Predsjednik Fatmir Sejdiu u utorak je predao svoju dužnost predsjedniku Skupštine Republike Kosova, Jakupu Krasniqiu, koji će, kako predviđa Ustav Kosova, vršiti dužnost predsednika zemlje do izbora novog predsednika.
Fatmir Sejdiu je u ponedjeljak dao ostavku na mjesto predsjednika Kosova, nakon što je Ustavni Sud Kosova donio odluku da je ozbiljno prekršio Ustav Kosova, tako što je držao dvije pozicije, predsjednika Kosova i predsjednika Demokratskog saveza Kosova.
Na osnovu sporazuma vladajuće koalicije Demokratskog saveza Kosova i Demokratske partije Kosova, mjesto predsjednika države pripada LDK-u. Ukoliko ova koalicija nastavi sa svojim sporazum, LDK će trebati da podnese Skupštini Kosova ime kandidata za predsjednika države.
Inače, Predsjedništvo Demokratskog saveza Kosova razmatralo je u utorak iza zatvorenih vrata političke opcije nakon ostavke Fatmira Sejdiua na mjesto predsjednika Kosova. Sastankom je predvodio upravo Sejdiu, nakon što se danas i zvanično vratio na čelu ove partije, a koja je otpočela proces izbora unutar partije.
Prvi potpredsjednik LDK-a, Eqrem Kryeziu izjavio je da Predsjedništvo nije diskutovalo o imenu za mjesto predsjednika zemlje, koja bi ova partila mogla da predloži Skupštini. Kryeziu navodi da LDK trenutno razmatra sve opcije, te da ova partija neće prouzrokovati nikakvu institucionalnu krizu.
“Stvarno nismo o tome razgovarali. U pitanju je samo jedan sastanak predsednika LDK-a sa Predsedništvom. Poželeli smo mu dobrodošlicu i naravno, izneli smo naša mišljenja o tome da je potrebno veliko angažovanje kako bi se savez vratio tamo gde je nekada bio”, kazao je Kryeziu.
Izbori neizvodljivi
U međuvremenu, kandidat za predsednika LDK-a, Bujar Bukoshi pozvao je Predsedništvo partije da se ne žuri i donosi odluke u ime LDK-a, pošto je ovo predsedništvo na kraju svog mandata.
“To bi bile veoma hitne radnje za šta nema nikakvih razloga, zato što ovo nije hitno. Ono što je hitno su radovi unutar LDK-a. Savez će izaći sa mnogo više konsolidovanim sastavom i onda će biti u stanju da vrši najbolju moguću selekciju i da u miru nastavi sa svojim delovanjem i pripremama za buduće izbore”, kazao je Bukoshi.
Inače, dilema sada je da li će Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova obnoviti ili nastaviti sa svojim koalicionim sporazumom, i tako proslediti Skupštini ime kandidata za predsednika Kosova, ili će se u suprotnom desiti prevremeni izbori.
Kosovska opozicija ima različite stavove u vezi sa koracima koji se trebaju sada preduzeti. Dok jedan deo opozicije zahteva prevremene izbore, iz Alijanse za budućnost Kosova kažu da se izbori trebaju organizovati na osnovu osnovnih procedura i da se ne treba žuriti.
Član predsedsništva ove partije, Naim Maloku, kaže da su zahtevi za održavanjem izbora u novembru ove godine neizvodljivi. Osim neophodnih zakonskih procedura koje se trebaju preduzeti, jedan od njihovih političkih razloga je i odsustvo predsednika ove partije, Ramuša Haradinaja.
“Da bi smo održali izbore, Zakon o izborima još uvek nije prošao kroz Skupštinu, koji je inače u toku pripreme. Treba se upitati i Centralna Izborna Komisija da li je spremna da održi izbore i kada", navodi Maloku.
"Na osnovu Ustava, vladajuća koalicija treba da predloži kandidata za predsednika Kosova, da predlog dođe u Skupštini, i ukoliko ne prođe kroz tri kruga, onda možemo da pričamo o ostalim procedurama predviđenim po Ustavu i zakonima Kosova”, objasnio je Maloku.
Na osnovu zakonskih procedura, ukoliko LDK uspe da odnovi ili nastavi sporazum koalicije sa PDK, treba se podneti ime kandidata za predsednika unutar tri meseca. Ukoliko to ne uspe, vršioc dužnosti predsednika Kosova, aktuelni predsednik Skupštine, poziva političke partije na konsultacije i počinje pripremu procesa za prevremene izbore.
RSE
