Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Parizu sa francuskim predsjednikom, Emmanuelom Macronom, sa kojim je razgovarao o Kosovu, ali nije izneo detalje. Kaže da ne vjeruje da će biti realizovan sastanak sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, koji je takođe u Parizu. Sa dvojicom lidera će se, odvojeno, danas sastati šef evropske diplomatije Jozep Borrell. Uoči putovanja u Pariz, pojedini mediji objavili su navodni tekst francusko-njemačkog predloga za rješavanje pitanja Kosova, koji se, međutim, ne bavi aktuelnom krizom uzrokovanom tablicama. Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Gracu, Florian Bieber, za Glas Amerike ocijenjuje da je Beograd pojačao krizu izlaskom Srba iz kosovskih institucija, kako bi se bolje pozicionirao u pregovorima, ali i da skrene pažnju sa novog prijedloga koji Kosovo tretira kao nezavisnu državu.
Portali Nova.rs i Euractiv objavili su navodni sadržaj francusko-njemačkog prijedloga za rješenje pitanja Kosova, koji su ranije podržale i SAD i EU. Prema medijskim navodima, taj dokument ima 9 članova i predviđa da Srbija i Kosovo razviju dobrosusjedske odnose, sporove rješavaju mirnim putem, zajednički teže ka EU, i ne predstavljaju jedna drugu u međunarodnoj sferi, razmenjuju stalne misije i drugo.
Autentičnost dokumenta zvanično nije potvrđena, ali se o njemu duže vrijeme spekuliše. Srpski zvaničnici su ranije, govoreći o prijedlogu za koji tvrde da su vidjeli, rekli da je neprihvatljivo to što predviđa članstvo Kosova u UN i što nezavisnost tretira kao završenu stvar.
Bieber za Glas Amerike ocejnjuje da mu aktuelni dokument djeluje realnije nego onaj o kojem je nedavno pisao Albanian post, i da oslikava politiku dvije zemlje – nudi rješenje koje otvara Kosovu put ka EU, a od Srbije ne traži eksplicitno priznanje. Ali, evidentno je da se Kosovo se u prijedlogu tretira kao odvojeni entitet.
"Očigledno je cilj da se de fakto prizna Kosovo kao nezavisna država, ali ako gledamo realno, već 10 godina se vode ti pregovori, pregovori se zovu između Prištine i Beograda kao da dva glavna grada pregovaraju. Ali, uvijek je bilo jasno, i ako se čita Briselski sporazum, da su to dve odvojene političke jedinice, da li se to zove 'medved', ili 'država' je drugo pitanje, ali to je realnost. U tom smislu, ide i dalje ka tome da se normalizuje i da se stavi na viši stepen to da postoji država Kosovo odvojeno od države Srbije“, kaže Bieber i dodaje da je primjetno da francusko-njemački prijedlog ne pominje ni Briselski sporazum, niti prethodne dogovore.
Pošto trajno rješenje nije pronađeno, tenzije su porasle, a Vlada Kosova je, uprkos apelima iz SAD da se rješenje za to pitanje odloži za 10 mjeseci, odlučila da postepeno počne da primjenjuje odluku o preregistraciji od 1. novembra, u nekoliko faza.
Prvo se izriču opomene vozačima koji nisu preregistrovali automobile, a od 21. novembra krenuće i novčane kazne. Usledila je suspenzija policijskog kapetana Nenada Đurića, direktora Regionalnog direktorata policije Mitrovica Sjever, koji nije i da uručuje opomene srpskim vozačima. Potom je odlučeno da Srbi sa sjevera Kosova napuste sve insitucije, uključujući i vladu i skupštinu u Prištini.
Iako se francusko-njemački prijedlog, prema onome što je poznato, ne bavi pitanjem tablica koje su bile predmet dogovora u Briselu, Florian Bieber smatra da je Beograd eskalirao situaciju kako bi se skrenula pažnja sa francusko-njemačkog predloga.
"To je dio igre do neke mjere, taj sukob u kojem smo sada. I to je vještačka kriza, kao što znamo, to se redovno dogodi u regionu i sve to zavisi od volje politčkih lidera, pogotovo u Srbiji. Mislim da je taj potez da se (Srbi) povlače iz insititucija Kosova prilično ekstreman potez i meni se čini kao dio pregovora. Jer tako se pregovara, napravi se još veća kriza i onda se smiri i onda to postane dio dogovora. Znači, Srbija će prodati vraćanje u kosovske institucije kao kompromis“, napominje Bieber i dodaje da nije jasno šta je krajnji cilj Srbije u pregovorima sa Kosovom.
SAD i EU su aktivne u pokušajima da riješe akutnu krizu, utiču na Srbiju i Kosovo da spuste tenzije, i posreduju u pronalasku sveohuvatnog rješenja – posebno zbog aktuelne geopolitičke situacije i ruskog uticaja. Ali, to je trenutni efekat, kaže Bieber.
“Mislim da postoji volja, ali sumnjam da postoji razumjevanje i spremnost da se to riješi na dublji način, da se spriječi i sljedeća kriza. Jer mi možemo da pretpostavimo da će se jedna kriza rješiti, ali da će se sljedeća desiti za par mjeseci. Jer mi imamo te talase kriza, skoro redovno, znači maltene možemo da menjamo sat na zimsko i ljetnje vrijeme po krizama na Kosovu”.
Autentičnost dokumenta zvanično nije potvrđena, ali se o njemu duže vrijeme spekuliše. Srpski zvaničnici su ranije, govoreći o prijedlogu za koji tvrde da su vidjeli, rekli da je neprihvatljivo to što predviđa članstvo Kosova u UN i što nezavisnost tretira kao završenu stvar.
Bieber za Glas Amerike ocejnjuje da mu aktuelni dokument djeluje realnije nego onaj o kojem je nedavno pisao Albanian post, i da oslikava politiku dvije zemlje – nudi rješenje koje otvara Kosovu put ka EU, a od Srbije ne traži eksplicitno priznanje. Ali, evidentno je da se Kosovo se u prijedlogu tretira kao odvojeni entitet.
"Očigledno je cilj da se de fakto prizna Kosovo kao nezavisna država, ali ako gledamo realno, već 10 godina se vode ti pregovori, pregovori se zovu između Prištine i Beograda kao da dva glavna grada pregovaraju. Ali, uvijek je bilo jasno, i ako se čita Briselski sporazum, da su to dve odvojene političke jedinice, da li se to zove 'medved', ili 'država' je drugo pitanje, ali to je realnost. U tom smislu, ide i dalje ka tome da se normalizuje i da se stavi na viši stepen to da postoji država Kosovo odvojeno od države Srbije“, kaže Bieber i dodaje da je primjetno da francusko-njemački prijedlog ne pominje ni Briselski sporazum, niti prethodne dogovore.
Francusko-njemački predlog i tablice
Kriza oko tablica na sjeveru Kosova počela je mnogo prije nego što se u javnosti počeo pominjati francusko-njemački prijedlog. Vlada Albina Kurtija pokušala je da sprovede odluku o preregistraciji vozila sa srpskim tablicama (KM i drugim) u tablice sa oznakama RKS još na jesen 2021. Usljedile su barikade i protesti Srba sa sjevera Kosova, pa je u Briselu dogovoreno da se problem na šest mjeseci premosti "stikerima" – naljepnicama koje su vozači stavljali na oznake države na automobilima, pri ulasku i izlasku sa Kosova. "Stikeri“ su u aprilu produženi na još 6 mjeseci, što je isteklo krajem septembra.Pošto trajno rješenje nije pronađeno, tenzije su porasle, a Vlada Kosova je, uprkos apelima iz SAD da se rješenje za to pitanje odloži za 10 mjeseci, odlučila da postepeno počne da primjenjuje odluku o preregistraciji od 1. novembra, u nekoliko faza.
Prvo se izriču opomene vozačima koji nisu preregistrovali automobile, a od 21. novembra krenuće i novčane kazne. Usledila je suspenzija policijskog kapetana Nenada Đurića, direktora Regionalnog direktorata policije Mitrovica Sjever, koji nije i da uručuje opomene srpskim vozačima. Potom je odlučeno da Srbi sa sjevera Kosova napuste sve insitucije, uključujući i vladu i skupštinu u Prištini.
Iako se francusko-njemački prijedlog, prema onome što je poznato, ne bavi pitanjem tablica koje su bile predmet dogovora u Briselu, Florian Bieber smatra da je Beograd eskalirao situaciju kako bi se skrenula pažnja sa francusko-njemačkog predloga.
"To je dio igre do neke mjere, taj sukob u kojem smo sada. I to je vještačka kriza, kao što znamo, to se redovno dogodi u regionu i sve to zavisi od volje politčkih lidera, pogotovo u Srbiji. Mislim da je taj potez da se (Srbi) povlače iz insititucija Kosova prilično ekstreman potez i meni se čini kao dio pregovora. Jer tako se pregovara, napravi se još veća kriza i onda se smiri i onda to postane dio dogovora. Znači, Srbija će prodati vraćanje u kosovske institucije kao kompromis“, napominje Bieber i dodaje da nije jasno šta je krajnji cilj Srbije u pregovorima sa Kosovom.
SAD i EU su aktivne u pokušajima da riješe akutnu krizu, utiču na Srbiju i Kosovo da spuste tenzije, i posreduju u pronalasku sveohuvatnog rješenja – posebno zbog aktuelne geopolitičke situacije i ruskog uticaja. Ali, to je trenutni efekat, kaže Bieber.
“Mislim da postoji volja, ali sumnjam da postoji razumjevanje i spremnost da se to riješi na dublji način, da se spriječi i sljedeća kriza. Jer mi možemo da pretpostavimo da će se jedna kriza rješiti, ali da će se sljedeća desiti za par mjeseci. Jer mi imamo te talase kriza, skoro redovno, znači maltene možemo da menjamo sat na zimsko i ljetnje vrijeme po krizama na Kosovu”.
