Sveti grad Inka Machu Picchuu u Peruu izgrađen je nekoliko decenija ranije nego što se to mislilo, i to između 1420. do 1530. godine nove ere, objavljeno je u novoj studiji.
Tim istraživača, predvođen Richardom Burgerom, profesorom antropologije na Sveučilištu Yale, upotrijebio je radiokarbonsko datiranje kako bi otkrio da je car Pachacuti, koji je izgradio Machu Picchu, došao na vlast ranije nego što se smatralo, navodi se u saopćenju objavljenom u utorak.
To znači da su se Pachacutijeva osvajanja dogodila ranije, što je objasnilo kako je Carstvo Inka postalo najveće i najmoćnije u predkolumbijskoj Americi, piše CNN.
Na temelju historijskih dokumenata smatralo se da je Machu Picchu izgrađen nakon 1440. ili možda čak 1450. Međutim, Burger i njegov tim koristili su akceleracijsku masenu spektrometriju (AMS) datiranja ljudskih ostataka kako bi dobili precizniju sliku.
Tim je pogledao 26 ostataka sa groblja u Machu Picchuu koji su pronađeni na tom mjestu tokom iskopavanja 1912. godine.
Prema studiji, tijela su zakopana pod stijenama, nadvisenim liticama ili plitkim pećinama. Bilo je i grobnih predmeta poput keramike.
- Ovo je prva studija zasnovana na naučnim dokazima koja daje procjenu o osnivanju Machu Picchua i trajanju njegove okupacije - rekao je Burger u saopćenju za javnost.
Historijske zapise napisali su španjolski konkvistadori nakon što su zauzeli područje, a rezultati studije dovode u pitanje valjanost donošenja zaključaka na temelju ove vrste dokumenata, smatraju istraživači.
Studija je objavljena u časopisu Antiquity.
Cijenjen kao jedno od najvećih svjetskih arheoloških nalazišta, Machu Picchu se nalazi između dvije planine. Sastoji se od otprilike 200 kamenih građevina, čiji granitni zidovi ostaju u dobrom stanju iako su slamnati krovovi odavno nestali. To uključuje kupatila, hramove, žitnice i akvadukte. Smatra se da je jedna, poznata kao koliba čuvara Funerarne stijene, korištena za balzamiranje preminulih aristokrata.
Faktor/CNN
To znači da su se Pachacutijeva osvajanja dogodila ranije, što je objasnilo kako je Carstvo Inka postalo najveće i najmoćnije u predkolumbijskoj Americi, piše CNN.
Na temelju historijskih dokumenata smatralo se da je Machu Picchu izgrađen nakon 1440. ili možda čak 1450. Međutim, Burger i njegov tim koristili su akceleracijsku masenu spektrometriju (AMS) datiranja ljudskih ostataka kako bi dobili precizniju sliku.
Tim je pogledao 26 ostataka sa groblja u Machu Picchuu koji su pronađeni na tom mjestu tokom iskopavanja 1912. godine.
Prema studiji, tijela su zakopana pod stijenama, nadvisenim liticama ili plitkim pećinama. Bilo je i grobnih predmeta poput keramike.
- Ovo je prva studija zasnovana na naučnim dokazima koja daje procjenu o osnivanju Machu Picchua i trajanju njegove okupacije - rekao je Burger u saopćenju za javnost.
Historijske zapise napisali su španjolski konkvistadori nakon što su zauzeli područje, a rezultati studije dovode u pitanje valjanost donošenja zaključaka na temelju ove vrste dokumenata, smatraju istraživači.
Studija je objavljena u časopisu Antiquity.
Cijenjen kao jedno od najvećih svjetskih arheoloških nalazišta, Machu Picchu se nalazi između dvije planine. Sastoji se od otprilike 200 kamenih građevina, čiji granitni zidovi ostaju u dobrom stanju iako su slamnati krovovi odavno nestali. To uključuje kupatila, hramove, žitnice i akvadukte. Smatra se da je jedna, poznata kao koliba čuvara Funerarne stijene, korištena za balzamiranje preminulih aristokrata.
Faktor/CNN
