Međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) objavila je u utorak novi izveštaj o stanju medijskih sloboda u svetu. Barometar kaže da je tokom 2009. poginulo 33 osobe, 173 ih je u zatvorima, kao i devet asistenata, a u zatvorima se nalazi i 90 “sajberdisidenata” kako je to navedeno u izveštaju, što bi u slobodnom prevodu značilo blogera.

U najnovijem izveštaju Danska, Finska, Irska, Norveška i Švedska su navedene kao zemlje sa najvećim stepenom slobode. Na začelju liste su Eritreja, državica na istoku Afrike, Severna Koreja, Turkmenistan i Iran. Što se tiče državica na Balkanu Albanija je na 88. mestu, Hrvatska na 78, Crna Gora na mestu više, Kosovo na 75. mestu, Srbija deli 62. mesto sa Bocvanom, Liberijom, Togom, Tanzanijom i Malavima, BiH je u društvu sa Čilea na 39. mestu i Makedonija je na 34. mestu

“Sloboda govora mora se braniti svuda sa jednakom energijom”, rekao je generalni sekretar Reportera bez granica Jean-François Julliard na predstavljanju godišnjeg izveštaja. “Uznemirujuće je videti evropske demokratije poput Francuske, Italije i Slovačke kako konstantno padaju na listi, iz godine u godinu”, rekao je Julliard. “Evropa mora da bude primer civilnih sloboda. Kako je moguće osuđivati kršenja ljudskih prava po svetu ako se kući ne ponašamo po pravilima. "Obama efekat" koji je SAD pomerio unapred za 20 mesta jednostavno nije dovoljan”.

Reporteri bez granica svake godine prave godišnji izveštaj na bazi upitnika koji ispunjavaju stotine novinara i medijskih eksperata širom sveta. Ove godine monitoring je rađen u periodu od 1. septembra 2008. do 31. avgusta 2009.

EFEKAT "OBAMA": Od zemalja izvan Evrope, a koje zauzimaju dno liste Iran je zauzeo posebno mesto u izveštaju. Naveli su da su novinari, ali i blogeri u Iranu patili više nego ikada. Cenzura, državno nadgledanje novinara, ilegalna hapšenja, zatvaranja...sve to stoji uz Iran u izveštaju koji je “došao do vrata neprikosnovenog trija” na samom dnu - Turkmenistana, Severne Koreje i Eritreje.

Posebna pažnja posvećena je SAD koje su se sa 40. mesta popele na 20, a najviše zahvaljujući novom predsedniku Baraku Obami. Kao problem se ističe činjenica da se poboljšanje odnosi samo na SAD, a ne i izvan njenih granica jer još uvek vode dva rata. Tako su ocenili da je odnos SAD u Iraku i Afganistanu prema slobodi medija zabrinjavajući jer je nekoliko novinara povređeno i uhapšeno od strane američke vojske. Jedan od njih, Ibrahim Jassam je još uvek zatočen.

HRVATSKA KAO LOŠ PRIMER: Lošem plasmanu Hrvatske najviše je pridonelo ubistvo Ive Pukanića i Nike Franjića te pritisak koji prati istraživačko novinarstvo o zločinima počinjenim tokom Domovinskog rata, što ga čini retkim i opreznim, navodi RSF.

Tako ova medijska organizacija u svom izvještaju navodi da su u "Hrvatskoj neki aspekti srpsko-hrvatskih odnosa izvor napetosti, te da u medijima o tome nije dopušteno izveštavati". "Novinari koji prekrše taj tabu često postaju metom nasilja. Za napade na novinare također su odgovorne i grupe organizovanog kriminala", navodi se u izveštaju, u kojem se u tom kontekstu spominje i ubistvo vlasnika Nacionala Ive Pukanića i direktora marketinga tog nedeljnika Nike Franjića, koje je "šokiralo hrvatsko društvo".

EU KAO TRAČAK NADE: Za Srbiju još nije postavljen konkretniji izveštaj sa primerima. Navodi se samo da još uvek postoje pretnje smrću, psihičke i verbalne pretnje, korupcija. Kao nada u bolje sutra i za novinare ističe se put ka EU. Za sada se ne spominju izmene Zakona o informisanju. Za Makedoniju i Crnu Goru se izveštaji još uvek pišu. Ono šta se može već sada naći na sajtu Reportera bez granica, kada je reč o Crnoj Gori je napad gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše na urednika dnevnog lista Vijesti.

O BIH ČAK I NIJE NAJGORE: Izveštaj navodi da ne postoje tabu subjekti ali ističe da se pažljivo prilazi pričama o korupciji i organizovanom kriminalu kao i izveštajima o religijskim zajednicama. Osvrnuli su se i na emisiju “60 minuta” na FTV čiji autori su bili fizički napadnuti u februaru ove godine dok su istraživali slučaj pedofilije u muslimanskoj zajednici. Takođe navode da je urednik emisije Bakir Hadžiomerović primio smrtne pretnje, kao i da je druga postava emisije napadnuta u Trebinju dok su snimali pravoslavnu crkvu. Kao problem ističu i političku kontrolu javnih novinskih agencija Fene i Srne.

Za kraj ostavljen je nesiguran socijalni status novinara u nedostatku zakonodavstva koje bi ih štitilo. "Učestalo je kašnjenje isplata što otvara vrata korupciji koja je još uvek prisutna u novinarskoj profesiji u BiH".

KOSOVO - MLADA DRŽAVA, POČETNI PROBLEMI: Izveštaj Reportera bez granica pokazuje razumevanje za probleme “najmlađe države” u Evropi ali ističu da su politički pritisci na medije preveliki bilo da je reč o štampanim medijima ili o Radio Televiziji Kosovo (RTK) koja je pod direktnim uticajem vlade. Navode da je problematičan pristup informacijama od javnog značaja kao i da ne postoji zakon koji bi uređivao taj problem. Kao pozitivno ističu postojanje Saveta za medije, ali napominju da je i on pod kontrolom vlade.

Problematičan je i nedostatak finansijske nezavisnosti zbog čega su mediji često pod nekom vrstom “ucene kroz reklame”, što dovodi do samocenzure, stoji u izveštaju gde se takođe ističe da je socijalni status novinara poprilično ugrožen.

EVROPA VIŠE NIJE DOBAR PRIMER: Po prvi put od 2002, indeks slobode štampe u prvih top 20 nije toliko evropski. Samo 15 od 20 vodećih zemalja su sa Starog kontinenta. Jedanaest od 15 ovih zemalja su članice Evropske unije. One obuhvataju prva tri mjesta: Danska, Finska i Irska.

Evropa je dugo vremena bila pozitivan primer ali nekoliko značajnih evropskih nacija je drastično pogoršalo svoju poziciju na listi. Bez obzira što čak prvih 13 mesta pripada evropskim državama, neke poput Francuske (sada 43.), Slovačke (44.) i Italije (49.) kontinuirano nastavljaju da padaju. To se posebno odnosi na Italiju koja je u odnosu na prošlu godinu pala za čak 37 mesta a razlog je uticaj organizovanog kriminala.

Novinari su i dalje psihički maltretirani u Italiji i Španiji (44.), stoji u izveštaju. Veliki pad zabeležila Slovačka padom sa 37. mesta na 44. Ovo je uglavnom posledica mešanje vlade u medijske aktivnosti i usvajanje i nametanje zakona koji imaju automatsko pravo na odgovor u štampi. U Francuskoj (43) stanje nije mnogo bolje. Pala je za osam poena, zbog sudske istrage i hapšenja novinara i napada na medije, kao i zbog mešanja političara u medije, uključujući predsednika Nikolu Sarkozija.

I Izrael je naveden kao problematična zemlja, a manjak slobode medija se povezuje sa napadom na pojas Gaze. Tako je ova zemlja sa 47. mesta pala na čak 93. mesto.

EVROAZIJA LOŠ PRIMER: Regionalne najrepresivnije zemalje, Uzbekistan (160) i Turkmenistan (173.), nisu evoluirale znatno i njihovi novinari su i dalje predmet cenzure, i prema njima postupaju arbitrarno i nasilno. Dijalozi sa Evropskom unijom su započeti, kao i sa drugim partnerima, ali izgleda da nisu urodili plodom u smislu ljudskih prava. Razlog za strah je taj da će međunarodna zajednica žrtvovati slobodu izražavanja u trci za energetskom bezbednošću. Uzbekistan i Turkmenistan su bogate prirodnim resursima, uključujući ugljovodonike.

Rusija (153.) se skotrljala za 12 mesta, ispod Belorusije, po prvi put. Razlog su i dalja ubistva novinara, nakon ubistva Ane Politkovskaje, i aktivista za ljudska prava koji pomažu da se informiše stanovništvo, a uobičajeni su i fizički napadi na predstavnike lokalnih medija.

Indikatori ukazuju na pogoršanje stanja slobode štampe u gotovo svim bivšim sovjetskim republikama, osim Gruzije (81) i, u manjoj meri, Belorusije (151.). Gruzija je zabeležila skok za 39 mesta zato što nije vodila rat tokom perioda političkih tenzija koje su i dalje imale uticaj na medije.

Nije bilo promena ni u susednom Azerbejdžanu, gde je situacija i dalje stvarno zabrinjavajuća. Tokom praćenja predsedničke izborne kampanje u novembru 2008, Reporteri bez granica dobili su odluku o zabrani stranih radio stanica (BBC-u, Radiju Slobodna Evropa i Glasa Amerike) za emitovanja na lokalnim frekvencijama .

Pad slobode medija i dalje se beleži u Centralnoj Aziji, posebno u Kirgistanu (125.) i gasom bogatog suseda Kazahstan (142) , koje su pale za više od 15 mesta. Kazahstan je najgore rangiran počev od 2002., takođe zbog zastrašivanja i nasilja nad novinarima i produženja zakona koji ograničava prava sajtova kao i tradicionalnih medija. U Kirgistanu je zabrinutost podstaknuta povećanjem fizičkih napada i zastrašivanja novinara, što je primoralo neke da napuste zemlju. Zabrinjava i jednostrano izveštavanje u predizbornoj kampanji, kao i pritisak na strane radio-stanice koje su u obavezi da program prethodno lokalno emituju.

Turska je zabeležila veliki pad zbog porasta slučajeva cenzure, pogotovo cenzure medija koji predstavljaju manjine (pre svega Kurdi). Navode i da pripadnici organa vlasti, oružanih snaga i pravosudnog sistema pokušavaju da zadrže svoju kontrolu nad izveštavanje o pitanjima od opšteg interesa.

E-novine