Dijalog ne odgovora onima koji su izvlačili profit iz nesređenog stanja na Kosovu, i to je većina opozicionih stranaka i u Srbiji i na Kosovu, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa analitičar Dušan Janjić, precizirajući koje su to grupacije.

"Imamo najprije one, “pretplaćene” na to, takozvane čuvare mosta sa srpske strane i nekoliko partijskih grupacija koje kritikuju evropski put Srbije. Sa albanske strane tu spadaju ekstremne grupe, među kojima ima i islamskog radikalizma, ali prije svega onih koji pripadaju opoziciji Thaçiju i koji mu stalno nameću pitanje nerješene integracije sjevera Kosova. I naravno, tu spadaju grupe prognanih, iz južne i sjeverne Mitrovice i sjevera Kosova, sa kojima do sada nije rađeno. Oni bi se rado vratili u svoje domove, ali misle da treba da se vrate tako što će da protjeraju one koji tamo žive. Postoji i treći faktor rizika: na Balkanu smo naučili da često i oni koji su za dijalog proizvode incidente da bi ojačali svoje pregovaračke pozicije. Onda u tim rabotama učestvuju tzv. specijalizovane grupe bliske režimima ili tajnim službama. Što se tiče najnovijih incidenata u Mitrovici, meni se čini da vjetar duva iz te kombinacije: stalnih grupa koje to rade i potrebe pregovaračkih strana da ojačaju svoje pozicije."

I u srpskom i u kosovsko-albanskom korpusu postoje grupacije koje profitiraju od kriminala i kojima uopšte ne odgovara spuštanje tenzija i početak srpsko-albanskog dijaloga, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa i analitičar za bezbjednosne probleme Zoran Dragišić:

"Svakako da postoje snage i među Srbima i među Albancima kojima dijalog ne odgovara. Kada govorimo o albanskoj strani, to su ljudi koji su umješani u kriminal i kojima bi normalizacija odnosa između Beograda i Prištine i rješavanje nestatusnih pitanja ozbiljno ugrozili njihov kriminalni posao. Sa srpske strane takođe postoji kriminalna struktura kojoj isto tako ne odgovara da se stanje normalizuje. Postoji jedan deo “profesionalnih Srba”, onih koji na Kosovu žive od toga što su Srbi. Znate, malo kriminal, malo srbovanje i tako se napravi značajan profit."

Dragišić upućuje i na političke krugove u Srbiji koji na kritici srpsko-evropske rezolucije pokušavaju da zarade političke poene:

“Njima svakako incidenti odgovaraju kao dokaz da je politika koju je do sada Vlada vodila bila loša i oni bi na toj politici pokušali da svoj loš rejting poprave”.

Dragišić upozorava da incidente poput ovih u Mitrovici treba i dalje očekivati i stoga predlaže da jedna od prvih tema razgovora dveju strana bude bezbjednosno pitanje.

"I sa jedne i sa druge strane postoje grupacije kojima ne odgovara što je ova rezolucija usvojena i koje će se oštro suprotstaviti uspostavljanju normalne komunikacije između Beograda i Prištine i normalizaciji odnosa na tom tehničkom nivou. Ovaj put je povod bila utakmica, sljedeći put će biti nešto drugo, ali ovakve incidente u budućnosti treba očekivati. Možda bi zato stabilizacija i normalizacija bezbjednosnih prilika mogla biti prvo pitanje o kome će Beograd i Priština početi da razgovaraju."

RSE