

Vojnici su se vratili kući uz kritike da su nekompetentni, a mnogi su tražili liječenje od traume.

Masakr je doveo do pada holandske vlade 2002. poslije izvještaja Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju u kojem su vojnici oslobođeni većeg dijela krivice, budući da su bili brojno nadvladani i slabo naoružani, ali je krivica dijelom pripisana vladi koja ih je poslala.

Posljedica je, navodi se u depeši koju je potpisao zamjenik šefa misije u ambasadi Chat Blakeman, da holandska vlada mora da ispuni odabrane kritirijume prije nego što parlament pristane da pošalje trupe u inostranstvo.

Najznačajniji zahtjev se tiče većih ovlašćenja kako bi se izbjeglo neispunjavanje zadatka, što se, vjeruju Holanđani, dogodilo u Srebenici. Zbog toga je i nekoliko puta bilo zaustavljeno slanje holandskih vojnika u Avganistan.

U drugoj depeši, poslatoj 2000. iz ambasade SAD u Hagu, a koju je " WikiLeaks " objavio 2. februara, navodi se da većina Holanđana vjeruje da treba raditi na vladavini prava u svijetu, ako je nužno i vojnim operacijama, ali da niko želi da bude ponovo izložen riziku neuspjeha poput Srebrnice.