Nije potrebno pogledati previše daleko u svemir kako bismo otkrili nešto neočekivano. Već sam naš Sunčev sistem i dalje krije mnoga iznenađenja. Taman kada pomislimo da smo shvatili osnovne principe iza nekih procesa na obližnjim planetima – pojavi se nešto što nismo očekivali.
To se nedavno dogodilo s Neptunom, gdje su temperature prilično podivljale, odnosno uopće se ne ponašaju u skladu s očekivanjima naučnika, piše Index.
Međunarodni tim astronoma je 17 godina s više teleskopa, uključujući ESO-ov Vrlo veliki teleskop (VLT), pratio atmosferske temperature na tom planetu i učio neočekivan pad globalnih temperatura, nakon čega je uslijedilo dramatično zatopljenje na njegovom južnom polu.
"Nismo ovo očekivali. Promatrali smo Neptun tokom njegovog ranog južnog ljeta, očekivali smo da će temperature polako rasti, a ne da će zahladiti", rekao je planetarni naučnik Michael Roman sa Sveučilišta Leicester.
Pregledali su gotovo 100 termalnih infracrvenih snimaka Neptuna kako bi dobili što bolji uvid u temperaturne trendove na najudaljenijem planetu u našem Sunčevom sistemu, piše ESO.
Podaci su pokazali da se i pored početka južnog ljeta, većina planeta i dalje postupno hladila tokom zadnjih dvadeset godina. Globalna prosječna temperatura pala je između 2003. i 2018. godine za 8°C.
Astronome je nakon toga iznenadilo dramatično zagrijavanje južnog pola, do kojeg je došlo u zadnje dvije godine, kada su temperature naglo porasle za 11°C. Iako naučnici znaju da na Neptunu postoji topli polarni vrtlog, nisu do sada vidjeli tako brzo zagrijavanje atmosfere.
"Radi se o podacima za manje od polovice sezone, tako da nitko nije očekivao ovako velike i brze promjene", kazao je planetarni naučnik Glenn Orton s instituta Jet Propulsion Laboratory.
Astronomi su mjerili temperaturu na Neptunu pomoću termalnih kamera te kombinirali sve postojeće snimke Neptuna prikupljene tokom posljednja dva desetljeća. Budući da je Neptun od Sunca udaljen oko 4.5 milijardi kilometara i da se radi se vrlo hladnom planetu, s prosječnom temperaturom od oko -220°C, nije lako pomoću teleskopa na Zemlji dobiti precizan uvid u njegove temperature.
"To smo mogli postići jedino pomoću osjetljivih infracrvenih snimki s teleskopa poput VLT-a, a one su bile dostupne tek zadnjih 20-ak godina", rekao je planetarni Leigh Fletcher sa Sveučilišta Leicester.
S obzirom na to da niko nije očekivao ovako čudne temperaturne varijacije, astronomi za sada ne znaju šta ih tačno uzrokuje. Možda se radi o hemijskoj promjeni u stratosferi, možda o slučajnom vremenskom događaju ili solarnom ciklusu. Morat ćemo još malo pričekati za rješenje ovog misterija, odnosno odgovor ćemo dobiti tek nakon daljnjih promatranja vremenskih prilika ovog plavog planeta.
Radi se o "ledenom divu" koji nalikuje plinovitim divovima, ali se sastoji od guste juhe vode, amonijaka i metana. Iako metan čini samo jedan ili dva posto atmosfere, apsorbira duže valne duljine sunčeve svjetlosti u crvenom dijelu spektra, što ovom planetu daje prekrasnu plavu boju.
Neptun ima 14 satelita (mjeseca) koji su dobili imena po morskim "bogovima" i nimfama iz grčke mitologije. Ima i pet prstenova, no oni nisu tako jasno vidljivi kao što su oni na Saturnu. Tamo pušu nevjerovatni vjetrovi, najjači u Sunčevom sistemu, koji znaju doseći brzinu od 1770 km/h.
Istraživanje naziva Subseasonal Variation in Neptune's Mid-infrared Emission objavljeno je u časopisu The Planetary Science Journal.
Međunarodni tim astronoma je 17 godina s više teleskopa, uključujući ESO-ov Vrlo veliki teleskop (VLT), pratio atmosferske temperature na tom planetu i učio neočekivan pad globalnih temperatura, nakon čega je uslijedilo dramatično zatopljenje na njegovom južnom polu.
"Nismo ovo očekivali. Promatrali smo Neptun tokom njegovog ranog južnog ljeta, očekivali smo da će temperature polako rasti, a ne da će zahladiti", rekao je planetarni naučnik Michael Roman sa Sveučilišta Leicester.
Godišnje doba traje 40 godina
Neptun, poput Zemlje, ima svoja godišnja doba. Međutim, jedno godišnje doba na Neptunu traje oko 40 godina. Naime, ovaj se planet nalazi dosta daleko od naše zvijezde te mu treba 165 godina da napravi puni krug oko Sunca. Na njegovoj južnoj hemisferi ljeto je počelo još 2005. godine, a astronomi su pratili na koji se način mijenjaju temperature nakon južnog ljetnog solsticija.Pregledali su gotovo 100 termalnih infracrvenih snimaka Neptuna kako bi dobili što bolji uvid u temperaturne trendove na najudaljenijem planetu u našem Sunčevom sistemu, piše ESO.
Podaci su pokazali da se i pored početka južnog ljeta, većina planeta i dalje postupno hladila tokom zadnjih dvadeset godina. Globalna prosječna temperatura pala je između 2003. i 2018. godine za 8°C.
Astronome je nakon toga iznenadilo dramatično zagrijavanje južnog pola, do kojeg je došlo u zadnje dvije godine, kada su temperature naglo porasle za 11°C. Iako naučnici znaju da na Neptunu postoji topli polarni vrtlog, nisu do sada vidjeli tako brzo zagrijavanje atmosfere.
"Radi se o podacima za manje od polovice sezone, tako da nitko nije očekivao ovako velike i brze promjene", kazao je planetarni naučnik Glenn Orton s instituta Jet Propulsion Laboratory.
Nije poznat uzrok
Astronomi su mjerili temperaturu na Neptunu pomoću termalnih kamera te kombinirali sve postojeće snimke Neptuna prikupljene tokom posljednja dva desetljeća. Budući da je Neptun od Sunca udaljen oko 4.5 milijardi kilometara i da se radi se vrlo hladnom planetu, s prosječnom temperaturom od oko -220°C, nije lako pomoću teleskopa na Zemlji dobiti precizan uvid u njegove temperature."To smo mogli postići jedino pomoću osjetljivih infracrvenih snimki s teleskopa poput VLT-a, a one su bile dostupne tek zadnjih 20-ak godina", rekao je planetarni Leigh Fletcher sa Sveučilišta Leicester.
S obzirom na to da niko nije očekivao ovako čudne temperaturne varijacije, astronomi za sada ne znaju šta ih tačno uzrokuje. Možda se radi o hemijskoj promjeni u stratosferi, možda o slučajnom vremenskom događaju ili solarnom ciklusu. Morat ćemo još malo pričekati za rješenje ovog misterija, odnosno odgovor ćemo dobiti tek nakon daljnjih promatranja vremenskih prilika ovog plavog planeta.
Da je Zemlja velika kao jabuka, Neptun bi bio poput košarkaške lopte
Neptun je više od 30 puta dalje od Sunca nego Zemlja te je jedini planet u našem Sunčevom sistemu koji nije vidljiv golim okom. Četiri puta je veći od Zemlje - da je naš planet velik kao jabuka, Neptun bi bio poput košarkaške lopte, navodi NASA.Radi se o "ledenom divu" koji nalikuje plinovitim divovima, ali se sastoji od guste juhe vode, amonijaka i metana. Iako metan čini samo jedan ili dva posto atmosfere, apsorbira duže valne duljine sunčeve svjetlosti u crvenom dijelu spektra, što ovom planetu daje prekrasnu plavu boju.
Neptun ima 14 satelita (mjeseca) koji su dobili imena po morskim "bogovima" i nimfama iz grčke mitologije. Ima i pet prstenova, no oni nisu tako jasno vidljivi kao što su oni na Saturnu. Tamo pušu nevjerovatni vjetrovi, najjači u Sunčevom sistemu, koji znaju doseći brzinu od 1770 km/h.
Istraživanje naziva Subseasonal Variation in Neptune's Mid-infrared Emission objavljeno je u časopisu The Planetary Science Journal.
