Prema najnovijem Indeksu percepcije korupcije koji je objavila međunarodna organizacija Transparency International, Kosovo je napredovalo za tri boda, prenosi Glas Amerike.
U svom godišnjem izvještaju TI je navelo da je 86 odsto od 180 zemalja i teritorija ostvarilo mali ili nikakav napredak u borbi protiv korupcije u posljednjih 10 godina.
Izvještaj, koji analizira prošlogodišnji razvoj događaja, naglašava vezu između korupcije i nivoa demokratije i ljudskih prava, od najkorumpiranijih zemalja do najnaprednijih ekonomija, a prema sistemu izračunavanja indeksa nula je naajviši nivo korupcije, dok 100 znači da korupcije nema.
Prema tom računanju, Kosovo zabilježilo napredak, sa 39 poena, što je tri boda više nego prije godinu dana.
Od zemalja bivše Jugoslavije Sjeverna Makedonija je napredovala za četiri boda, sa 35 na 39, Srbija ima 38 bodova, dok najviše bodova ima Crna Gora - 46.
Na vrhu liste, sa najnižim nivoom korupcije ove godine, nalaze se Danska, Finska i Novi Zeland, dok su u najgoroj situaciji Somalija, Sirija i Južni Sudan.
Izvještaj po prvi put daje i komparativnu analizu stanja korupcije u posljednjih 10 godina, po kojoj su Istočna Evropa i Centralna Azija druge u svijetu po visokoj korupciji.
Prošle godine se i dalje ističe način na koji su vlade koristile pandemiju koronavirusa kao izgovor za suzbijanje građanskih sloboda i održavanje nedostatka transparentnosti.
Savjetnica Transparency Internationala za istočnu i jugoistočnu Evropu Lidija Prokić kaže za region Zapadnog Balkana da nema nikakvu veću promjenu.
"Možemo reći da ove godine ne vidimo nikakvu veću promjenu u regionu Zapadnog Balkana u pogledu indeksa percepcije korupcije. I rekla bih da je ovo loša vijest, jer kako zemlje ostvaruju veći ekonomski, politički, društveni napredak i građani osjećaju efekte reformi i njihov život se poboljšava, moramo da vidimo mnogo bolje rezultate“, rekla je Prokić.
Ona je dodala da se u regionu Zapadnog Balkana vidi uglavnom stagnacija, ali stagnacija dolazi nakon ozbiljnog pada što to ne prenosi nikakvu poruku nade.
Prokić kaže da su "primjećene neke nesrazmjerne reakcije snaga reda kada su u pitanju javni protesti, protesti građana".
U izvještaju se navodi da je pandemija takođe korišćena kao izgovor za smanjenje nadzora i odgovornosti za javne nabavke i potrošnju na stranu pomoć, što je omogućilo da se korupcija široko proširi.
Izvještaj, koji analizira prošlogodišnji razvoj događaja, naglašava vezu između korupcije i nivoa demokratije i ljudskih prava, od najkorumpiranijih zemalja do najnaprednijih ekonomija, a prema sistemu izračunavanja indeksa nula je naajviši nivo korupcije, dok 100 znači da korupcije nema.
Prema tom računanju, Kosovo zabilježilo napredak, sa 39 poena, što je tri boda više nego prije godinu dana.
Od zemalja bivše Jugoslavije Sjeverna Makedonija je napredovala za četiri boda, sa 35 na 39, Srbija ima 38 bodova, dok najviše bodova ima Crna Gora - 46.
Na vrhu liste, sa najnižim nivoom korupcije ove godine, nalaze se Danska, Finska i Novi Zeland, dok su u najgoroj situaciji Somalija, Sirija i Južni Sudan.
Izvještaj po prvi put daje i komparativnu analizu stanja korupcije u posljednjih 10 godina, po kojoj su Istočna Evropa i Centralna Azija druge u svijetu po visokoj korupciji.
Prošle godine se i dalje ističe način na koji su vlade koristile pandemiju koronavirusa kao izgovor za suzbijanje građanskih sloboda i održavanje nedostatka transparentnosti.
Savjetnica Transparency Internationala za istočnu i jugoistočnu Evropu Lidija Prokić kaže za region Zapadnog Balkana da nema nikakvu veću promjenu.
"Možemo reći da ove godine ne vidimo nikakvu veću promjenu u regionu Zapadnog Balkana u pogledu indeksa percepcije korupcije. I rekla bih da je ovo loša vijest, jer kako zemlje ostvaruju veći ekonomski, politički, društveni napredak i građani osjećaju efekte reformi i njihov život se poboljšava, moramo da vidimo mnogo bolje rezultate“, rekla je Prokić.
Ona je dodala da se u regionu Zapadnog Balkana vidi uglavnom stagnacija, ali stagnacija dolazi nakon ozbiljnog pada što to ne prenosi nikakvu poruku nade.
Prokić kaže da su "primjećene neke nesrazmjerne reakcije snaga reda kada su u pitanju javni protesti, protesti građana".
U izvještaju se navodi da je pandemija takođe korišćena kao izgovor za smanjenje nadzora i odgovornosti za javne nabavke i potrošnju na stranu pomoć, što je omogućilo da se korupcija široko proširi.
