Sektori medicine, dostave i trgovine traže mnoge radnike uslijed pandemije korona virusa, prilika i za ljude sa Zapadnog Balkana.
Poslovi u medicinskom, trgovinskom i dostavnom sektoru Njemačke bit će otvoreni za strane radnike, među njima i ljude sa Zapada Balkana, koji su se pokazali kao vrijedni i marljivi, za Al Jazeeru govori Šejla Volić iz savjetovališta Faire Mobilitaet (Pravedna mobilnost – socijalna, pravedna i aktivna sloboda kretanja radnika) Saveza njemačkih sindikata (DGB) u Štutgartu.
Ovo savjetovalište se zalaže za poboljšanje uvjeta rada u Njemačkoj i fokus je podrška zaposlenima, posebno iz država Srednje i Istočne Europe, provedbom pravednih plata i fer radnih uvjeta na njemačkom tržištu rada.
Korona virus je poharala brojne sektore njemačke ekonomije i na stotine hiljada je ostalo bez posla. Uprkos tome, mnoge šanse za balkanske radnike će biti dostupne čim se ublaže pravila zbog pandemije COVID-19.
Kakva je trenutna situacija u Njemačkoj kada je riječ o radnim mjestima?
– Nakon zimskih praznika u protekloj godini, nezaposlenost se u Njemačkoj, nažalost, znatno povećala. Broj nezaposlenih u prvom mjesecu ove godine, sa 2.901.000, povećao se za 193.000 u odnosu na mjesec ranije (sedam posto više). Stopa nezaposlenosti je porasla u januaru za 0,4 postotna boda, na ukupno 6,3 posto. U odnosu na januar prošle godine, broj nezaposlenih povećan je za 475.000. Ako usporedimo prošlu godinu, stopa nezaposlenosti zabilježila je porast od jedan postotni bod.
Prema trenutnim podacima njemačkog Zavoda za statistiku, na skraćenom radnom vremenu od 1. do 25. januara 2021. glodine zabilježeno je prijavljenih 745.000 radnika i radnica. Ukupan broj prijavljenih na skraćenom radnom vremenu u Njemačkoj u januaru 2021. godine iznosi 2,26 miliona (na samom početku pandemije korona virusa, u aprilu 2020. godine, bilo je prijavljenih skoro šest miliona radnika i radnica).
Da li je prisutan veliki pad zaposlenja, u kojem je sektoru najgora situacija?
– Ukupno je 417.382 ljudi ostalo bez posla u Njemačkoj od početka korona krize, 1.179.000 ih je primalo naknadu za nezaposlene u januaru 2021. godine – 294.000 više nego prije godinu dana. U istom mjesecu broj korisnika socijalne pomoći u Njemačkoj iznosio je 3.819.000. U odnosu na januar 2020. glodine ovo je porast od 65.000 ljudi (sedam posto ljudi radno sposobne dobi koji žive u Njemačkoj trebalo socijalnu pomoć).
Nažalost, postoje mnogi sektori koji su pogođeni pandemijom korona virusa. Najviše su pogođeni sektori transporta i logistike, avioindustrija, maloprodajni objekti, ugostiteljski i kulturni objekti, kao i cjelokupan turizam.
Otprilike 6,7 miliona radnika (podaci iz 2020. glodine) koji rade u takozvanimk mini poslovima su izloženi većem riziku zbog pandemije korona virusa. Mnogi stručnjaci predviđaju da će stotine hiljada mini poslova “nestati” u kratkom roku. Oni su posebno izloženi riziku jer nisu obveznici osiguranja u slučaju nezaposlenosti te ne mogu dobijati naknadu za skraćeno radno vrijeme.
Pandemija korona virusa, također, negativno utječe na tržište osposobljavanja. Od oktobra do decembra 2020. godine 73.000 mladih ljudi još je uvijek tražilo mjesto, odnosno preduzeće koje bi ih primilo na obuku. To je 12.000 više nego prije godinu dana.
Polako se približava proljeće. Da li će biti potražnje za radnom snagom sa Zapadnog Balkana?
– U januaru 2021. godine kod Zavoda za zapošljavanje registrirano je 566.000 upražnjenih radnih mjesta, 102.000 manje nego prije godinu dana, odnosno za 15 posto manje novih oglasa za posao nego u prošloj godini. Ako uzmemo u obzir sve mjesece od početka pandemije korona virusa, od aprila 2020. godine je prijavljeno 1,23 miliona novih radnih mjesta, što je za 26 posto, odnosno za 430.000, manje nego u istom periodu prethodne godine.
Međutim, neki sektori su ostvarili značajne profite te imali veću potrebu za kvalificiranim radnicima, kao naprimjer službe za dostavu, medicinski personal, trgovački lanci te farmaceutske tvrtke.
Prema dosadašnjem iskustvu, koja će to polja biti ‘najotvorenija’ za radnike sa Balkana?
– Jedni od najvećih “dobitnika“ pandemije korona virusa su online trgovinske platforme, kao naprimjer Amazon. Njemačka pošta, odnosno službe za dostavu, ostvarila je ogroman dobitak u prošloj godini, budući da se veliki broj kupovina vrši putem interneta te postoji potreba za njenom dostavom. Njemačkoj i dalje nedostaje stručan medicinski kadar, pogotovo zbog pandemije virusa u sektoru njege i u COVID-odjelima. Također, mnoga preduzeća u medicinskoj branši su ostvarile značajne profite, koja se bave naprimjer izradom medicinsko-zaštitne opreme.
Veliki dobitak, kao i potražnju za radnicima, uslijed korona krize u Njemačkoj su imali i trgovački lanci, supermarketi, odnosno drogerije, koji su od početka pandemije bili stalno otvoreni, odnosno dostupni njemačkom stanovništvu. Velika potražnja je bila i u apotekama te farmaceutskim tvrtkama za stručnim kvalificiranim kadrom. Smatra se da će se ovaj trend nastaviti i u ovoj godini, ukoliko se produže zabrane i ograničenja kretanja, odnosno ne dođe do suzbijanja virusa.
Da li će se nastojati tražiti drugačiji uvjeti za dolazak radnika od dolaska turista sa Balkana zbog situacije sa korona virusom?
– Njemačka je ove godine produžila takozvano Pravilo za Zapadni Balkan, a na snazi je i novi Zakon o doseljavanju stručnjaka. Zavisi po kojoj osnovi radnici i radnice namjeravaju ići u Njemačku, da li kao kvalificirani stručnjak (novi Zakon o doseljavanju stručne snage – postoji i ubrzani proces za dobijanje vize po ovom zakonu) ili niskokvalificirani / nekvalificirani (na osnovu Pravila Zapadnog Balkana).
Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je ove godine produženo još do 31. decembra 2023. godine, ne uvjetuje kvalificiranu stručnu naobrazbu ili visokoškolsku diplomu, što je kod novog Zakona o doseljavanju stručnjaka slučaj. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu, prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan, u njemačkoj ambasadi u Sarajevu će biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku radi pandemije i čim odgovarajuće vize ponovo budu mogle biti izdate.
Novi Zakon o doseljavanju stručnjaka je stupio na snagu 1. marta 2020. godine. Ono što je bitno kod ovog zakona jeste prvo izvršiti priznavanje kvalifikacije, a tek onda podnijeti zahtjev za vizu. Prije nego što se podnese zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke.
U slučaju da se zainteresirani kandidati odluče na ubrzani postupak, na osnovu Zakona o doseljavanju stručnjaka, poslodavac pokreće za njih postupak kod Ureda za strance u Njemačkoj, pa kandidat mora poslati opunomoćenje poslodavcu. Nakon toga poslodavac sklapa sporazum s nadležnim Uredom za strance, koji ga savjetuje u proceduralnom pogledu, također kontaktira nadležnu ustanovu za priznavanje inostranih kvalifikacija te Zavod za zapošljavanje u slučaju potrebe za radnom dozvolom.
Nadležne institucije u Njemačkoj moraju donijeti rješenje u određenom roku. Kad se dobije pozitivan odgovor od Ureda za strance, poslodavac je prosljeđuje kandidatu. Nakon toga se vrši rezervacija termina u njemačkoj ambasadi u matičnoj zemlji i čeka se odluka na odobrenje ulazne vize. Zahtjev za ubrzani postupak može uključivati i supružnike te maloljetnu djecu, s tim da su ispunjeni uslovi na temelju spajanja porodice.
Kakve su protekle godine bile kada je riječ o balkanskim radnicima?
– Za balkanske radnike i radnice, bar što se tiče našeg savjetovališta, možemo reći da su vrijedni i marljivi radnici. Zaposleni koji traže savjet u našim savjetovalištima aktivni su na europskom tržištu rada, čiji je pravni okvir određen slobodnim kretanjem radnika i slobodom pružanja usluga. Neki radnici privremeno rade u Njemačkoj (kao upućeni radnici), dok ih se većina stalno nastanjuje i dovodi svoje porodice. Njihova situacija u Njemačkoj varira ovisno o stupnju integracije na tržištu rada i njihovoj socijalnoj integraciji, ali često je karakterizirana nedostatkom jezičnih vještina.
Koja su predviđanja za njemačku ekonomiju pogođenu korona virusom i koji su planovi za ovu i godine koje slijede?
– Njemačka vlada je i ove godine omogućila mnoge olakšice, odnosno pakete socijalne pomoći, zbog korona krize. U ovoj godini su planirane isplate bonusa određenim radnicima (naprimjerndo 1.500 eura korona premije za zaposlene u klinikama), dodatnih 150 eura po djetetu na dječji dodatak, dodatnih 150 eura za osobe koje dobijaju socijalnu pomoć, smanjeni porez na promet (porezna stopa od sedam čposto) za ugostiteljske objekte.
Također, tu su mnoge olakšice za preduzeća koja su pogođena pandemijom (preduzeća mogu uštedjeti na porezima ukoliko gubitke zbog pandemije s dobicima iz prijašnjih godina obračunaju). Na taj način nastoji se bar djelimično stabilizirati njemačko tržište, odnosno omogućiti egzistencijalna životna osnova. Mislim da je prvobitan cilj, kao što je i želja svih nas, smanjiti stupanj zaraze, odnosno daljnje širenje ovog opakog virusa.
Ovo savjetovalište se zalaže za poboljšanje uvjeta rada u Njemačkoj i fokus je podrška zaposlenima, posebno iz država Srednje i Istočne Europe, provedbom pravednih plata i fer radnih uvjeta na njemačkom tržištu rada.
Korona virus je poharala brojne sektore njemačke ekonomije i na stotine hiljada je ostalo bez posla. Uprkos tome, mnoge šanse za balkanske radnike će biti dostupne čim se ublaže pravila zbog pandemije COVID-19.
Kakva je trenutna situacija u Njemačkoj kada je riječ o radnim mjestima?
– Nakon zimskih praznika u protekloj godini, nezaposlenost se u Njemačkoj, nažalost, znatno povećala. Broj nezaposlenih u prvom mjesecu ove godine, sa 2.901.000, povećao se za 193.000 u odnosu na mjesec ranije (sedam posto više). Stopa nezaposlenosti je porasla u januaru za 0,4 postotna boda, na ukupno 6,3 posto. U odnosu na januar prošle godine, broj nezaposlenih povećan je za 475.000. Ako usporedimo prošlu godinu, stopa nezaposlenosti zabilježila je porast od jedan postotni bod.
Prema trenutnim podacima njemačkog Zavoda za statistiku, na skraćenom radnom vremenu od 1. do 25. januara 2021. glodine zabilježeno je prijavljenih 745.000 radnika i radnica. Ukupan broj prijavljenih na skraćenom radnom vremenu u Njemačkoj u januaru 2021. godine iznosi 2,26 miliona (na samom početku pandemije korona virusa, u aprilu 2020. godine, bilo je prijavljenih skoro šest miliona radnika i radnica).
Da li je prisutan veliki pad zaposlenja, u kojem je sektoru najgora situacija?
– Ukupno je 417.382 ljudi ostalo bez posla u Njemačkoj od početka korona krize, 1.179.000 ih je primalo naknadu za nezaposlene u januaru 2021. godine – 294.000 više nego prije godinu dana. U istom mjesecu broj korisnika socijalne pomoći u Njemačkoj iznosio je 3.819.000. U odnosu na januar 2020. glodine ovo je porast od 65.000 ljudi (sedam posto ljudi radno sposobne dobi koji žive u Njemačkoj trebalo socijalnu pomoć).
Nažalost, postoje mnogi sektori koji su pogođeni pandemijom korona virusa. Najviše su pogođeni sektori transporta i logistike, avioindustrija, maloprodajni objekti, ugostiteljski i kulturni objekti, kao i cjelokupan turizam.
Otprilike 6,7 miliona radnika (podaci iz 2020. glodine) koji rade u takozvanimk mini poslovima su izloženi većem riziku zbog pandemije korona virusa. Mnogi stručnjaci predviđaju da će stotine hiljada mini poslova “nestati” u kratkom roku. Oni su posebno izloženi riziku jer nisu obveznici osiguranja u slučaju nezaposlenosti te ne mogu dobijati naknadu za skraćeno radno vrijeme.
Pandemija korona virusa, također, negativno utječe na tržište osposobljavanja. Od oktobra do decembra 2020. godine 73.000 mladih ljudi još je uvijek tražilo mjesto, odnosno preduzeće koje bi ih primilo na obuku. To je 12.000 više nego prije godinu dana.
Polako se približava proljeće. Da li će biti potražnje za radnom snagom sa Zapadnog Balkana?
– U januaru 2021. godine kod Zavoda za zapošljavanje registrirano je 566.000 upražnjenih radnih mjesta, 102.000 manje nego prije godinu dana, odnosno za 15 posto manje novih oglasa za posao nego u prošloj godini. Ako uzmemo u obzir sve mjesece od početka pandemije korona virusa, od aprila 2020. godine je prijavljeno 1,23 miliona novih radnih mjesta, što je za 26 posto, odnosno za 430.000, manje nego u istom periodu prethodne godine.
Međutim, neki sektori su ostvarili značajne profite te imali veću potrebu za kvalificiranim radnicima, kao naprimjer službe za dostavu, medicinski personal, trgovački lanci te farmaceutske tvrtke.
Prema dosadašnjem iskustvu, koja će to polja biti ‘najotvorenija’ za radnike sa Balkana?
– Jedni od najvećih “dobitnika“ pandemije korona virusa su online trgovinske platforme, kao naprimjer Amazon. Njemačka pošta, odnosno službe za dostavu, ostvarila je ogroman dobitak u prošloj godini, budući da se veliki broj kupovina vrši putem interneta te postoji potreba za njenom dostavom. Njemačkoj i dalje nedostaje stručan medicinski kadar, pogotovo zbog pandemije virusa u sektoru njege i u COVID-odjelima. Također, mnoga preduzeća u medicinskoj branši su ostvarile značajne profite, koja se bave naprimjer izradom medicinsko-zaštitne opreme.
Veliki dobitak, kao i potražnju za radnicima, uslijed korona krize u Njemačkoj su imali i trgovački lanci, supermarketi, odnosno drogerije, koji su od početka pandemije bili stalno otvoreni, odnosno dostupni njemačkom stanovništvu. Velika potražnja je bila i u apotekama te farmaceutskim tvrtkama za stručnim kvalificiranim kadrom. Smatra se da će se ovaj trend nastaviti i u ovoj godini, ukoliko se produže zabrane i ograničenja kretanja, odnosno ne dođe do suzbijanja virusa.
Da li će se nastojati tražiti drugačiji uvjeti za dolazak radnika od dolaska turista sa Balkana zbog situacije sa korona virusom?
– Njemačka je ove godine produžila takozvano Pravilo za Zapadni Balkan, a na snazi je i novi Zakon o doseljavanju stručnjaka. Zavisi po kojoj osnovi radnici i radnice namjeravaju ići u Njemačku, da li kao kvalificirani stručnjak (novi Zakon o doseljavanju stručne snage – postoji i ubrzani proces za dobijanje vize po ovom zakonu) ili niskokvalificirani / nekvalificirani (na osnovu Pravila Zapadnog Balkana).
Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je ove godine produženo još do 31. decembra 2023. godine, ne uvjetuje kvalificiranu stručnu naobrazbu ili visokoškolsku diplomu, što je kod novog Zakona o doseljavanju stručnjaka slučaj. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu, prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan, u njemačkoj ambasadi u Sarajevu će biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku radi pandemije i čim odgovarajuće vize ponovo budu mogle biti izdate.
Novi Zakon o doseljavanju stručnjaka je stupio na snagu 1. marta 2020. godine. Ono što je bitno kod ovog zakona jeste prvo izvršiti priznavanje kvalifikacije, a tek onda podnijeti zahtjev za vizu. Prije nego što se podnese zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke.
U slučaju da se zainteresirani kandidati odluče na ubrzani postupak, na osnovu Zakona o doseljavanju stručnjaka, poslodavac pokreće za njih postupak kod Ureda za strance u Njemačkoj, pa kandidat mora poslati opunomoćenje poslodavcu. Nakon toga poslodavac sklapa sporazum s nadležnim Uredom za strance, koji ga savjetuje u proceduralnom pogledu, također kontaktira nadležnu ustanovu za priznavanje inostranih kvalifikacija te Zavod za zapošljavanje u slučaju potrebe za radnom dozvolom.
Nadležne institucije u Njemačkoj moraju donijeti rješenje u određenom roku. Kad se dobije pozitivan odgovor od Ureda za strance, poslodavac je prosljeđuje kandidatu. Nakon toga se vrši rezervacija termina u njemačkoj ambasadi u matičnoj zemlji i čeka se odluka na odobrenje ulazne vize. Zahtjev za ubrzani postupak može uključivati i supružnike te maloljetnu djecu, s tim da su ispunjeni uslovi na temelju spajanja porodice.
Kakve su protekle godine bile kada je riječ o balkanskim radnicima?
– Za balkanske radnike i radnice, bar što se tiče našeg savjetovališta, možemo reći da su vrijedni i marljivi radnici. Zaposleni koji traže savjet u našim savjetovalištima aktivni su na europskom tržištu rada, čiji je pravni okvir određen slobodnim kretanjem radnika i slobodom pružanja usluga. Neki radnici privremeno rade u Njemačkoj (kao upućeni radnici), dok ih se većina stalno nastanjuje i dovodi svoje porodice. Njihova situacija u Njemačkoj varira ovisno o stupnju integracije na tržištu rada i njihovoj socijalnoj integraciji, ali često je karakterizirana nedostatkom jezičnih vještina.
Koja su predviđanja za njemačku ekonomiju pogođenu korona virusom i koji su planovi za ovu i godine koje slijede?
– Njemačka vlada je i ove godine omogućila mnoge olakšice, odnosno pakete socijalne pomoći, zbog korona krize. U ovoj godini su planirane isplate bonusa određenim radnicima (naprimjerndo 1.500 eura korona premije za zaposlene u klinikama), dodatnih 150 eura po djetetu na dječji dodatak, dodatnih 150 eura za osobe koje dobijaju socijalnu pomoć, smanjeni porez na promet (porezna stopa od sedam čposto) za ugostiteljske objekte.
Također, tu su mnoge olakšice za preduzeća koja su pogođena pandemijom (preduzeća mogu uštedjeti na porezima ukoliko gubitke zbog pandemije s dobicima iz prijašnjih godina obračunaju). Na taj način nastoji se bar djelimično stabilizirati njemačko tržište, odnosno omogućiti egzistencijalna životna osnova. Mislim da je prvobitan cilj, kao što je i želja svih nas, smanjiti stupanj zaraze, odnosno daljnje širenje ovog opakog virusa.
